Izabranim ljekarima, novim Granskim kolektivnim ugovorom, ukinut je dodatak na platu koji su dobijali po osnovu broja obavljenih pregleda. Ministarstvo zdravlja tvrdi da je to bilo nezakonito. Pregovore o GKU sa ministarstvom su vodili sindikati a izabrane ljekare niko nije predstavljao niti pitao za mišljenje
Izabrani ljekari su januarsku platu dobili umanjenu za oko 300 eura. To je posljedica ukidanja odredbe Granskog kolektivnog ugovora, koja je bila na snazi posljednjih 17 godina, a odnosila se na dodatak koji su izabrani ljekari dobijali po osnovu broja obavljenih pregleda pacijenata u domovima zdravlja.
,,Isto nam je koliko god pacijenata pregledali, 30 ili 100”, kaže za Monitor jedan od specijalista koji je zapošljen u Domu zdravlja Podgorica. Dok se njegovim kolegama u bolnicama dodatno plaćaju dežurstva, omogućava rad u privatnim ustanovama, izabrani ljekari se kažnjavaju, objašnjava naš sagovornik. ,,Svaki sekretar u ministarstvima ima veću platu od izabranih doktora, manju odgovornost i manje sati rada. U domovima zdravlja radi veliki broj specijalista koji su se školovali skoro deceniju, a po plati se ne mogu uporediti sa svojim kolegama koji rade u bolnicama”.
Član 10 Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, kojim je ukinut dodatak na platu koji su izabrani ljekari dobijali po osnovu broja obavljenih pregleda pacijenata u domovima zdravlja, ukinut je kako su naveli iz Ministarstva zdravlja jer je bio nezakonit.
Pregovore o GKU sa ministarstvom su vodili sindikati a izabrane ljekare niko nije predstavljao niti pitao za mišljenje. Valjda da bi opravdali svoju odluku koja je oštetila kolege na preimarnom nivou, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva Mihailo Babović saopštio je, prije par dana, da je oko 10 do 15 odsto zaposlenih u domovima zdravlja zloupotrebljavalo isplatu kapitacija, te da su zbog toga pojedini mjesečno imali platu oko 2.500 do 2.800 eura, a jedan ginekolog primao je čak 3.500 eura.
,,Neshvatljivo da na sekundarnom i tercijarnom nivou ne možemo da ostvarmo toliku platu. Zakonom je definisano da u domovima zdravlja dnevno pregledaju do 35 pacijenata. Međutim, oni su upisivali i do 180 usluga” kazao je Pobjedi dr Babović.
,,Tugovanka za ‘sekundarnom i tercijarnom nivoom’ da ne mogu da ostvare toliku platu, je u najmanju ruku – maliciozna! Ali kako on ponosno reče ‘to je na Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje koji imaju sve podatke o zloupotrebama. Toliko o njihovom sindikalizmu i zalaganju za zaposlene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Crne Gore”, kaže za Monitor Novak Praščević, predsjednik Novog granskog sindikata zdravstvenih radnika-PRIMA.
Iz Udruženja doktora opšte/porodične medicine koji okuplja preko 200 članova iz cijele države za Monitor kažu da odavno traže odgovor od nadležnih koja je njihova zakonska norma za broj pacijenata na primarnom nivou. ,,Ako znamo da vremenski okvir za prve, kontrolne i kratke preglede iznosi 15, 10 i 5 min, možemo da posredno zaključimo broj. S obzirom na situaciju u sistemu koji nas zatrpava administracijom sa svih nivoa zdravstvene zastite, izabrani ljekar je prinuđen da radi mnogo više od norme”, kažu u Udruženju i ističu da zatrpanost doktora administracijom znači gubitak vremena koje bi kvalitetno proveo sa pacijentom, obavio preventivni ili kurativni pregled.
Novak Praščević objašnjava da primarni nivo, za razliku od sekundarnog i tercijalnog nivoa, nema pripravnost, vikend dežurstvo, noćni rad… Zato nema mogućnosti dodatne zarade po tom osnovu. Kaže da nakon brisanja usluga koje su imali prije izmjena i dopuna GKU, u primarnoj zdavstvenoj zaštiti nijesu vrednovane oko dvije trećine usluga ili preko 300 eura. ,,Vrednovane su usluge samo zakazanim pacijentima (normativ na dnevnom nivou), a usluge nezakazanim našim pacijentima, klijentima sa strane, otpusnim listama sa klinika, urgentnog centra, Hitnoj pomoći studentima itd. su naša humana nota profesije”. On kaže da humanost i aplauzi ipak ne mogu, kupiti hranu, struju i ostale životne potrebe.
U Udruženju navode da njihove kolege na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite imaju dežurstva i pripravnosti, koje im se isplaćuju uz platu. Ljekari na primarnom nivou nemaju dežurstva niti bi trebalo da imaju noćni rad. Međutim, navode da već godinama postoji praksa da izabrani doktori za odrasle, koji rade sedam sati dnevno i imaju 35 časovnu radnu nedelju, moraju vikendima da nadoknađuju radne sate. To podrazumijeva jednom mjesečno rad subotom i nedeljom koji se ne plaća i kojim ljekar svakog mjeseca radi po 12 dana u kontinuitetu, bez dana odmora. Naglašavaju i da izabrani pedijatri, u Domu zdravlja Podgorica, rade godinama noću, što nije u skladu sa Pravilniku o rasporedu radnog vremena u zdravstvenim ustanovama.
Iz Ministarstva su izabranim ljekarima objasnili da iako će im plata biti smanjena imaju pravo na varijabilni dio zarade. Njega može da ostvari zaposleni koji ostvaruje izuzetne rezultate i kvalitete rada, a oni se cijene, kako navode u Ministartsvu, na osnovu: posebnog doprinosa unapređenju procesa rada, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepotpunjenosti radnih mjesta.
Nije teško zaključiti ko odlučuje o kvalitetu rada u domovima zdravlja. To su upravnici koji se biraju po partijskom ključu. Iz Udruženja napominju da je njihova koleginica, specijalista porodične medicine izmještena iz Doma zdravlja u Herceg Novom u abulantu u Igalu. ,,Tu je narušeno staro strukovno pravilo – ne odvajati doktora od svoje populacije. Šta je suština rada izabranog doktora ako ne briga o jednoj populaciji koja vas je izabrala”.
Doktorica je premještena po odluci novog direktora Doma zdravlja Herceg Novi, Alekse Đekića, koji je prije zdravstva radio u policiji i komunalnoj policiji.
Sa čime se sve susreću ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te da nije samo plata ono što ih tišti, dobra je ilustacija jedna od prvih odluka novog direktora DZ Herceg Novi u kojoj se ističe da je ,,komunikaciju sa organima vlasti, medijima i društvenim mrežama ovlašćen je da vrši jedino direktor i lice koje on ovlasti”. Dodaje se i da su ,,svi zaposleni dužni da budu lojani državi, kao i da poslove obavljaju čestito, efiikasno i prema profesionalnim standardima”.
U Udruženju upozortavaju da će, ukoliko novi model finansiranja ostane na snazi, doći do odliva kadra: ,,Mladi ljekari neće biti stimulisani da se zapošljavaju na primarnom nivou zdravstvene zaštite, a oni koji ostanu biće preopterećeni velikim brojem pacijenata na dnevnom nivou, što je već i sada problem“.
„Ugrožene će biti i specijalizacije iz porodične medicine jer će se manji broj ljekara prijavljivati. To bi bio neizmjeran gubitak za zdravstveni sistem, jer kvalitetan ljekar na primarnom nivou zdravstvene zaštite je ključan za funkcionisanje cijelog zdravstvenog sistema. Jaki zdravstveni sistemi su oni koji imaju jaku primarnu zdravstvenu zastitu. Na ovom nivou zdravstvene zaštite obavlja se prevencija i liječenje najčešćih bolesti, što govori o značaju jake primarne zaštite u svakom zdravstvenom sistemu”, ističu u Udruženju.
Iz Udruženja objašnjavaju i da je pošto je kod nas uvedeno, tzv. fiksno plaćanje svuda napušten model finansiranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer nije stimulisao kvalitet rada ljekara. Pozivaju nadležne da razgovaraju o drugim modelima. Još nema ko da ih čuje.
Predrag NIKOLIĆ