Ove godine se slavi pola vijeka rada Naturističkog naselja na Adi Bojani, čija je plaža sada za oko 170 metara uža nego što je tada iznosila. Porast nivoa mora i veliki talasi, odnosno mali cunamiji sve izraženiji u južnom Jadranu i već su potopili Malu Adu
Nakon što je početkom ove nedjelje Vojska Crne Gore dopremila mehanizaciju na Adu, u Hotelsko-turističkom preduzeću Ulcinjska rivijera su privremeno odahnuli. Izgradnjom vještačkih pješčanih dina ova kompanija, koja upravlja najznačajnijim dijelom ostrva i ima objekte na njemu, preguraće još jednu zimu, baš kao što je to bilo i prošle godine.
Ipak, zbog kašnjenja radova izvjesna šteta je pričinjena sredinom januara, kada su na južnom Jadranu harali cikloni. Velika količina padavina i snažni talasi, uz podizanje nivoa i mora i Bojane, uslovili su da je gotovo cijela Ada bila pod vodom.
,,Stanje je trenutno donekle zadovoljavajuće u odnosu na prethodno nevrijeme, pa se nadam da ćemo narednu sezonu dočekati spremni i bez nekih većih šteta“, kaže Bojan Đakonović, izvršni direktor Ulcinjske rivijere.
No, to se ne bi moglo reći i za ušće Bojane, čija je konfiguracija veoma promijenjena, a što je direktna posljedica dugogodišnjih radova na tom prostoru. Pod izgovorom da se želi osigurati protočnost desnog kraka ove rijeke, tokom 2018. i 2019. godine izvlačene su ogromne količine pijeska, pa su poremećeni prirodni procesi. Zbog njihove složenosti veliko je pitanje da li će ikada više oni biti dovedeni u sklad.
Posebno zato što snažnije djeluju novi trendovi: mijenja se temperatura mora i vazduha, rastu salinitet i evaporacija, u porastu je i nivo mora. Sve negativnosti su zakazale sastanak, rekli bi pesimisti.
Stoga je Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) u jednom od svojih izvještaja konstatovao da Mediteran, a čiji je dio naš Jadran, postaje „najbrže zagrijavajuće“ i „najslanije“ more, sa nepovratnim promjenama života u moru, ali i života ljudi.
WWF tvrdi da se temperatura Sredozemlja povećava za 20 odsto brže od globalnog prosjeka, te da bi njegov nivo do 2100. godine mogao porasti i za više od jednog metra!?
U tom slučaju jasno je da bi Ada, Velika plaža i znatan dio ulcinjske opštine bili pod vodom. Upravo kao što se to desilo prije tri godine sa tzv. Malom Adom, ili Franc Jozefom, rječnim ostrvcetom na lijevom ušću Ade, koje više ne postoji. Baš kao i nekada karakteristične vrste riba u Bojani, primjerice staklasta jegulja ili hama.
„Biće sve gore i gore. Ono što sada znamo, a u sferi smo nauke, a ne nagađanja, imamo podizanje temperature Jadrana, što dovodi do njegovog zakiseljavanja i pojave novih vrsta invazivnih vrsta koje nijesu bile domicilne u Jadranu, a koje ugrožavaju naše tradicionalne biljne i životinjske vrste. Recimo, meduze” kaže direktorica WWF Adria Nataša Kalauz. ,,Imamo i bujanje određenih algi koje prije nijesmo imali, pojavu invazivnih tropskih riba koje ugrožavaju ribe koje su, inače, ovdje, kao i izumiranje određenih vrsta, jer je more pretoplo i prekisjelo. Već je vidljiva izmjena sastava mora u nekim dijelovima Jadrana“, upozorava ona.
Slično je mišljenje dr Ivice Vilibića iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo iz Splita. ,,Strujanje u Jadranu će biti slabije, dotok kiseonika u duboke slojeve mora biće slabiji, što će imati značajan uticaj na živi svijet na dnu mora, temperatura vazduha biće viša, kao i učestalost toplotnih talasa, a ekstremi poput toplotnih talasa, izraženih vrućina, bujičnih voda, poplavljivanja obalnih područja, biće učestaliji. To će imati značajan uticaj na živi svijet, na čovjeka i na njegove aktivnosti”, tvrdi on.
O tome kakve će sve posljedice klimatske promjene i neodgovoran odnos ljudi prema prirodi imati na život i ekonomiju na ovom području niko se u Ulcinju ne usuđuje da procjenjuje. Ali, troškovi će svakako biti visoki. Priroda već isporučuje fakture.
Vidljivo je to i na primjeru rekonstrukcije Velike skele, koja se nalazi ispod zidina ulcinjskog Starog grada. Ona je prvobitno građena sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, da bi prije nekoliko godina bila prilično devastirana od siline talasa.
,,U posljednje vrijeme valovi često prelaze šest metara, ogromne su jačine, pa je sada nužno napraviti neki vid zaštite Skele. To će umanjiti njen estetski izgled, ali drugog rješenja nema ukoliko se ona, nakon obnove, želi sačuvati. Iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom navode da će u njenu rekonstrukciju biti investirano oko milion eura, pa nije pametno da taj novac i sav trud odnese more”, kaže predsjednik Društva prijatelja Starog grada Kaljaja Ismet Karamanaga.
Konstatujući da Ulcinj ima 33 kilometra obale, od koje polovina otpada na pješčane plaže, on ističe to veliko bogatstvo, u budućnosti koja je već započela možda može postati i ukletost zbog konfiguracije terena, kao i činjenice da više neće biti zaštite za objekte koji se grade u prvom redu do mora.
Prema njegovim riječima, da se crnogorske institucije lagano navikavaju na ovakva stanja pokazuje sistem upozoravanja od strane državnih institucija, prije svega MUP-a i Zavoda za meteorologiju i seizmologiju, ali i bolja koordinacija sa Republikom Albanijom. To je nužno za ublažavanje posljedica eventualnih poplava u delti Bojane i u basenu Skadarskog jezera.
Mustafa CANKA