Povežite se sa nama

Izdvojeno

SREĆKO GALL, ZAGREB, PARIZ, NJUJORK, HERCEG NOVI: Tačke stvaralačke putanje

Objavljeno prije

na

Nikad nisam prestao slikati. Dnevnik mog postojanja je u tom radu.“, kaže umjetnik, ilustrator, karikaturista. Njegov stvaralački svijet obilježile su brojne samostalne i grupne izložbe, slika, crteža, karikatura, ilustracija časopisa i publikacija. Rodjeni Zagrebčanin, par godina Parižanin, 50 godina Njujorčanin, odnedavno je stanovnik Herceg Novog

 

Počeo je crtati kao mali, crtao je cio život, crta i danas u poznim godinama Kaže: ” Dnevnik mog postojanja je u tom radu.” Živio je u dijelu Zagreba, kod Zrinjevca. U ulici nije bilo prometa pa je mogao crtati kredom po asfaltu.”Ljudi su se zaustavljali, gledali – bitke, partizane, Njemce, kauboje, Indijance, vitezove… Kada sam imao 16 godina, moja sestra Biserka Gall, akademska slikarka, vidjela je da sam počeo crtati karikature. Ohrabrila me da nastavim.“

Srećko Gall je umjetnik, ilustrator, karikaturista. Njegov stvaralački svijet obilježile su brojne samostalne i grupne izložbe, slika, crteža, karikatura, ilustracija časopisa i publikacija. Rodjeni Zagrebčanin, par godina Parižanin, 50 godina Njujorčanin, odnedavno je stanovnik Herceg Novog.

Pogled na Boku, Prevlaku, palme, čemprese, stare crkve…Na tarasi Gallovog apartmana, podno Kanli kule, razgovor lako teče. Svjetski priznat i prepoznat umjetnik, Gall je nasmijan i gostoljubiv. Na stočiću, kao znak dobrodošlice, poljsko cvijeće.Umjetnik, čije su karikature objavljivali časopisi poput Petnhousa i Njujork times-a , prijatan je i nasmijan. Riječi Dalaj Lame  kidness is my religion, recept je po kojem živi. ” Ljubav je kreacija”, poručuje.

Upoznaje nas sa dijelom svog rada.Pogledom je teško obuhvatiti cjelinu crteža nastalog 1974. veličine kvadratnog metra. Mojih 27 godina predstavlja tušem nacrtane brojne likove i predmete. Zgodna žena za ruku vuče mališana, vidno protiv njegove volje, krupan muškarac sa velikim nožem u ruci i sječivom okrenutim prema grudima, tramvaj ispred kojeg leži pregažen dječak, pas, patkice, žena za klavirom…Likovi i dogadjaji stvarni su, objašnjava Srećko.   ” Crtao sam bez ikakve skice, tako da je rad kompozicijski nikakav.Kad sam ga završio onda sam shvatio da treba razjasniti šta se na njemu dešava.”

Ideja za autobiografiju u formi stripa rodjena je tada. Ovaj crtež,  na kojem je predstavio pokušaj samoubistava oca,  koji je stariji brat spriječio, a Gall kao šestogodišnjak posmatrao, proširiće serijom crteža. Nastaće publikacija u kojoj će mjesto naći  i sjećanja na tri grada u kojima je živio. I neće  Gall  samo nabrojati  dogadjaje, nego sa pažnjom uraditi svaki  crtež. Ispod svakog od njih dodati  i tekst koji će opisati dogadjaj.  Grafik, art i novel riječi su kojima Gall opisuje svoj  rad, koji će biti predstavljen  do kraja godine u Zagrebu, u Muzeju moderne umjetnosti u organizaciji  Branka Frančeska.

Gall je kao umjetnik stasavao, onih  šezdesetih godina, u vremenu kad u  Jugoslaviji  ” popušta” staljinistički, socrealistički kult vrijednosti, a uticaj Zapadne kulture biva  sve je veći. Filmovi su približili svijet. ” U Kinoteku se odlazilo kao u hram, par puta sedmično”, sjeća se Gall. Njemački ekspresionisti oduševljavali su ga. Sanjao je da osvoji prvo mjesto na jugoslovenskom državnom prvenstvu u džudou, koji je trenirao, kako bi mogao da ide u Japan. Postao bi samuraj i bio ” vješt u borbi i nježan prema cvijetu.” Odrastao je na stripovima  Tom Njuškalo braće Valtera i Norberta Nojgebauera,  stripovima Andrije Maurovića i Zdenka Zupana, imitirao stil karikaturiste Ota Rajzingera i na kraju našao svoj. Gall je izgradio prepoznatljivu liniju u svojim karikaturama.” Počeo sam crtati deformisane ljude na smiješan način.Možda nesto slično Leonardovim groteskama. Imao sam puno ideja, karikature su bile jake i počeli su me puno štampati.”

Diplomirao je osnovne studije na  katedri Povijest umjetnosti u Zagrebu, a uspio je da kao podgrupu  upiše i diplomira komparativnu književnost kod profesora Iva Hergešića. Ugledni profesor Hergešić  odlazio je u penziju i tek na insistiranje studenta Galla, pristao je da ga primi.” Kaže profesor –’Ja sam gotov. Nikog više ne primam’. ‘Šalite se’,  rekao sam mu. „Pa ja sam studirao dvije godine da bih mogao diplomirati kod vas.”, sjeća se Gall.

Prvu karikaturu objavio je sa 16 godina u Studenskom listu. Već tada, na samom početku, stekao je samopuzdanje i vjerovao da će  svjetski poznati časopisi prihvatiti njegove radove. Par godina ostaće u ovomu listu,  a  onda nastaviti objavljivati karikature u zagrebačkoj Borbi . U isto vrijeme,  Borba je na ćirilici izlazila i u Beogradu.U  beogradskom izdanju pola stranice u broju pripadalo je   Gallovim karikaturama. Previše, ocjenjivali su, tih ranih sedamdesetih, probudjeni nacionalistički duhovi Hrvatske. Ali  Gallova karijera je napredovala,  karikature  mu objavljuje i zagrebački  Vijesnik, a radi i crteže  za zagrebačku TV poštu.”

A onda, incident u novogodišnjoj noći 1971,  preokrenuo je Galovu sudbinu.” Djelomično sam i ja odgovoran za ono što mi se desilo.Jer,  imam tu jezičinu. Na ulicama Zagreba te noći bile su demonstracije, mnogo  policije, mnogo legitimisanja.Pružam isprave, ali policajac me pita kako se zovem. Odgovaram: ‘Tu piše, valjda znaš čitati’.Prvi udarac bio je pendrekom preko uha.Oborili su me, iscipelarili. Mokar sam od bljuzgavog snijega, krvav… ”

U hitnoj pomoći jedva je uspio  da dobije potvrdu o povredama. Otišao je i do načelnika zagrebačke policije, pokušao da prijavi slučaj, ali ignorisali su. ”Tjedan dana kasnije dolazi policajac i pita me šta ću uraditi sa onom potvrdom iz hitne pomoći .Kažem, ništa, ali insistiram da dobijem izvinjenje šefa stanice…” Umjesto izvinjenja Gallova majka od bratića, koji je bio na visokoj funkciji u Vladi, čula je ” da će Srećko najebati jer postoji dosije i zabilješka o njemu da pjeva ustaške pjesme”. Nijednu ustašku pjesmu nije znao, i danas tvrdi  Gall, ali morao je da se izgubi. Istog mjeseca preselio se  u Pariz gdje je već živjela njegova sestra.

Kvalitet Gallovih crteža nalazi put do  visokotiražnih francuskih magazina. Njegove radove štampa  Tele Joyrs. Erotski časopis  Lui, objavljuje njegove karikature. Veliki uspjeh pravi  i na velikom Sajmu automobila  koji se svake godine održava u Parizu. Radi na  promociji Fordovih automobila. Crta karikature. Pokazuje nam jedan od crteža. Žena leži u krevetu, izbezumljeni lik muža koji otvara ormar, a tamo u dnu sjedi ljubavnik, u fijesti. Gall je mlad, pariški bistroi privlačni, vino pitko…” Osjećam da imam talenat, ali da će ga moj pariški život uništiti…”

Tri godine kasnije Gall napušta Pariz. U Njujorku sačekali su ga Feliksi, Miki Maus, Paja.. ” Pariz je grad 19, a Njujork 21 stoljeća. Grad umjetnika i velikih ekonomista. Magičan i poseban…” shvatio  je  Gall. I ostao u Americi sledećih 50 godina.

” Hipi pokret je zamirao, a još se nije znalo kuda dalje. Brodvej nije izgledao kao u mojoj mašti, ali je bio kreativan. I ljudi otvoreni i dostupni…” Sa mapom punom crteža Gall je obilazio redakcije. Ponegdje odbijen, ali uporan,  Našao je mjesto na njujorškom novinskom tržištu.. Njegove  karikature štampao je  Njujork times, kao ilustraciju uz tekst Artura Milera o Praškom proljeću. Plodnu saradnju ostvario je sa sa časopisem za muškarce Penthausom i njegovim osnivačem Bobom Gučonijem. ” Gučoni koji  je i sam želio da postane slikar zaljubio se u moje crteže i kupovao ih je na kilo. Bila je to velika lova”, sjeća se  Gall. Da je postao dio ogromnog američkog mravinjaka shvatio je kada je u telefonskom imeniku ugledao svoje ime i adresu na kojoj je stanovao –  14 ulica Grinch village.

Dio svojih radova  donio je u Novi. Pokazuje nam crteže.  Menhetn koji tone, napad na Svjetski tgovinski centar, kriminal u Njujorku koji je anoniman i gdje su jedino poznate žrtve. Predstavio je crtežom i vrijeme kad je Ford okrenuo ledja Njujorku. Tu je i ilustracija na kojoj su prosjački štap i šešir u koji je stao čitav grad.

Ovdje je i kopija njegove slike dimenzija 1, 5m sa 2, 5 m na kojoj je naslikano 108 konja. Original ulja na platnu je  u Njujorku je. U Novom,  Gall neprestano slika. Vodenim bojama, akrilom, tušem ili olovkom u boji, svejedno,  u stalnoj želji da zabiježi momentat ljepote koja ga okružuje, da linijom sacuva trenutak za nezaborav…

Njujork mu je dao i Mirjanu. „ Izuzetnu osobu i umjetnicu” priča  Gall, sjećajući se supruge. „Ona više nije sa nama, sin i ćerka imaju uspješne karijere u Americi.“

Herceg Novi, to je, kaže, grad koji inspiriše. ”Ljudi koji ovdje svakodnevno žive naviknu na ovu ljepotu, na izlazak sunca, more… Mi, koji dolazimo iz betonskih džungi, shvatimo koje su prave vrijednosti života. Život prodje, u besmislenoj trci za parama, a sreću imamo pored nas”.

Ljudima sa kreativnim pedigreom, treba dati prostora. Gall i ljudi poput njega  značajna su spona izmedju kultura. Nadajmo se da cemo uspjeti da ih prepoznamo.

Lidija KOJAŠEVIĆ SOLDO

Komentari

FOKUS

PRVA GODINA VLADE: Ibar i ibarska magistrala

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tempo EU integracija nije onakav kakvom smo se nadali, program ES 2 uz povećanje plata i penzija nosi i brojne rizike. Ipak, najviše problema Milojko Spajić i njegova vlada imaju zbog unutrašnjih trvenja i očiglednog nauma dijela uticajnih političkih partnera da u fokus vrate tzv. identitetske teme, gazeći građansko ustrojstvo Ustava Crne Gore

 

 

Prije tačno godinu dana, na sjednici parlamenta na kojoj se glasalo o njegovom programu i personalnom sastavu predložene vlade, tadašnji mandatar Milojko Spajić odbio je da pročita svoj ekspoze. Da ne gubimo vrijeme, lakonski je  preskočio eksplicitnu Ustavnu obavezu. (Mandatar iznosi u Skupštini svoj program i predlaže sastav Vlade, propisuje član 103). Bila je to naznaka da  će odsustvo javnosti rada i neobavezujući odnos prema pravilima i zakonima biti jedno od najupečatljivijih obilježja njegovog kabineta.

Spajićeva Vlada ipak je izabrana. Već prvog dana mandata, donijela je odluku o odlaganju popisa i početku parlamentarnog dijaloga u potrazi za konsenzusom, kako bi se taj statistički posao vratio u regularne vode. Tako smo od prijetnji bojkotom i zahtjeva Monstata da nadležni izvrše procjenu bezbjednosti njihovih popisivača, stigli do popisnog procesa bez ozbiljnijih tenzija i, kanačno, rezultata kojima su manje-više svi zadovoljni. Makar javno. Samo rijetki su konstatovali kako popisni proces od usvajanja metodologije do objavljivanja prvih preliminarnih i konačnih rezultata nije prošao eksternu reviziju struke. To, kako bi se moglo pokazati, nije sasvim beznačajan (a možda ni slučajan) propust.

Uglavnom, Milojsko Spajić i njegova Vlada dobili su prvi veliki plus na javnoj sceni.

Drugi, veooma značajan i politički upotrebljiv  uspjeh, stigao je krajem juna: Crna Gora je iz Brisela dobila Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava (IBAR). Do tog istorijskog rezultata stigli smo dajući pregršt obećanja i usvajanjem niza Zakona koji su pripremljeni i usvojeni po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i debate u parlamentu.       Spajićevski.

Uočeni problemi biće rješavani u hodu, poručeno je. I zaboravljeno. Baš kao što su zaboravljena obećanja, evo treće vlada od smjene DPS-a 2020., da će Crna Gora konačno dobiti zakone o vladi i Skupštini kojima će se, na primjer, normirati broj ministarstava i propisati procedure u redovnim i posebnim okolnostima (tehnička vlada). Odnosno, urediti rad parlamenta. Da ne dolazimo u situaciju da predsjednik parlament , prvi među jednakima, po vlastitom nahođenju zakazuje i otkazuje sjednice, mijenja obilježja parlamenta, sklanja i postavlja zastave… Ili, čemu smo takođe imali priliku da svjedočimo, sam sa sobom održava sjednice Skupštine i donosi odluke lažirajući prisustvo kvoruma.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo prosvjete namjeravalo je da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića, za potrebe novog studentskog doma. Tik do Đukanovićevog univerziteta, čiji bi ga studenti takođe koristili. Plan je zamalo i uspio. Ugovor o kupoprodaji je potpisan, ali je u zadnjem trenu, a nakon pitanja Monitora, Vlada donijela  odluku o poništenju tog posla

 

 

Zamalo se desilo. Ministarstvo prosvjete je imalo namjeru da po duplo većoj cijeni od planirane kupi dio hotela Verde u vlasništvu Tomislava Čelebića za potrebe novog studentskog doma. Za studente državnog i privatnog, Đukanovićevog univerziteta. Ugovor o kupoprodaji je potpisan prethodne sedmice, ali je u zadnjem trenutku, a nakon pitanja Monitora o zakonitosti ove kupovine, Vlada donijela  odluku o poništenju tendera.

Da je Vlada je od kompanije Čelebić City kupila objekat  nedaleko od Univerziteta Donja Gorica (UDG), saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija  Anđela Jakšić-Stojanović na konferenciji za štampu koja je upriličena krajem septembra. Ona je tada kazala da je cijena objekta 6,3 miliona eura i da će u narednih deset do 15 dana  biti na raspolaganju za smještaj studenata.

Na tenderu koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo za kupovinu novog studentskog doma, određena je vrijednost nabavke od 2.975.206 eura. Jedini ponuđač Čelebić City, ćerka firma kompanije Čelebić  nudi cijenu od 6.290.500 eura, koju Ministarstvo prihvata iako je duplo veća od one koju su propisali nabavkom. Na pitanje Monitora –  da li je time prekršen Zakon o javnim nabavkama, iz Ministarstva nijesmo dobili odgovore u roku koji smo tražili. Umjesto toga, stigla je vijest o poništavanju tendera. A odgovori su nam proslijeđeni dan kasnije, pred samo zaključenje broja.

Monitor je pitanja Ministarstvu poslao u srijedu u 9:46. Istog dana, u 16:33 h, na sajtu Crnogorske elektronske javne nabavke (CeJN) objavljena je  odluka o postupku poništenja javne nabavke. Koju je, tog dana, potpisala ministarka Jakšić-Stojanović.

U obrazloženju odluke se navodi da je Vlada, na sjednici 30. oktobra, usvojila  zaključak kojim van snage stavlja zaključak od 3. oktobra, kada se saglasila sa ovom kupovinom.

Zvanično obrazloženje za poništenje tendera prilično je konfuzno. Navodi se tačka  Zakona o javnim nabavkama u kojoj se pominju slučajevi koji su izuzeti od primjene ovog zakona – kupovina ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine.  Onda se konstatuje da ovu tačku zakona nije moguće pravilno primijeniti, pa su se stekli uslovi da se primijeni član koji daje uopšteno mogućnost razloga za poništenje javne nabavke, koji glasi – postoje drugi razlozi utvrđeni ovim zakonom.

U zadnji čas dostavljenim odgovorima, Ministarstvo prosvjete  ima dodatno objašnjenje: ,,Nadležni organi su u završnoj fazi postupka utvrdili da je kupovina nepokretnosti – novog studentskog doma  izuzeta iz Zakona o javnim nabavkama (Član 14 stav 1 tačka 1), te predmetna kupovina nije mogla biti izvršena primjenom pravila nabavki ovog Zakona”.

Prema pouzdanim Monitorovim izvorima, ministarka Jakšić-Stojanović je nakon potpisivanja spornog ugovora sa Čelebić City,  upozorena da se radi o neispravnoj, nezakonitoj kupovini, te da bi jedna od nadležnih institucija mogla reagovati.

Posebno sporna smatrala se odluka u dijelu cijene. Zakon o javnim nabavkama navodi da je, između ostalog, neispravna ponuda u kojoj visina ponuđene cijene prelazi procijenjenu vrijednost nabavke.

Eksperti sa kojima je Monitor razgovarao ukazuju i da je sporno i to što je obeshrabreno učešće drugih ponuđača, jer je cijena predviđena tenderom bila duplo manja od one prihvaćene.

Ministarstvo prosvjete se u odgovorima poziva na to da su u samom postupku, posebno napomenuli da se procijenjena vrijednost  (2.975.206)  odnosi na 2024. godinu, a da  u slučaju da ponuda pređe tu cifru „neće biti odbijena, već proslijeđena Vladi i Ministarstvu finansija na dalje odlučivanje“.

Tvrde i da su radili u cilju ostvarivanja konkurentnosti.

„U momentu raspisivanja poziva se nije mogla predvidjeti veličina i kapacitet objekta, te se tom napomenom uticalo na ostvarivanje konkurentnosti“, navode u odgovorima Monitoru. Napominju i da je prije odluke urađena procjena vrijednosti objekta od strane sudskog vještaka, i da je veća od vrijednosti ponude.

Priča je formalno počela u aprilu ove godine kada je Vlada zadužila Ministarstvo prosvjete da sprovede nabavku prostora  za novi studentski dom u najbržem mogućem roku.

Ministarstvo je ekspresno u julu raspisalo tender. Izjavu naručioca(Ministarstva) o nepostojanju sukoba interesa, potpisuju ministarka i članovi tenderske komisije.

Jedini ponuđač – Čelebić City dobija maksimalni broj bodova, između ostalog i za udaljenost budućeg doma od Plavog dvora u Svetozara Markovića 87 i I faze Novog studentskog doma  kod Tehničkih fakulteta. U prevodu najviša ocjena je data zato što se, kako se navodi u odluci Ministarstva, budući dom nalazi na 4.900 metara razdaljine od pomenutih lokacija!

Maksimalni broj bodova je dobijen i zato što je budući dom udaljen svega 190 metara od UDG.

Kako je objekat izgrađen 2020, komisija je cijenila da nije potrebno dodatno ulaganje osim proširenja i opremanja kuhinje, te manje prilagođavanje soba za osobe sa invaliditetom. Ipak, procijenjeno je da će to koštati dodatnih 100.000 eura. Ne navodi se na čiji račun.

Ponuđač je u ponudi naveo da će dom biti spreman u roku od 30 dana od donošenja odluke.

Komisija Ministarstva prosvjete je utvrdila da se radi o četvorospratnoj zgradi sa podrumom, na zemljištu od 2.947 kvadrata. Objekat posjeduje 230 mjesta za smještaj studenata, 109 dvokrevetnih i četiri trokrevetne sobe. Ukupna površina soba sa kupatilima je 2.618 kvadrata, a  zajedničkih prostorija 888 kvadrata.

Na sajtu CeJN postoje dvije odluke o prihvatanju ponude Čelebić City, jedna od 18. septembra, a druga od 17. oktobra, nakon što je Vlada 3. oktobra odobrila ovu transakciju.

Ministarka Jakšić-Stojanović  21. oktobra potpisuje ugovor o kupoprodaji sa izvršnom direktorkom Čelebić City Milenom Brajović. Monitor je imao uvid u ovaj ugovor.

U odluci Ministarstva o kupovini navedeno je da je Čelebić u obavezi da dostavi dokaz o pravu svojine i List nepokretnosti iz kojeg je jasno vidljivo da ne postoji pravna smetnja za zaključivanje ugovora o prodaji. Ukoliko su upisane hipoteke, ponuđač je u obavezi da dostavi izjavu kojom garantuje da će izvršiti brisanje svih zabilježbi. Čelebić se izjavom od 21. avgusta obavezao da će predati uredan List nepokretnosti u roku od 30 dana od Odluke o izboru najpovoljnije ponude.

Međutim, u potpisanom ugovoru navedeno je niz hipoteka na predmetnoj nepokretnosti.  Jedna, iz 2018., iznosi čak 3,6 miliona eura. Povjerilac je Investiciono razvojni fond (IRF), sa zabranom opterećenja, otuđenja i izdavanja u zakup bez saglasnosti povjerioca.

I za ostale hipoteke, ukupno četiri, povjerilac je IRF. Hipoteka je iz novembra 2021.  u iznosu od 970.000 eura, sa rokom otplate 36 mjeseci, grejs period šest mjeseci. Jedna od hipoteka je u visini od milion eura, sa rokom otplate do kraja januara 2026., dok na posljednjoj od tih hipoteka nema iznosa, odnosno ne navodi se u ugovoru o prodaji.

IRF  je 11. oktobra dao saglasnost kompaniji Čelebić City za zaključenje ugovora o kupoprodaji i Pismo namjere o brisanju hipoteke, koje potpisuje izvršni direktor Fonda Nikola Tripković. Pod uslovom da se dio tranše kupoprodajne cijene od milion eura uplati na račun Fonda u cilju umanjenja glavnice kredita iz 2018. Kao i da se iz prve tranše kupoprodajne cijene izmire dospjele a neizmirene obaveze po kreditima preduzeća Čelebić koja imaju izloženost kod Fonda – Čelebić City, Čelebić, C&S Energy. Navodi se i da je dio kredita koji se vodi na kompaniju Čelebić izmiren, ali da za njega još uvijek nije izvršeno brisanje hipoteke.

U potpisanom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa uračunatim PDV-om). Dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. I to tako što će milion eura biti uplaćeno IRF-u u cilju obaveza prema Čelebićevom kreditu iz 2018., a ostatak od 2,6 miliona na račun Čelebić City. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.

Zanimljivo je da je notar kod koga je potpisan ovaj ugovor upozorio kupca, Ministarstvo prosvjete, na dostupne mjere osiguranja u svrhu obezbjeđenja svojih prava, mjere upisa zabilježbe i ugovornom kaznom za kašnjenje prodavca u realizaciji obaveza. U ugovoru se navodi da  Ministarstvo prosvjete ,,izričito izjavljuje da ne želii ugovaranje takvih mjera obezbjeđenja”, te da pristaje na sve rizike i posljedice u vezi sa tim.

U odgovorima koje su dostavili Monitoru, iz Ministarstva ukazuju da je uobičajeno da je u svakom postupku prometa nepokretnosti obaveza prodavca  da prije primopredaje objekta isti oslobodi opterećenja i hipoteka. „U konkretnom postupku ponuđač je izjavom garantovao da će prije potpisivanja ugovora dostaviti dokaz izdat od strane zajmodavca kojim će se garantovati uklanjanje predmetne hipoteke, što je i učinjeno”, tvrde.

Posljednje naše pitanje upućeno ministarstvu bilo je – Budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Da li se na ovaj način obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo Đukanović, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa?

,,Naglašavamo da ministarka Jakšić-Stojanović nijednim postupkom u svom dosadašnjem radu na čelu Ministarstva nije favorizovala UDG, ali ni druge univerzitete ili visokoškolske institucije u Crnoj Gori. U tom smislu, ni data aluzija u postavljenom pitanju nema činjenično uporište, pa je ne bismo dodatno komentarisali”, odgovorili su iz Ministarstva prosvjete.

Poništeni tender govori dovoljno.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo