Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MARIO MILOŠEVIĆ – ZATVOR, SLOBODA, ZATVOR: Tri i po godine bez presude

Objavljeno prije

na

 Podgorički Viši sud pustio je na slobodu Maria Miloševića, osumnjičenog za ubistvo Radomira Đuričkovića, nakon čega je uhapšen zbog sumnji za drugo ubistvo

 

Troipogodišnja drama oko suđenja Mariu Miloševiću nastavlja se u formi novog tužilačkog procesa. Milošević, optužen za ubistvo Radomira Đuričkovića, od 2020. godine čeka presudu podgoričkog Višeg suda. Kako tri godine nakon podizanja optužnice nema prvostepene presude, stekao se zakonski uslov za ukidanje pritvora.

Međutim, malo nakon što je Milošević prošao kapiju spuškog zatvora, uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. Ispostavilo se da je ovog puta uhapšen zbog sumnje da je ubio Miodraga Krušića, vlasnika diskoteke Beagle, povezivanim sa takozvanim „škaljarskim klanom“. Sudija za istragu mu je odredio pritvor do 30 dana, čime je Milošević is sudskog uplivao u još jedan tužilački proces protiv njega.

“Nakon saslušanja osumnjičenog M.M., za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo oštećenog M.K. i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija, specijalna tužiteljka je donijela rješenje o njegovom zadržavanju do 72 časa, od sata lišenja slobode”, saopštio je državni tužilac i portparol Vukas Radonjić.

Kruščić je ubijen za stolom jednog podgoričkog lokala, 21. maja 2018. godine. Uprava policije i podgoričko Više tužilaštvo, 19. februara 2019. godine pred novinarima su saopštili da su ravijetlili njegovo ubistvo.

Milošević je prvobitno optužen da je direktni izvršilac ubistva  Radomira Đuričkovića na Cetinju, a osim njega, okrivljeni su i Igor Mašanović i Vukan Vujačić.  Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni su za 2.100 eura kupili vozilo “reno megan” koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. U tom trenutku, okrivljeni Milošević je ispalio dva metka u pravcu Đuričkovića, koji je dan kasnije podlegao povredama. Miloševića su uhapsili na Kosovu i izručili ga Crnoj Gori.

Ponovno hapšenje, međutim, nije prva kontroverza koja prati suđenje Miloševiću i njegov boravak iza rešetaka. Otkad se našao iza rešetaka navodnog ubicu za račun „kavačkog klana“ više puta su pratili novi incidenti sa zakonom.

Na početku njegovog boravka u zatvoru, nakon izručenja, zatvoreniku Lazaru Nedoviću slomljena je vilica, jer je, navodno, želio da progovori pred istražiteljima. Policija je ispitivala da li su ga pretukli cimeri Mario Milošević, Goran Vukčević i Davor Avdić. Svi su negirali da je došlo do tuče, dok je i sam Nedović svjedočio da je pao i slomio vilicu.

Novinarka  Vijesti Jelena Jovanović podnijela je 2021. godine krivičnu prijavu protiv Miloševića za ugrožavanje bezbjednosti. U prijavi je navela da je osumnjičeni za ubistvo Kruščića uputio ozbiljne prijetnje i pokušao da je zastraši i diskredituje, jer se u pismu koje joj je dostavila Miloševićeva advokatica Natalija Karadžić, nalazi i informacija o tome gdje novinarka stanuje, a koja nije javna. Osnovna državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević, odbacila je krivičnu prijavu novinarke.

Bivši načelnik istražnog zatvora Predrag Spasojević prijavio je policiji da mu je Milošević prijetio smrću. Tu je informaciju saopštio javnosti nakon što mu je u dvorište kuće bačena bomba. Spasojević je za bombu u njegovom dvorištu optužio Miloševića. Tvrdi da je zatvorenika isprovociralo to  što je, po njegovom nalogu, iz kolektivne sobe premješten u jednokrevetnu. Osnovno tužilaštvo je na kraju optužilo Miloševića zbog ugrožavanja bezbjednosti Spasojevića.

Tu , pak, nisu zaustavljene prijetnje Miloševića  drugim osobama. Odlazeći premijer Dritan Abazović saopštio je ranije da osumnjičeni za dva ubistva u zatvoru prijeti njegovom bivšem saradniku i direktoru Uprave poreza i carina Radu Miloševiću. Međutim, iako su zatvorski stražari čuli galamu, obojica su negirali prijetnje.

Poseban incident vezan je za– Nataliju Karadžić Perković advokaticu Marija Miloševića. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv  Karadžić Perković u januaru nakon zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da se utvrdi da li u Skaj komunikaciji Milošević i ta advokatica dogovaraju pružanje lažnog alibija.

Ti spisi predati su kao dokaz u sudskom postupku protiv Miloševića, Igora Mašanovića i Vukana Vujačića. Tada je objašnjeno da su im spisi dostavljeni kako bi ocijenili da li su u radnjama Natalije Karadžić Perković i drugih osoba, ostvarena obilježja nekog od krivičnih djela koja su u njihovoj nadležnosti. Nakon informacije o mogućim nezakonitostima u njenom djelovanju, Natalija Karadžić Perković nije se pojavila na nekoliko glavnih pretresa nakon čega je Miloševiću postavljen branilac po službenoj dužnosti, a potom i po izboru.

Iz dokumenata Europola zaključuje se da je advokatica tokom 2020. godine koristila nalog Miloševićeve supruge u kriptovanoj telefonskoj komunikaciji. Tim povodom odlazila je i na Kosovo, gdje je, kako piše, usaglašavala izjave sa plaćenim svjedocima koje je prethodno obezbijedio jedan od šefova kavačkog kriminalnog klana Slobodan Kašćelan, čiji zadatak je bio da lažno potvrde da je Milošević večerao sa njima u Gračanici u noći ubistva Đuričkovića.

Iako je Milošević po drugom osnovu zadržan u zatvoru, crnogorsko sudstvo je i neke opasne kriminalce puštalo na slobodu od kojih su mnogi kasnije pobjegli iz zemlje. Takav primjer je vođe „škaljarskog klana“ Jovana Vukotića, koji je kasnije ubijen u Turskoj. Na slobodu su se nakon hapšenja našli i drugi šefovi klanova poput Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana i drugih. Tužilaštvo je ovog puta odlučilo da ne dopusti dvostrukom ubici da šeta slobodno.

 

Sportista koji je krenuo krivim putem

Mario Milošević, bivši karatista Budućnosti, više od dvadeset godina punio je stupce crne hronike. Prije više od dvadeset godina uhapšen je zbog ubistva Podgoričanina Andrije Mijovića (24) u Budvi, na šetalištu koje je bilo puno turista. Zbog tog ubistva proveo je  šest godina u zatvoru. Tada je teško ranio sugrađanina Aleksandra Bokana.

Bio je osumnjičen i za otmicu dvojice švedskih državljana u namjeri da od njih iznudi 250.000 eura. Hapšen je i zbog sumnje da je na Bulevaru Ivana Crnojevića pokušao da ubije Iliju Popovića. Milošević je tada, nakon kraće prepirke, u Popovića ispalio tri hica iz pištolja i pobjegao. Meci su ga pogodili u noge.

U oktobru 2015. godine godine hapšen je zbog sumnje da je u Siti pabu u centru Podgorice pretukao sugrađanina Đorđa Milačića. Milošević je drškom pištolja udario Milačića ispod oka.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo