Povežite se sa nama

Izdvojeno

SMANJENJE PLATA IZABRANIM LJEKARIMA: Urušavanje primarnog zdravstva

Objavljeno prije

na

Izabranim ljekarima, novim Granskim kolektivnim ugovorom,  ukinut je dodatak na platu koji su dobijali po osnovu broja obavljenih pregleda. Ministarstvo zdravlja tvrdi da je to bilo nezakonito. Pregovore o GKU sa ministarstvom su vodili sindikati a izabrane ljekare niko nije predstavljao niti pitao za mišljenje

 

Izabrani ljekari su januarsku platu dobili umanjenu za oko 300 eura. To je posljedica ukidanja odredbe Granskog kolektivnog ugovora, koja je bila na snazi posljednjih 17 godina, a odnosila se na dodatak koji su izabrani ljekari dobijali po osnovu broja obavljenih pregleda pacijenata u domovima zdravlja.

,,Isto nam je koliko god pacijenata pregledali, 30 ili 100”, kaže za Monitor jedan od specijalista koji je zapošljen u Domu zdravlja Podgorica. Dok se njegovim kolegama u bolnicama dodatno plaćaju dežurstva, omogućava rad u privatnim ustanovama, izabrani ljekari se kažnjavaju, objašnjava  naš sagovornik. ,,Svaki sekretar u ministarstvima ima veću platu od izabranih doktora, manju odgovornost i manje sati rada. U domovima zdravlja radi veliki broj specijalista koji su se školovali skoro deceniju, a po plati se ne mogu uporediti sa svojim kolegama koji rade u bolnicama”.

Član 10 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, kojim je ukinut dodatak na platu koji su izabrani ljekari dobijali po osnovu broja obavljenih pregleda pacijenata u domovima zdravlja, ukinut je kako su naveli iz Ministarstva zdravlja jer je bio nezakonit.

Pregovore o GKU sa ministarstvom su vodili sindikati a izabrane ljekare niko nije predstavljao niti pitao za mišljenje. Valjda da bi opravdali svoju odluku koja je oštetila kolege na preimarnom nivou, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva Mihailo Babović saopštio je, prije par dana,  da je oko 10 do 15 odsto zaposlenih u domovima zdravlja zloupotrebljavalo isplatu kapitacija, te da su zbog toga pojedini mjesečno imali platu oko 2.500 do 2.800 eura, a jedan ginekolog primao je čak 3.500 eura.

,,Neshvatljivo da na sekundarnom i tercijarnom nivou ne možemo da ostvarmo toliku platu. Zakonom je definisano da u domovima zdravlja dnevno pregledaju do 35 pacijenata. Međutim, oni su upisivali i do 180 usluga” kazao je Pobjedi dr Babović.

,,Tugovanka za ‘sekundarnom i tercijarnom nivoom’ da ne mogu da ostvare toliku platu, je u najmanju ruku – maliciozna!    Ali kako on ponosno reče ‘to je na Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje koji imaju sve podatke o zloupotrebama. Toliko o njihovom sindikalizmu i zalaganju za zaposlene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Crne Gore”, kaže za Monitor Novak Praščević, predsjednik Novog granskog sindikata zdravstvenih radnika-PRIMA.

Iz Udruženja doktora opšte/porodične medicine koji okuplja preko 200 članova iz cijele države za Monitor kažu da odavno traže odgovor od nadležnih koja je njihova zakonska norma za broj pacijenata na primarnom nivou. ,,Ako znamo da vremenski okvir za prve, kontrolne i kratke preglede iznosi 15, 10 i 5 min, možemo da posredno zaključimo broj.  S obzirom na situaciju u sistemu koji nas zatrpava administracijom sa svih nivoa zdravstvene zastite, izabrani ljekar je prinuđen da radi mnogo više od norme”, kažu u Udruženju i ističu da                          zatrpanost doktora administracijom znači gubitak vremena koje bi kvalitetno proveo sa pacijentom, obavio preventivni ili kurativni pregled.

Novak Praščević objašnjava da primarni nivo, za razliku od sekundarnog i tercijalnog nivoa,  nema pripravnost, vikend dežurstvo, noćni rad… Zato nema mogućnosti dodatne zarade po tom osnovu. Kaže da nakon  brisanja usluga koje su imali prije izmjena i dopuna GKU, u primarnoj zdavstvenoj zaštiti nijesu vrednovane oko dvije trećine usluga ili preko 300 eura. ,,Vrednovane su usluge samo zakazanim pacijentima (normativ na dnevnom nivou), a usluge nezakazanim našim pacijentima, klijentima sa strane, otpusnim listama sa klinika, urgentnog centra, Hitnoj pomoći  studentima itd. su naša humana nota profesije”.  On kaže da humanost i aplauzi ipak ne mogu, kupiti hranu, struju i ostale životne potrebe.

U Udruženju navode da njihove kolege na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite imaju dežurstva  i pripravnosti, koje im se isplaćuju uz platu. Ljekari na primarnom nivou nemaju dežurstva niti bi trebalo da imaju noćni rad. Međutim, navode da već godinama postoji praksa da izabrani doktori za odrasle, koji rade sedam sati dnevno i imaju 35 časovnu radnu nedelju, moraju vikendima da nadoknađuju radne sate.  To podrazumijeva jednom mjesečno rad subotom i nedeljom koji se ne plaća i kojim ljekar svakog mjeseca radi po 12 dana u kontinuitetu, bez dana odmora. Naglašavaju i da izabrani pedijatri, u Domu zdravlja Podgorica,  rade godinama noću, što nije u skladu sa Pravilniku o rasporedu radnog vremena u zdravstvenim ustanovama.

Iz Ministarstva su izabranim ljekarima objasnili da iako će im plata biti smanjena imaju pravo na varijabilni dio zarade. Njega može da ostvari zaposleni koji ostvaruje izuzetne rezultate i kvalitete rada, a oni se cijene, kako navode u Ministartsvu, na osnovu: posebnog doprinosa unapređenju procesa rada, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepotpunjenosti radnih mjesta.

Nije teško zaključiti ko odlučuje o kvalitetu rada u domovima zdravlja. To su upravnici koji se biraju po partijskom ključu. Iz Udruženja napominju da je njihova koleginica, specijalista porodične medicine izmještena iz Doma zdravlja u Herceg Novom u abulantu u Igalu. ,,Tu je narušeno staro strukovno pravilo – ne odvajati doktora od svoje populacije. Šta je suština rada izabranog doktora ako ne briga o jednoj populaciji koja vas je izabrala”.

Doktorica je premještena po odluci novog direktora Doma zdravlja Herceg Novi, Alekse Đekića, koji je prije zdravstva radio u policiji i komunalnoj policiji.

Sa čime se sve susreću ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te da nije samo plata ono što ih tišti, dobra je ilustacija jedna od prvih odluka novog direktora DZ Herceg Novi u kojoj se ističe da je ,,komunikaciju sa organima vlasti, medijima i društvenim mrežama ovlašćen je da vrši jedino direktor i lice koje on ovlasti”. Dodaje se i da su ,,svi zaposleni dužni da budu lojani državi, kao i da poslove obavljaju čestito, efiikasno i prema profesionalnim standardima”.

U Udruženju upozortavaju da će, ukoliko novi model finansiranja ostane na snazi, doći do odliva kadra: ,,Mladi ljekari neće biti stimulisani da se zapošljavaju na primarnom nivou zdravstvene zaštite, a oni koji ostanu biće preopterećeni velikim brojem pacijenata na dnevnom nivou, što je već i sada problem“.

„Ugrožene će biti i specijalizacije iz porodične medicine jer će se manji broj ljekara prijavljivati. To bi bio neizmjeran gubitak za zdravstveni sistem, jer kvalitetan ljekar na primarnom nivou zdravstvene zaštite je ključan za funkcionisanje cijelog zdravstvenog sistema. Jaki zdravstveni sistemi su oni koji imaju jaku primarnu zdravstvenu zastitu. Na ovom nivou zdravstvene zaštite obavlja  se prevencija i liječenje najčešćih bolesti, što govori o značaju jake primarne zaštite u svakom zdravstvenom sistemu”, ističu u Udruženju.

Iz Udruženja objašnjavaju i da je pošto je  kod nas uvedeno, tzv. fiksno plaćanje svuda napušten model finansiranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer nije stimulisao kvalitet rada ljekara. Pozivaju nadležne da razgovaraju o drugim modelima. Još nema ko da ih čuje.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo