Povežite se sa nama

Izdvojeno

U CRNOGORSKIM DOMAĆINSTVIMA VIŠE ORUŽJA NEGO KOMPJUTERA: Ko će to da razoruža

Objavljeno prije

na

Prema podacima Ministarstva unutrašnih poslova, u Crnoj Gori je izdato  više od 100.000 oružnih listova. Nelegalnom oružju se broj ne zna, ali su procjene da ga ima isto koliko i legalnog. Optimističkije policijske procjene govore o brojci od 40.000 do 80.000 komada nelegalnog oružja

 

Četrnaestogodišnjak i osamnaestogodišnjak u utorak su uhapšeni u Plavu zbog vatrenog oružja. Policija je u kući, koju koristi maloljetnik, pronašla i oduzela automatsku pušku marke CZ, sa okvirom u kojem se nalazilo 14 komada municije, RAP sa tri okvira za oduzetu automatsku pušku, pušku marke ‘CZ’ M48 u ilegalnom posjedu, pušku marke ‘mauzer’ sa važečim oružnim listom, 1.029 komada municije kalibra 7,62mm, vazdušnu pušku i jedan lovački nož. Policija je saopštila i sumnjaju da su maloljetnik i 18-godišnjak „iz kuće iznosili automatsku pušku i odlazili na obližnju planinu kako bi vježbali gađanje iz navedenog oružja“.

Istog dana na jugu, kotorska policija je kontrolom 18-godišnjaka iz Risna u njegovom automobilu, na školskom parkingu, pronašla više komada noževa, bodeža i metalnih bokseva.

Pojačana kontrola policije uslijedila je nakon dva masovna ubistva koja su se u dva dana desila u Srbiji. „Izvršićemo gotovo potpuno razoružanje Srbije“, najavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Uslijedile su mjere koje je donijela Vlada Srbije – u narednih šest mjeseci sprovešće se kontrola svih vlasnika oružja tokom koje će se provjeravati da li oni čuvaju oružje na bezbjedan način i da li je na adekvatan način spriječen pristup oružju i municiji maloljetnicima i drugim neovlašćenim licima; procedure za izdavanje novih dozvola biće dodatno pooštrene, a MUP će izdati i moratorijum na izdavanje bilo kakvog oružja u naredne dvije godine.

„Neke procene idu od toga da ima 900.000 komada oružja u posedu građana i barem isto toliko u nelegalnom posedu, dok druge čak pokazuju da je tri puta više nelegalnog oružja“, izjavio je za Dojče vele (DW) direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku (BCBP) Predrag Petrović. On je dodao da „prema zvaničnim podacima MUP-a od pre dve godine, u Srbiji je bilo 920.000 komada oružja, a u međuvremenu je vraćeno 50-60.000 komada“.

Srbija, sa Crnom Gorom, dijeli treće mjesto na svjetskoj listi posjedovanja oružja kod civila. Najveću količinu oružja na 100 stanovnika imaju Sjedinjene Američke Države 120,5, slijedi Jemen sa 52,8, pa Crna Gora i Srbija – 39,1.

Ova procjena je rezultat istraživanja međunarodne agencije Small Arms Survey sa sjedištem u Ženevi. Objavljena je 2018. i govori da u Crnoj Gori ima ukupno 245.000 komada oružja, a da je od tog broja više od pola, 140.000, nelegalno. Iz crnogorske policije izrazili su sumnje u tačnost ovih podataka i nedavno naglasili da su tražili od ove organizacije na osnovu kojih kriterijuma su obavili istraživanje, ali da odgovor nikada nijesu dobili.

I prema zvaničnim podacima, naoružanja u Crnoj Gori je premnogo.  Prema podacima Ministarstva unutrašnih poslova, izdato je više od 100.000 oružnih listova. Nelegalnom oružju se broj ne zna, ali procjene su da ga ima isto koliko i legalnog, optimističkije policijske procjene govore o brojci od 40.000 do 80.000 komada nelegalnog oružja.

Ivan Pekić iz Internacionalne policijske organizacije rekao je da, prema posljednjim zvaničnim podacima specijalizovanih kuća, građani Crne Gore posjeduju oko 130.000 komada vatrenog oružja, a nezvanični podaci govore da postoji i oko 80.000 komada oružja u nelegalnom posjedu, prenosi RTCG. Citira se i izjava nekadašnjeg službenika MUP-a Ranka Vukovića, koji je do 1994. radio na izdavanju i oduzimanju dozvola za oružje, koji je naveo da je tada u Crnoj Gori samo 20.000 građana imalo dozvolu za posjedovanje vatrenog oružja.

Crna Gora ima nešto preko 190.000 domaćinstava, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, pa statistički ispada da svako domaćinstvo ima neki komad vatrenog oružja. Poređenja radi, prema podacima Monstata, za prošlu godinu, pristup internetu pomoću personalnog računara u Crnoj Gori ima samo 33,9 odsto domaćinstava, preko laptopa, netbooka i tableta 68,4, a preko mobilnog telefona 98,9 odsto domaćinstava.

Petrović iz Beogradskog centru za bezbednosnu politiku je upozorio da među građanima još uvijek postoji velika količina ilegalnog oružja koje je zaostalo iz ratova devedesetih. „To se delilo stanovništvu bez bilo kakvih evidencija i niko ne može da uđe u trag tom oružju“, podsjeća Petrović. ,,Mi ni danas ne znamo gde je nestalo naoružanje iz magacina JNA – od zolji, pištolja i bombi, do težeg naoružanja“, upozorio je Pekić.

Monitor je pisao o ukradenom naoružanju iz kasarni i vojnih magacina nakon ratova devedesetih, kao i o tome da je Crna Gora bila jedna od ruta za krijumčarenje ovog oružja. Nakon terorističkog napada u Parizu 2015, u kojem je ubijeno 130 ljudi, ispostavilo se da su korišteni kalašnjikovi bivše JNA. Nagađanja da su ukradeni u Crnoj Gori kasnije nijesu potvrđena.

Za razliku od Crne Gore, u Srbiji je tokom kacije Sablja, nakon ubistva premijera Zorana Đinđića, izvršeno djelimično razoružanje, kada je vraćeno oko 50.000 komada naoružanja. Prema istraživanju UNDP-a od 2012, stanovnici Zapadnog Balkana su vlastima predali skoro 190.000 komada nelegalnog oružja.

Ministar bez portfelja Zoran Miljanić nedavno je izjavio da legalnu dozvolu za držanje oružja u Crnoj Gori ima 52.340 građana, a da  „ilegalnih, po nekim istraživanjima koje su radile strane kuće, u Crnoj Gori bi moglo da bude između 40 i 80 hiljada“. Naveo je i da su najveći problem u Crnoj Gori, kako je rekao, „veze i protekcija“, odnosno „da neko ko nije zdravstveno u stanju“ može doći do dozvole za posjedovanje oružja.

Ova priča je aktuelizovana nakon masovnog ubistva na Cetinju 12. avgusta prošle godine. Vuk Borilović koji je ubio deset, a ranio šest osoba imao je urednu dozvolu za oružje, a istovremeno je potvrđeno da je kobnog dana imao zakazan pregled kod psihijatra.

Procedura nalaže da je licu koje želi da ima oružje neophodna, između ostalog, ljekarska potvrda o zdravstvenoj sposobnosti. Komisije za izdavanje uvjerenja sastavljene su od više ljekara među kojima su psihijatar i psiholog, a radi se i test na psihoaktivne supstance. Međutim, nakon masakra na Cetinju, neki od članova Komisije su progovorili o tome da ima zdravstvenih ustanova koje vrlo lako izdaju uvjerenja na neprimjeren i neadekvatan način: „Vrlo često se dešava da kada mi napišemo da neko nije sposoban, to lice poslije par dana kod njih dobije uvjerenje“.

Opomena sa Cetinja kao da nije bila dovoljna pa se ubrzo stalo sa pričom o neophodnosti razoružavanja. Nakon tragedija u Srbiji, crnogorska policija je saopštila da je pojačala kontrole u cilju pronalaska oružja u ilegalnom posjedu građana, uz obećanje da će službenici Uprave policije i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim aktivnostima na ovom planu.

Posljednjih dana MUP podsjeća na skoro zaboravljenu kampanju Poštuj život vrati oružje i apeluje na građane, koji kod kuće imaju naoružanje, da ga bez pravnih posljedica, bilo da je ono legalno ili ilegalno predaju policiji. Takođe, pozivaju da građani anonimno prijave, ukoliko znaju da neko posjeduje nelegalno oružje.

Svaki građanin, shodno Zakonu o oružju, može bez bilo kakvih pravnih posljedica nesmetano i dobrovoljno policiji predati vatreno oružje bez obzira na to da li za njega imaju dozvolu ili ne i nezavisno o kojoj kategoriji vatrenog oružja je riječ. Dovoljno je, ističu iz policije, da se jave na broj 122, nakon čega će ga policija preuzeti i izdati potvrdu.

Dosadašnji učinci ove akcije, s obzirom na procjene o broju oružja u Crnoj Gori, nijesu spektakularni. Iz policije su saopštili da su od stupanja na snagu Zakona o oružju 2015. godine do danas građani  dobrovoljno vratili 2.011 komada vatrenog oružja, 291 minsko eksplozivno sredstvo (najčešće ručne bombe), 1.118 komada djelova oružja, 35.571 komad metaka različitog kalibra.

Očigledno da pravo razoružanje treba tek da uslijedi.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo