Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREDIZBORNA TUMBANJA: Na sitno

Objavljeno prije

na

Nije neizvjesno samo kada će se održati izbori. Nego i kako će se na rezultate tih izbora odraziti tumbanja, podjele i mimoilaženja ne samo unutar Evrope sad nego i među avgustovskim pobjednicima, pa i dogovorenim koalicijama. Svima su usta puna velikih riječi ali se, sve su prilike, igra na sitno. Svako za sebe

 

U iščekivanju vanrednih parlamentarnih izbora, te neizvjesnosti hoće li oni biti održati 11. juna ili odgođeni, desili su se još neki noviteti.  O kojima se, doduše, već neko vrijeme, šaputalo. Nesuglasice između Jakova Milatovića i Milojka Spajića, liderskog tandema Evrope sad, partije u usponu, postale su jasnije nakon što je Spajić donio odluku o modelu izlaska te partije na izbore, faktički mimo Milatovića.

Spajić je zakazao sjednicu Glavnog odbora partije ove sedmice, na kojoj je odlučeno o samostalnom izlasku Evrope sad na izbore, uprkos Milatovićevom zahtjevu da se ona, zbog njegovih obaveza, odgodi. Prema pisanju medija, Milatović je, zbog planiranog odsustva, tražio da sjednica GO bude održana u četvrtak, petak ili nekog drugog dana. Iako su, navodno, članovi GO u početku bili saglasni s tim, sjednica je ipak zakazana u ponedjeljak za srijedu. I održana. Događaj čini još intrigantnijim to što je poznato da Milatović preferira predizborne koalicije sa srodnim partijama (URA i Demokrate).

Osim što je na sjednici prevagu odnio Spajićev stav da partija treba da izađe samostalno, odlučeno je i da Spajić bude nosilac izborne liste.  Odluka je donijeta jednoglasno.

Spajić je, upitan nakon sjednice, šta znači to što su odlučivali bez Milatovića, odgovorio da je – Crna Gora najbitnija. Kao u onoj priči – najpreče je zdravlje.

„Naravno da su lični odnosi bitni, ali su to lični odnosi. Kao što sam govorio i prije, ja sam u dobrim odnosima s Jakovom. Nemamo nekih mimiolaženja. Mislimo da nam je početna tačka identična. Ljudi smo koji su se pronašli tu, ali i u završnoj tački, gdje svi želimo da budemo. Ubijeđeni smo da ćemo doći do istog cilja – bogatije, srećnije, demokratskije Crne Gore“, kazao je on.

Sudeći po Milatovićevom stavu nakon sjednice, neće biti da „nema nekih mimoilaženja“. Ovako, po njegvom mišljenju, stvari stoje:

„Mislim da nije ključno pitanje nastupa na izborima, ja bih više naveo način na koji je došlo do zakazivanje jučerašnje sjednice Glavnog odbora. To nije urađeno ni na etički, ni na način zajedništva. Mislim da vam taj odgovor dovoljno govori o mom stavu”, kazao je novinarima. Takođe je poručio: „Pobjeda na predsjedničkim izborima 2. aprila prebrzo je ispuštena”.

Različit stav o modelima izlaska na vanredne izbore Spajića i Milatovića, koji je kulminirao na ovonedeljnoj sjednici, nije jedino „mimoilaženje” dva lidera Evrope sad. Tokom prethodnih sedmica oni su javno iznosili više oprečnih sudova.

Milatović je izjavljivao da podržava učlanjenje Crne Gore u regionalnu inicijativu Otvoreni Balkan, dok je Spajić objašnjavao da zemlja nije spremna za ulazak u nju. Po Milatoviću su javne finansije stabilne, po Spajiću je država pred bankrotom. Milatović se kao ministar zalagao za ukidanje neradne nedjelje, Spajić je sada protiv toga.

Priča o odnosima Spajića i Milatovića, počinje malo ranije. Nakon što je Spajić diskvalifikovan kao kandidat Evrope sad u trci za predsjednika države, i pošto je utvrđeno da je obmanjivao javnost da nema prebivalište u Srbiji i pasoš te države, Milatović je istupio rekavši da ni Spajić ni partija nisu pokazali potrebnu odgovornost, i da je izvinjenje građanima jedino ispravno. Potom je on postao predsjednički kandidat Evrope sad.

Iako su obojica nakon toga tvrdili da to nije poremetilo njihove odnose, javna mimoilaženja su intenzivirana. Posebno nakon što je Milatović pobijedio na predsjedničkim izborima. Ove nedjelje sve je samo  kulminiralo.

Evropa sad neće ući u tzv „antimafija koaliciju“, kako su svoj predizbornu savez nazvali Demokrate i Ura,  kojoj je Milatović, po svemu sudeći, bio sklon. Da li bi ta koalicija možda koštala Spajića željenog premijerskog mjesta, i da li je to mogući razlog borbe koja se nazire, uz nesuglasice koje su krenule od predsjedničkih izbora, teško je reći.

Još je teže odgovoriti kada će izbori biti održani. Iako su zakazani za 11. jun, kako je to definisao odlazeći predsjednik države Milo Đukanović,  takođe odlazeći premijer Dritan Abazović, čija je vlada oborena u parlamentu prije više mjeseci, insistira da se ukaz Đukanovića o raspuštanju parlamenta, a nakon što je Ustavni sud odbio da odlučuje o ustavnosti tog akta, poništi u parlamentu, te da izbore potom raspiše Milatović. To bi izbore odgodilo za još neko vrijeme.

„Skupština treba da donese odluku o skraćenju mandata, a onda da novi predsjednik otvori konsultacije sa svima, i sa opozicijom takođe i da, kad čuje sve subjekte donese odluku o izborima. To je jednostavan put i primjenjiv, sve van toga je nasilje, ali nije nepoznato u Crnoj Gori“, saopštio je Abazović.

Razlog za to on vidi u tome što je način na koji su izbori raspisani, po njemu, neustavan. „I tačka“.

Mediji su objavili da Abazović ima podršku dijela partija iz tzv. tridesetoavgustovske većine za taj scenario u parlamentu. No ona, prema nekim procjenama, nije dovoljna, pošto tu inicijativu nije spreman da podrži, kako pišu mediji, Demokratski front. U DF-u smatraju da izbori treba da budu održani 11. juna, kada ih je zakazao Đukanović.

Nedavno je objavljeno je da će Kolegijum predsjednice Skupštine razmatrati naredne sedmice opciju dijela parlamentarne većine o donošenju akta kojim bi se poništio ukaz Đukanovića o raspuštanju parlamenta. Ako bude postignut dogovor na Kolegijumu, akt će biti upućen u plenum, na glasanje. Nakon što bi ga Skupština eventualno usvojila, ne bi važila odluka o raspisivanju izbora za 11. jun, pa bi izbore raspisao novi predsjednik Jakov Milatović koji na dužnost stupa 21. maja.

Iako je Milatović ranije izjavio da ne postoji pravni osnov da on poništi ukaz Đukanovića, on je ove sedmice kazao da su otvorene nove mogućnosti.

„Čini mi se da neodlučivanje Ustavnog suda u odnosu na Ukaz otvara mogućnost različitih stvari. Koliko ja razumijem, bilo bi logično da se Ustavni sud prvo izjasni o izmjenama i dopunama zakona o predsjedniku, ograđujem se, ali koliko razumijem, pravna javnost je taj akt već percipirala kao neustavan, tako da ja pretpostavljam da će odluka Ustavnog suda biti takva”, kazao je Milatović.

Poručio je i da se neće ponašati na način kako se ponašao Đukanović, te da će uvažavati sve institucije, prije svega Skupštinu. „Ako Skupština odluči da skrati sebi mandat, ja ću se u odnosu na to blagovremeno odrediti”, ocijenio je.

Iako je do izbora zakazanih za 11. jun ostalo još samo 40 dana, predizborne liste nijesu predate. Uz to, sem pokreta Evropa sad, i najave koalicije URE i Demokrata, ostale partije još nijesu donijele odluke o nastupu na izborima.

Ne žuri se ni opozciiji. Iz Demokratske partije socijalista (DPS) saopštili su da još nisu donijeli odluku o nastupu, ali da razgovaraju sa „svim potencijalnim partnerima” i da čekaju rezultate istraživanja javnog mnjenja. Socijaldemokrate (SD) su saopštile da su „uveliko sakupili potpise podrške potrebne za samostalni nastup”, ali da jedino njihovi stranački organi mogu reći šta će biti konačna odluka.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) otvorio je i sumnju da nadležni nijesu još ni pozvali OSCE da posmatra izbore.

Ta organizacija pozvala je Skupštinu i Ministarstvo vanjskih poslova da saopšte da li su i kada uputile poziv OSCE da posmatra parlamentarne izbore. Oni su naveli da su sve države članice OSCE-a, prema Kopenhaškom dokumentu OSCE-a iz 1990. godine, obavezne da pozovu posmatrače iz drugih zemalja članica da posmatraju izbore. Pojasnili su da se to u praksi radi kroz upućivanje formalnog poziva.

“Izostanak poziva ili zakašnjenje dovode do toga da nema ODIHR posmatračke misije, što se može izrazito negativno odraziti na predstojeći izborni proces”, kazali su iz CDT-a

Bez obzira što se ne žuri sa listama, kampanja ide.

Demokratski front i DPS  u susret izborima  pojačavaju poznatu retoriku. DF priča o Kosovu, a DPS nastavlja o ugroženosti Crne Gore i fašizaciji.

Odluku Abazovićeve Vlade da podrži prijem Kosova u Savjet Evrope, iz DF su ocijenili „terorističkim aktom države“. Lider DF-a Milan Knežević je razradio temu. „Sad je prava prilika, kad više nema Mila Đukanovića, da u našim crkvama i manastirama otpočne akcija za prikupljanje potpisa o povlačenju odluke o priznanju tzv. države Kosovo. Ako ovi koji su na izborima pobijedili Đukanovića misle isto što i mi, onda će odluka biti povučena. Ali se plašim da misle isto kao Đukanović, samo što to niko ne smije javno da kaže.“

Priči o Kosovu pridružili su se i koalicioni partneri URE – Demokrate. Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da podržavaju kontrolno saslušanje premijera povodom odluke da se podrži zahtjev Kosova.

„Mislim da ćemo doprinijeti ostvarenju principa transparentnosti i odgovornosti kada dođu na dnevni red ova pitanja u direktnom televizijskom prenosu“, naveo je Koprivica.

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike tako je  jednoglasno usvojio incijativu za održavanje kontrolnog saslušanja  Abazovića, povodom odluke da Crna Gora podrži članstvo Kosova u Savjetu Evrope (SE). Predsjednik Odbora Miodrag Lekić kazao je da bi saslušanje bilo 3. maja, odnosno prvog slobodnog termina nakon praznika.

Dakle, nije neizvjesno samo kada će se održati izbori. Neizvjesno je i kako će se na rezultate tih izbora odraziti tumbanja, podjele i mimoilaženja ne samo unutar Evrope sad nego i avgustovskih pobjednika, pa i dogovorenih koalicija. Svima usta puna velikih riječi, ali se, sve su prilike, igra na sitno. Svako za sebe.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo