Interes je javnosti da se konačno uđe u suštinsku reformu izbornog zakonodavstva, te da se na taj način kreiraju jednaki uslovi za sve učesnike izborne utakmice. Vjerujem da jedan od prioriteta nove parlamentarne većine mora biti upravo to
MONITOR: Partije najkasnije do 16. maja, odnosno do početka naredne sedmice, treba da predaju izborne liste, ali nijedna to još nije učinila. Da li to znači da i dalje postoji kalkulacija o odlaganju izbora za 11. jun?
NENEZIĆ: Napori određenih partija, prevashodno URA-a i SNP-a, da suprotno svim pozitivnim propisima odlože odžavanje prijevremenih parlamentarnih izbora su kontinuirani i sada već otvaraju pitanje pozadine ovakvog pristupa, posebno imajući u vidu da ostale partije ne spore osnovanost izbora. Bar to nijesu učinili javno.
Međutim, vjerujem da ovo pitanje treba pozicionirati u širem smislu i otvoriti pitanje pravne sigurnosti u Crnoj Gori. Tema zakonitosti raspisanih izbora bi morala biti tretirana na ozbiljan i odgovoran način, uz uvažavanje stavova pravnih stručnjaka i nadležnih institucija, i uz prateće razovore predstavnika svih partija zastupljenih u parlamentu. Strategija i pristup koji bi proizišao iz ovakvog pristupa imao bi utemeljenje, legitimitet i moglo bi se podvesti pod zaštitu javnog interesa.
Ovako, kada imate samo partije koje imaju direktan politički interes da se izbori odgode, otvara se prostor za tumačenja da javni interes nije u fokusu njihovog interesovanja već pokušaj da se produži vladavina Vlade u tehničkom mandatu.
Situaciju dodatno komplikuje to što je izborni proces započet. Sve nadležne institucije su započele potrebne izborne radnje, posmatračka misija ODIHR-a je u Crnoj Gori i započela je sa svojim aktivnostima. Sada već imamo i jednu predatu listu od strane partije na čijem je čelu g-din Leposavić, dok se, kao što je uobičajna praksa, predaja ostalih lista očekuje u zadnja dva dana.
Sve to ukazuje na neozbiljan i neodgovoran pristup u kojem se društvo nalazi po ko zna koji put, a koji je direktna posledica nemogućnosti partija da postignu konsenzus oko osnovnih pitanja od važnosti za funcionisanje sistema.
MONITOR: Govorilo se o nekoliko mogućih scenarija koji bi odložili vanredne parlamentarne izbore. Koliko je ta mogućnost realna?
NENEZIĆ: Formalno pravno posmatrano, nije izvjesna, niti realna. Međutim, vjerujem da smo već svjedočili grubom kršenju Ustava zarad ostvarivanja određenih političkih interesa. Podsjetiću na usvajanje Zakona kojim su odloženi lokalni izbori u Crnoj Gori. Po javnim izjavama samih poslanika koji su glasali za odlaganje, odredbe ovog zakona su tumačene kao neustavne. Ustavni sud se još uvijek nije izjasnio, ali moguća posledica može biti ukidanje predmetnog Zakona, vraćanje Zete u sastav Podgorice i ponovno održavanje izbora.
Dodatno, kada govorimo o narednim parlamentarnim izborima, neustavnost prvih početnih koraka, koji su se ogledali u odluci Đukanovića da ne odredi mandatara za sastav Vlade iz redova parlamentarne većine, dalje su uslovili set neustavnih rješenja i kao što vidimo, taj trend se nastavlja.
Međutim, neustavno ponašanje jedne grane vlasti, ili bilo kojeg nosioca vlasti u CG, ne smije biti izgovor za kršenje Ustava od strane ostalih. Time se urušavaju nadležne institucije, a predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti preuzimaju na sebe prava koja im ne pripadaju.
Vjerujem da je ovakvo ponašanje izabranih predstavnika građana opasno i dugoročno jako štetno. Posljedice ćemo tek sagledavati.
Stava sam da ne postoji, niti smije postojati, nijedan prihvatljiv razlog za gaženje vladavine prava i neustavno ponašanje, odnosno svjesno donošenje neustavnih rješenja od strane poslanika u Skupštini Crne Gore, ili nosilaca drugih grana vlasti.
MONITOR: Partije se presabiraju oko nastupa, mogućih saveza i nosilaca lista. Može li tu biti iznenađenja?
NENEZIĆ: Vjerujem da ne. Većina partija je već javno obznanila svoje namjere u tom pravcu. Ono gdje se eventualno mogu očekivati iznenađenja je lista DF-a. Nakon loših iskustava sa koalicionim partnerima, sami su najavili da će se ovog puta fokusirati na dva ključna konstituenta, odnosno da neće biti otvoreni da kroz svoju listu uključe one partije koje imaju upitan parlamentarni status.
Za širu javnost iznenađenje može biti i odluka SDP-a da samostalno nastupi na predstojećim izborima, ali mislim da je to bio potpuno očekivani potez, nakon loših rezultata na lokalnim izborima u Podgorici, i odnosa tokom predsjedničkih izbora.
MONITOR: Kakvu predizbornu kampanju očekujete?
NENEZIĆ: Izrazito negativnu. Vjerujem da se neće u značajnom odstupiti od ranijih pristupa, a zbog kratkog perioda za vođenje kampanje, nisam sigurna da ćemo biti u prilici da vidimo neki inovativniji pristup.
Jasno je da će se partije i koalicije grupisati oko određenih tematskih okvira, osnosno ES oko ekonomskih pitanja, URA i Demokrate oko pitanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
DF, kao što je i bilo očekivano nakon nezadovoljavajućeg rezultata na predsjedničkim izborima, vraća se na poziciju krajnje desnice i prepoznatom zapaljivom retorikom pokušaće povratiti dio birača koje su izgubili uzletom Evrope sad.
Vjerujem da će u osnovi dinamiku kampanje, i odnose partija tokom kampanje, diktirati Evropa sad, koja će biti pod direktnim i najjačim udarima, imajući u vidu očekivani rezultat, dok će se ostale partije pozicionirati u odnosu na njihovu kampanju, u zavisnosti od toga da li očekuju postizbornu koaliciju ili saradnju sa njima, ili ne.
MONITOR: Sigurno je: i u ovaj izborni proces ulazimo bez izborne reforme. Zašto nije bilo političke volje da se ta reforma sprovede?
NENEZIĆ: Sistem koji je kreiran tokom vladavine DPS-a, na način da im daje potrebnu institucionalnu prednost, zadržale su i partije nove parlamentarne većine, nakon pobjede na izborima 2020. godine.
Jasna je pozadina. Nije teško uočiti sve prednosti koje vam daje ovakav sistem – pravno neizveden i sa brojnim pravnim prazninama i nepreciznostima. I partije to obilato koriste za svoje političke interese. Problemi su brojni, od politizovane izborne administracije, preko neuređenih biračkih spiskova, do zakonskih ograničenja koja onemogućavaju nadležne institucije da u punom kapacitetu nadziru zakonitost sporovđenja kampanje.
Interes je javnosti da se konačno uđe u suštinsku reformu izbornog zakonodavstva, te da se na taj način kreiraju jednaki uslovi za sve učesnike izborne utakmice. Vjerujem da jedan od prioriteta nove parlamentarne vecine mora biti upravo to.
Milena PEROVIĆ