Brojne su primjedbe laičke i stručne javnosti na planirani projekat vodosnabdijevanja privatnih turističkih objekata i vještačko osnježavanje ski-centara na Bjelasici. Mještani tvrde da će faliti vode za potrebe sela i rad jedne od najstarijih hidrocentrala u Crnoj Gori, a stručnjaci kažu da će vođenje vode ,,uz planinu”, biti neisplativo arčenje novca građana
Mještani, vlasnici imanja i ekološki aktivisti pokušaće da spriječe da voda još jedne kolašinske rijeke završi u cijevima. To je, ovoga puta, naumila država, a ne neki koncesionar.
Skupljanje potpisa protiv korišćenja rijeke Ljevaje za obezbjeđivanje potrebne količine vode za piće, sanitarne potrebe, protivpožarnu zaštitu i osnježavanje ski-staza planinskih centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450, uveliko traje. Potpisnici najavljuju da će pokušati da zaustave relizaciju državnog projekta, za koji tvrde da je ,,predimenzioniran, preksup, neisplativ za državu i da bez dovoljno vode ostavlja turbine male hidrelektrane (mHE) Mušovića Rijeka, koja je stara gotovo 73 godine, kao i imanja u istoimenom selu”.
Kako piše u dokumentaciji za taj posao, planirano je površinsko zahvatanje vode neposredno ispod izvorišta Ljevaje, a predviđena količina je 400l/s (litara u sekundi). Izgradnju vodovodnog sistema dugog 10 kilometara finansira Uprava za kapitalne projekte, a njime će, pored osnježavanja ski-staza državnog skijališta, biti obezbijeđena voda za potrebe brojnih hotela i vila, ali skijališta Zorana Ćoća Bećirovića. Zbog toga jedan od mještana Mušovića Rijeke i potpisnik peticije Milo Grujić kaže da je to državni projekat za privatne potrebe.
,,Ne treba biti veliki stručnjak i shvatiti da je taj projekat potpuni promašaj. Zamišljen je tako da se voda, prvo, kilometrima spušta od izvora Ljevaje do sela Mušovića Riijeka, a onda penje uz planinu najmanje četiri kilometra da stigne do privatnih hotela i skijališta na Bjelasici. Svako ko je prošao pored rijeke zna da nema dovoljno vode za sve to i da će tim projektom biti ugrožen i rad mHE , koja je jedna od najstarijih u Crnoj Gori i za koju su i čelnici Elektroprivrede (EPCG) nedavno kazali da je svojevrstan tehnički muzej. Nema toga ko misli na javni interes da će pristati na ovaj projekat”, kaže Grujić za Monitor.
Prema njegovim riječima, čitava procedura projektovanja, sve do odluke o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, bila je netransparentna i odvijala se bez značajnog učešća javnosti. Pojedine njegove komšije, tvrdi Grujić, ni sada ne znaju o kakvom je projektu riječ i kakve će sve posljedice imati po život u selu i rad mHE, u kojoj je zaposleno 10-ak ljudi. Grujić podsjeća da u neposrednoj blizini ski-centara protiče rijeka Paljevinska, na kojoj je prije nekoliko godina izgrađena privatana mHE. Paljevinsku, objašnjava , ,,država ne smije ni taći, već je cijelu ostavlja za potrebe koncesionara”.
Investitor vodovoda, međutim, u Elaboratu obećavaju da će ostaviti u koritu Ljevaje ekološki minimum vode i da ona mještanima neće faliti. ,,Preko monitoringa proticaja kontrolisaće se obezbjeđivanje protoka biološkog minimuma (ekološki prihvatljiv protok) u prirodnim koritima, koji će između ostalog obezbijediti vodu neophodnu za eventualne potrebe mještana, za navodnjavanje, napajanje stoke… Smanjena količina vode u prirodnom koritu rijeke neće negativno uticati na zadovoljavanje potreba stanovnika za vodom s obzirom da će tokom ljetnih mjeseci biti korštena voda samo za vodosnabdijevanje”, predviđeno je Elaboratom, o kojem još traje javna rasprava.
Postupak javne nabavke za izbor ponuđača za „Izradu tehničke dokumentacije i izgradnju hidrotehničke infrastrukture za potrebe ski-centra Kolašin po principu projektuj i izgradi” okončan je sredinom januara ove godine. Ugovor je potpisan u najkraćem mogućem roku, poslije isteka rokova za žalbu koji se preklapao sa periodom novogodišnjih i božićnih praznika, a nakon brojnih primjedbi stručne javnosti, koje investitor nije uzeo u obzir.
Brojne zamjerke pratile su taj postupak, a među njima je i primjedba da je ,,rok za podnošenje ponuda stavljen na zakonski minimum, što je jako neobično za projekte veće vrijednosti”. U ovom slučaju riječ je o poslu koji će građane koštati blizu 7,6 miliona eura, bez PDV-a.
Neki od sagovornika Monitora, nezvanično, kažu da ,,svako ko poznaje Bjelasicu, njenu prirodu i karakteristike, postaviće pitanje kome je palo na pamet da na planini bogatoj izvorištima kilometrima dovodi vodu iz podnožja planine”. To, tvrde, predstavlja skup i ekonomski upitan projekat, ,,koji će učiniti da je cijena vode apsolutno neprihvatljiva, bar za rad sistema vještakog osnježavanja zbog troškova amortizacije i održavanja tog sistema”. Sve to, kažu pojedini predstavnici struke, prate ,,enormno veliki” utrošak električne energije i potencijalno devastiranje prirode.
,,Formalni odgovor investitora se svodi na njihovu obavezu poštovanja riješenja iz usvojenog Prostornog plana, pozivanje na urađeno Idejno rješenje, kao i potrebu obezbjeđivanja dodatnih količina vode za sam Kolašin zbog rastućih potreba usljed razvoja grada i dotrajalosti postojeg sistema vodosnabdjevanja. I laiku je jasno da su to samo floskule, kojima se pokušava opravdati arčenje para poreskih obveznika u Crnoj Gori. Prostorni plan, kao i bilo koji drugi zvanični dokument te vrste, moguće je revidirati, ako se, u međuvremenu, pronađu bolja i ekonomičnija riješenja. Potreba Kolašina za dodatnim količinama pitke vode ne može biti razlog neracionalnog i neisplativog rješenja za vodosnabdijevanje ski-centara i rad njihovog sistema vještačkog osnježavanja”, neke su od primjedbi na državni projekat.
Pojedini potpisnici peticije protiv uzimanja vode Ljevaje na planirani način kažu i da ,,od predviđenih 400l/s , čak 260l/s namijenjeno sistemu vještačkog osnježavanja”. Nikada i nigdje, objašnjavaju, vještačko osnježavanje nema prioritet, naročito ne nad proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora”.
,,Stručno mišljenje je da se uvijek može uzeti planiranih 140l/s za vodosnabdijevanje (110l/s za Kolašin i 30l/s za oba ski-centra), a da se sva voda za osnježavanje mora obezbjedi iz izvora na samoj planini. Čak se i od ovih 30l/s namjenjenih ski-centrima, može iskoristiti značajan dio kao ispomoć za punjenje akumulacija sistema vještakog osnježavanja, ako je uopšte nešto tako potrebno. Gravitacioni cjevovod koji od kaptaže u Mušovića Rijeci treba da spusti vodu do mjesta račvanja za potrebe snabdijevanja grada Kolašina na koti 1.100mnm, može biti presjeka DN350, umjesto DN500, kako je to projektovano”, kažu sagovornici Monitora.
Sugerišu i da gravitacioni cjevovod koji, kako je planirano, vodi od tačke račvanja prema mjestu planirane glavne pumpne satnice (GPS), na koti 1.240mnm, može biti presjeka DN250, umjesto DN500. To je, tvrde, ogromna ušteda već na ovom, početnom, dijelu cjevovoda. Planirana GSP je, objašnjavaju, preskupo i ekonomski neodrživo riješenje. To su tek neke od primjedbi koje su se mogle čuti od stručne i laičke javnosti, tokom trajanja postupka javnih nabavki, ali i tokom javne rasprave o elaboratu.
Prijedlog sagovornika Monitora je da država raspiše novi tender za Idejno riješenje vodosnabdijevanja planinskih cenatra i osnježavanje ski-staza na Bjelasici. Kriterijum bi, sugerišu, trebalo da bude ekonomski, to jest, za Crnu Goru kao investitora, najpovoljnije riješenje, ali i kredibilnost i nezavisnost projektanta ili grupe projektanata koji bi predložili novo rješenje.
Ugovor o izradi tehničke dokumentacije i izvođenju radova na izgradnji hidrotehničke infrastrukture za potrebe ski-centra Uprava za kapitalne projekte potpisala je sa konzorcijumom Sigillum Co. Prema ugovoru, rok za izradu Glavnog projekta i predaja revidentu je dva, a rok za izvođenje radova je sedam mjeseci od dana uvođenja u posao.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ