Institucije najavljuju Zakon koji bi predvidio izradu registra ove bolesti zavisnosti
Iako je prekomjerno konzumiranje alkohola jedan od uzroka više od 200 bolesti i stanja, država ne vodi registar o ovoj bolesti niti se zna koliko ima registrovanih alkoholičara u Crnoj Gori. Značaj ovog registra, prema navodima Instituta za javno zdravlje (IJZ) je u tome što bi pružao podatke o morbiditetu (obolijevanju) i mortalitetu(smrtnosti) uzrokovanih alkoholom. Programom za prevenciju štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja za period od 2022. do 2024. godine predviđeno je iniciranje izmjene Zakona o zbirkama podataka kojom bi se predvidio i ovaj registar.
Posljednjih godina se baratalo sa brojkom od oko 30.000 ove vrste zavisnika. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, alkoholičar je osoba, koja je dugotrajnim pijenjem postala zavisna o alkoholu i usljed toga je razvila zdravstvena oštećenja i socijalne poteškoće pristupačne klasičnim medicinskim i socijalnim dijagnostičkim postupcima.
Bivša članica Nacionalnoog koordinacionog savjeta za alkohol, programska direktorica CAZAS-a Sanja Šišović, ističe i da se alkoholizam ne tretira adekvatno u Crnoj Gori. Prije svega ne postoje efikasni i djelotvorni programi prevencije pojave alkoholizma i postojeći zakonski okviri i politike se ne implementiraju na pravi način.
,,Upotreba alkohola kulturološki nije percipirana kao problem, te je alkohol dio svakodnevnog života djece, mladih i odraslih. Sve to dugoročno kreira društvo u kom se upotreba alkohola ne targetira kao problem dok se ne pojave prateći izazovi kao što su nasilje, teži klinički oblici bolesti i slično”, kazala je Šišovićeva.
Ona ističe i da se prevencija upotrebe alkohola nedovoljno obrađuje u školama. Podaci ukazuju da mladi uopšte nemaju svijest o tome da je alkohol štetan, pa Šiševićeva navodi da se u takvim okolnostima teško baviti isključivo alkoholizmom bez targetiranja pratećih društvenih i kulturoloških faktora.
Kapaciteti za liječenje alkoholičara su, dodaje ona, ograničeni, naročito kada su u pitanju žene.
,,Nedovoljan je broj kreveta dostupnih za liječenje alkoholizma kao i servisa podrške u zajednici. Sprovođenje zakona i politika mora biti prioritet u odnosu na dostupnost, oglašavanje i prodaju alkohola, sa posebnim fokusom na zaštitu djece i mladih“, poručila je Šišovićeva.
Alkoličari se liječe na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore, u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota i u ustanovi Kakaricka gora. Iz Ministarstva zdravlja su kazali da efikasnije liječenje alkoholizma i povećanje kapaciteta ustanova koje se time bave biće omogućeno izgradnjom Klinike za mentalno zdravlje pri KCCG, ali i izgradnjom bolnice za forenzičke pacijente, koji su značajno opterećenje za Specijalnu bolnicu za psihijatriju Dobrota.
Iz ustanove Kakaricka gora kazali su da pružaju mogućnost zavisnicima od alkohola, koji pokažu želju i volju za liječenjem, da se na adekvatan način suoče sa svojom bolešću.
Za sprovođenje planiranog programa rehabilitacije i resocijalizacije zadužen je tim stručnjaka različitih profila, i to psihijatar, psiholog, defektolog, socijalni radnik, profesor sporta i fizičke kulture. Rad sa klijentom podrazumijeva individualne i grupne psihoterapije, radno-okupacionu terapiju, sportsko-rekreativne aktivnosti i zahtijeva aktivno uključivanje klijenta u proces oporavka.
,,Preduslov uspješnog psihoterapijskog rada jeste autentična motivacija klijenta. Tretman u Ustanovi traje godinu dana i naša preporuka jeste da se sprovede u cjelosti. Kao što se bolest formirala tokom niza godina, tako i oporavak iziskuje vrijeme. Promjena je proces, stoga je uz motivaciju, potrebno odricanje, disciplina i istrajnost,” kazala je defektolog Adrijana Klisić.
Tretman podrazumijeva rehabilitaciju sva četiri aspekta ličnosti – fizičkog (normalizovanje ritma spavanja, ishrane, umjerena fizička aktivnost…), psihičkog (promjena uvjerenja o sebi, drugima, životu; promjena obrazaca ponašanja; jačanje karaktera kroz razvijanje sposobnosti kontrolisanja sopstvenih nagona i impulsa…), socijalnog (zavisnik je dugi niz godina proveo u ,,svom svijetu,” takoreći odsječen od zdravog dijela sebe i od svih, stoga je stvaranje novog odnosa sa samim sobom, u smislu vraćanja samopoštovanja, samopouzdanja, istinskog vrednovanja sopstvene ličnosti, prihvatanja od strane drugih i izgradnja jednog novog identiteta od izuzetnog značaja…) i duhovnog aspekta (vraćanje smisla životu, prihvatanje jedne nove filozofije života…).
Samoinicijativni prekid tretmana obično rezultira ponovnim konzumiranjem alkohola, upozorava ona.
,,Recidiv odnosno ponovno vraćanje u aktivnu fazu bolesti je neminovan, ukoliko se osoba ne pridržava preporuka i sugestija. Radi se o hroničnoj recidivirajućoj bolesti i potrebno je ulagati stalni voljni napor da bi se iznova pobjeđivao poriv za konzumiranjem. Važno je razumjeti da, bez obzira koliko je dugo osoba u remisiji odnosno oporavku, prva i najmanja uzeta doza alkohola može prouzrokovati gubitak samokontrole i biti okidač za dalje kompulzivno, odnosno prisilno, konzumiranje alkohola”, kazala je Klisićeva.
Nakon što se promjena postigne, druga godina tretmana postoji sa ciljem da se promjena ustabili. Klijent ne boravi u ustanovi, ali dolazi mjesečno na nenajavljena testiranja i grupne i individualne psihoterapije. To je period kada se zavisnik postepeno uključuje u socijalnu sredinu i preuzima odgovornosti za uloge koje u njoj ima (uloga sina, supruga, oca, itd. ).
U Crnoj Gori, prema podacima Istraživanja o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore koje je sproveo Institut za javno zdravlje 2017. godine, u populaciji uzrasta od 15 do 64 godine starosti, pokazalo se da jedan od stotinu odraslih konzumenata alkohola popije pet ili više pića zaredom u istoj prilici gotovo svakodnevno, sa jednakim proporcijama u odrasloj populaciji oba pola.
Nezadovoljna radom Nacionalnog savjeta
Ne bih mogla reći da su ostvareni značajni rezultati Nacionalnog koordinacionog savjeta za alkohol, kazala je njegova bivša članica Šišović.
,,Sastanci se odavno ne organizuju, dok određeni broj članova Savjeta više i nije u inistitucijama koje su predstavljali čime se njihovo uključivanje dovodi u pitanje. Vjerujem da su naredni koraci da se preispita forma Savjeta i radi na njegovoj boljoj koordinaciji i povećanoj uključenosti u oblastima kontrole alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori”, kazala je ona.
Ona, međutim, ističe da su članovi i članice Savjeta svakodnevno uključeni u ovu oblast i da je postojala razmjena informacija na individualnom nivou. Savjet je, prema njenom mišljenju, svakako morao biti mnogo aktivniji kao tijelo u prethodnom periodu i raditi mnogo više.
,,Kako je Program za alkohol usvojen za naredni period takođe, očekujem da će paralelno sa tim procesom ići i osnaživanje Savjeta kao tijela koje treba da bude podrška kreiranju, sprovođenju i monitoringu efikasnih politika i programa u odnosu na upotrebu alkohola i prevenciju iste,” kazala je ona.
Miloš RUDOVIĆ