Povežite se sa nama

Izdvojeno

EU I MI: Ponovo se, valjda, nešto pokrenulo

Objavljeno prije

na

Ove godine se približavanje Zapadnog Balkana EU ubrzalo, prije svega zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. EU ne želi nemire i destabilizaciju u regionu, nastoji da dovodi ovdašnju radnu snagu, kao i da na Balkanu zaustavi migrantski talas. A Crna Gora da ostane – prva sljedeća članica Unije

 

„Politika Zapada prema Crnoj Gori nije jednoznačna. Veći dio zapadnih zemalja ne skriva zadovoljstvo što je došlo do pada autokratskog režima Mila Đukanovića i smatraju da je to nepovratan proces. Zapad podržava svaku vladu u Crnoj Gori, koja će osigurati mir i stabilnost, unaprijediti regionalnu saradnju i jačati svoje odnose sa NATO-om kao punopravna članica i ne dovodeći u pitanje međunarodno priznanje Kosova od strane Crne Gore“, kaže za Monitor direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani dr Zijad Bećirović.

Prema njegovim riječima, većina zemalja EU bi radije da se proces integracija država Zapadnog Balkana uspori jer u Briselu još ne znaju da li će biti proširenja, te posebno kada. „Zbog toga i aktuelna crnogorska Vlada uživa međunarodnu podršku“, uvjeren je on.

Takva je bila poruka koju su prošle sedmice u Podgorici saopštili ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon i austrijski ministar za evropske i međunarodne poslove Aleksander Šalenberg. Potpuno podržavamo trenutnu vlast koja stoji iza ideje da se pronađe rješenje ovog problema što prije. Nema vremena za gubljenje”, kazao je austrijski diplomata.

On je istakao da su u Crnu Goru došli kao medijatori, po mandatu visokog predstavnika EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja, te da se posjeta dešava uz „jasno upozorenje, ali i ohrabrenje koje donosimo u ime naših kolega”.

Slovenačka ministarka je istakla da situacija predstavlja signal za alarm. Posebno je insistirala na potrebi da se „koliko sjutra, uspostaviti Ustavni sud”. „Dakle – imenovati četvoro sudija Ustavnog suda. Očekujemo da će se ovog petka uspostaviti postupak za njihovo imenovanje. Taj postupak morao bi da se završi najkasnije do kraja januara”, poručila je Fajon.

Odmah nakon ove posjete, ali i poruka koje su jasno saopštili i izaslanici predsjednika SAD Gabrijel Eskobar, premijera Ujedinjenog kraljevstva za Zapadni Balkan lord Stjuart Pič i specijalni predstavnik njemačke savezne vlade za zemlje jugoistočne Evrope Manuel Sarazin, opoziciona Demokratska partija socijalista je iskazala spremnost da bude kooperativna u procesu izbora sudija Ustavnog suda. Ključna poluga ucjenjivačkog kapaciteta Đukanovićeve stranke je na taj način slomljena.

No, odgovornost je svakako i na vladajućoj koaliciji kojoj je poručeno da će EU ozbiljno razmotriti saradnju sa vladom koja bi bila fomirana na osnovu upitnog Zakona o predsjedniku, te da će EU, ukoliko Crna Gora ne napravi funkcionalne institucije i ne izabere sudije Ustavnog suda, u januaru ili februaru mogla razmatrati kako da zaustavi pregovarački proces.

Izborom nove vlasti po izmijenjenom zakonu o predsjedniku Crna Gora bi rizikovala da izgubi povjerenje EU”, navela je Fajon naglašavajući da je „to, međutim, vjerovatno najmanji rizik”.

Slovenačka ministarka je napomenula da nakon izbora sudija Ustavnog suda očekuje i „dogovor o izborima”, i da je to naredni korak, uz konsenzus političkih subjekata.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović smatra da Crnoj Gori ne prijeti zamrzavanje pristupnih pregovora sa EU ili bilo kakvo pogoršanje odnosa sa zapadnim državama.

„Nikome nije u interesu da Crna Gora uđe u bilo kakvu blokadu. Ne očekujem da bude većih nesporazuma na međunarodnom planu”, navodi Abazović.

Njemački analitičar Bodo Veber ne vjeruje da će parlamentarna većina ući u sukob sa EU, jer bi onda zaista moglo doći do realizacije one prijetnje da će se, možda, zamrznuti integracijski put Crne Gore. „Upozorenje je došlo i iz Slovenije, a ako Ljubljana time prijeti, onda to treba ozbiljno shvatiti. Nije uobičajeno da predstavnici država članica EU upućuju takve prijetnje, pa neće ni tako jednostavno odustati”, kaže on.

Da zvanična Podgorica ima malo snage da se odupre pristiscima sa Zapada pokazuje nevoljna odluka da se odustane od programa ekonomskog državljanstva. Uprkos činjenici da je taj program donio Crnoj Gori oko 300 miliona investicija i oko 70 miliona prihoda, što je za ovu državu veliki novac. Ipak, to je znatno manje nego što je Crna Gora u posljednjih deset godina, po raznim osnovama, dobila od EU – više od pola milijarde eura.

Da EU, a posebno u saradnji sa SAD, može kada to želi, da efikasno koristi svoje poluge uticaja na Balkanu pokazuje odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da pozove kosovske Srbe da uklone barikade na sjeveru Kosova, koje im je upravo on naredio da postave. Taj njegov opasan igrokaz, uz asistenciju kosovskog premijera Aljbina Kurtija, je okončan iako je Rusija željela eskalaciju nasilja na tom području kako bi, bar na trenutak, malo uklonila pažnju svijeta sa brutalne agresije na Ukrajinu.

U ovoj situaciji, sa pažnjom sa Zapada prate izjave i djelovanja svih onih političkih subjekata koji izražavaju simpatije za stavove zvanične Moskve uključujući i Demokratski front, kao dio vladajuće većine u Crnoj Gori.

„I u starim članicama EU i NATO-a ima proruskih snaga tako da Crna Gora po tom pitanju nije nikakav novitet, ali službena politika vaše države je jasna i na fonu je EU i NATO-a“, kaže Bećirović.

I tako će, dakle, biti sve dok DF ne bude dio vlasti. A da li će to ostati, biće jasnije krajem januara.

Kako ističe i predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, evropski poslanik Vladimir Bilčik, jedini način da se izađe iz ove situacije da novi mandat političari u Crnoj Gori dobiju kroz parlamentarne izbore, koji bi dali kredibilnu političku većinu Vladi. Preduslov za to je funkcionalan Ustavni sud.

Uz dobijanje statusa kandidata za BiH, vizne liberalizacije za Kosovo, te rješavanje institucionalne krize u Crnoj Gori, možda bi se mogla potvrditi teza predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da se „ponovo nešto pokrenulo na zapadnom Balkanu”.

                                                                                                                           Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor posjeduje presudu koja potvrđuje da je A.K.,  za kojim policija traga zbog silovanja maloljetnice,  povratnik. Što je Uprava policije prećutala u saopštenju medijima

 

 

Drugi slučaj silovanja maloljetne osobe u Bijelom polju za dva mjeseca. U prvom slučaju osumnjičeni je uhapšen, dok se u nedavno počinjenom seksulanom zločinu za počiniocem intezivno traga. Riječ je o povratniku,  što je policija prećutala kada su 13.februara dostavili saopštenje medijima.

„Uprava policije preduzima intenzivne mjere i radnje povodom prijave da je jedno maloljetno lice silovano. Policijski službenici su kao osumnjičenog identifikovali lice A.K.(39), za kojim se intenzivno traga“, saopštili su kratko. I apelovali na medije da  u cilju zaštite maloljetne žrtve izvještavaju sa posebnom pažnjom i senzibilitetom.

Uprava policije je, međutim,  prećutala podatak da je riječ o nasilnom povratniku za kojim se traga zbog silovanja kćerke, a koji je 2014.godine pravosnažno osuđivan zbog pokušaja silovanja i to maloljetne sestrične. Informacija da se radi o pravosnažno osuđivanoj osobi zvanično je potvrđeno iz bjelopoljskog Višeg suda.

“Pravosnažnom presudom ovog suda K.br. 55/2013 od 17.02.2014. godine, okrivljeni A.K. oglašen je krivim zbog krivičnog djela silovanje u pokušaju iz čl. 204 stav 4 u vezi stava 1 KZ, u vezi čl. 20 KZ-a i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. Presuda ovog suda je potvrđena presudom Apelacionog suda Crne Gore, Kž.br. 56/2014 od 19.05.2014. godine. Drugi postupak vođen protiv istog je pred ovim sudom okončan nepravosnažnom presudom ovog suda, K.br. 18/23 od 04.11.2024. godine, kojom je okrivljeni A.K. oslobođen od optužbe da je izvršio krivično djelo silovanje iz čl. 204 stav 1 KZ CG, jer nije dokazano da je izvršio krivično djelo za koje je optužen“, piše u odgovoru Višeg suda u Bijelom Polju.

Monitor je u u posjedu osuđujuće presude, ali  poštujući pravo na privatnost i dostojanstvo žrtve, većinu djelova neće objaviti. Samo one koji ukazuju da je A.K. u konkretnom slučaju postupao sa umišljajem.

„Prije svega, valja istaći, da se osuđujuća presuda ne temelji samo na prvom iskazu optuženog K. A. Glavni dokazi koji upućuju na optuženog K. A. kao izvršioca predmetnog krivičnog djela, jesu i iskaz svjedoka – oštećene H. J. … Svjedok Z. M. potvrdio je navode oštećene, kazavši da je radio u prodavnici gdje je utrčala oštećena uplakana i tražila od njega da je sakrije kazavši mu ‘da se D. ružno ponašao prema njoj”, misleći na optuženog…a bio je u stanju da shvati značaj svog djela i da upravlja svojim postupcima, što je utvrđeno iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka – psihijatra K.G., a svoju upornost i želju da dovrši predmetno djelo ukazao je i svojim ponašanjem nakon napuštanja vodenice i dolaskom u B., ponovo je oštećenu, mimo njene volje uzeo u naručje i nosio prema napuštenoj kući, kada je oštećena pozvala majku telefonom, pa kada je optuženi to shvatio spustio je oštećenu, što je ona iskoristila i trčeći se udaljila od njega, o čemu je takođe uvjerljivo u svom iskazu o svemu tome kazala H. J. i upravo utrčavanjem u prodavnicu kod svjedoka Z. M. Zahtijevanje od njega da je sakrije u stvari je bilo bjekstvo oštećene u cilju sprječavanja optuženog da ne dovrši započeto krivično djelo“, piše u obrazloženju sudija Apelacionog suda koje su potvrdile petogodišnju robiju odbjeglom silovatelju.

Prema nezvaničnim informacijama iz policije odbjegli Bjelopoljac je naoružan i opasan po okolinu. Navodno  posjeduje oružje, što je lično saopštio pripadnicima policije koju su uspjeli da, nakon što je slučaj prijavljen, stupe u kontakt sa njim. To je ujedno i razlog zbog čega mještani bjelopoljskih sela žive u strahu o čemu pišu i po društvenim mrežama.

S druge strane Uprava policije nastavlja da ćuti i ne odgovara šta su preduzeli kako bi odbjegli Bjelopoljac bio uhapšen. Nema odgovora ni da li je tačno da bježi naoružan i da li je opravdan strah građana koji brinu za bezbjednost djece.

Prema javno dostupnom izvještajima Ministarstva unutrašnjih poslova, maloljetnici su tokom 2021,2022. i 2023  bili žrtve u skoro 80 slučajeva seksulanih prestupa, a broj tih krivičih djela se povećava iz godine u godinu.

Prema dostupnom izvještaju za 2021.godinu registrovano je 36 krivičnih djela protiv polne slobode, što već tada je ukazivalo na povećanje u odnosu na uporedni period od 33,3 posto.

„Od čega: 8 kd silovanje što je smanjenje od 11,1% u odnosu na uporednu godinu. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 8 kd obljuba sa djetetom, 16 kd nedozvoljena polna radnja; 4 kd dječja pornografija. Nepoznati izvršioci počinili su 8 krivičnih djela, od kojih je 7 kd rasvijetljeno – za sada je ostalo nerasvijetljeno 1 kd dječja pornografija, što čini procenat rasvijetljenosti 87,5%. Krivična djela prijavljena su nadležnim tužiocima sa 29 krivičnih prijava, kojima je obuhvaćeno 29 lica, među kojima 11 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela je 35 lica, od kojih 24 maloljetna“, piše u izvještaju

Godinu kasnije broj krivičnih djela se povećao pa je registrovano 40 krivičnih djela protiv polne slobode, dok se broj kričnih djela „silovanje“ povećao za čak 100 posto.

„Ukazuje na povećanje u odnosu na uporedni period od 11%, od čega: 16 kd silovanje, od kojih jedno u produženom trajanju, što je povećanje od 100% u odnosu na uporednu godinu, i 1 kd silovanje u pokušaju. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 1 kd obljuba sa djetetom – u produženom trajanju, 14 kd nedozvoljena polna radnja, od kojih dva u vezi sa obljubom sa djetetom; 8 kd dječja pornografija. Nepoznati izvršioci počinili su 10 krivičnih djela i sva su rasvijetljena. Krivična djela protiv polne slobode procesuirana su nadležnim tužiocima sa 35 krivičnih prijava, kojima je obuhvaćeno 39 lica, sve muškog pola, među kojima 12 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela su 39 lica, od kojih 36 ženskog pola, među kojima 23 maloljetna lica, navodi se u dostupnom izvještaju.

Godinu kasnije, prema izbješaju ua 2023.godinu, opet se bilježi povećanje ovih krivičnih djela.

„Tokom 2023.godine registrovana su 54 krivična djela protiv polne slobode, čime je obim kriminala u ovoj oblasti u odnosu na uporedni period povećan za 35 posto. Evidentirano je 15 kd silovanje, što je smanjenje od 6,2% u odnosu na uporednu godinu, od kojih 3 kd po NN izvršiocu i sva tri su naknadno rasvijetljena. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 7 kd obljuba sa djetetom, 18 kd nedozvoljena polna radnja, od kojih 1 u produženom trajanju; 1 kd posredovanje u vršenju prostitucije; 11 kd dječja pornografija; 1 kd navođenje maloljetnog lica da prisustvuje vršenju kd protiv polne slobode; 1 kd mamljenje djeteta u cilju vršenja kd protiv polne slobode. Nepoznati izvršioci počinili su 11 krivičnih djela od kojih je 9 rasvijetljeno Krivična djela protiv polne slobode procesuirana su nadležnim tužiocima sa 50 krivičnih prijava, kojima su obuhvaćena 52 lica, sve muškog pola, među kojima 9 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela su 49 lica, od kojih je 48 ženskog pola, među kojima 25 maloljetnih lica“, navodi se u izvještaju.

Koliko je slučajeva zabilježeno tokom prošle godine nije poznato.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KONGRES, REFORMA DPS-A  I DRUGE BAJKE: Višestruki povratnik

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev izbor za počasnog predsjednika DPS potvrđuje ono što  znamo. DPS se nije reformisao, niti će uskoro. Ovo društvo ostaje rascijepljeno između vlasti koja je nastavila da masovno primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio da  slavi susjednog autokratu, i opozicije u  sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju. Koliko Đukanović bude rastao rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije koalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro  sudbina

 

 

„Učinili ste mi veliku čast”, počeo je obraćanje bivši višedecenijski vođa DPS-a i Crne Gore, Milo Đukanović, na desetom Kongresu te stranke, održanom u nedjelju 16. februara, nakon što je izabran za počasnog predsjednika te partije. Nije bilo iznenađenih što je Đukanović dobio partijsku titulu, jer  je novo rukovostvo DPS –a  dvije sedmice uoči  Kongresa saopštilo da će vođa biti predložen za tu poziciju.  Ko je pažljivo pratio, bilo je i drugih znakova pored puta.

“To ne razumijem kao poštovanje samo prema meni. To razumijem i kao poštovanje prema učincima političke generacije sa kojom sam sarađivao i kojoj pripadam, generacije sa kojom sam nastojao, a vjerujem u značajnoj mjeri i uspio da doprinesem vrijednim ostvarenjima naše partije i savremene Crne Gore”, nastavio je Đukanović, nabrajajući  svoje uspjehe (ulazak Crne Gore u NATO , otvaranje pregovora sa EU, 11 miliona investicija..) u gotovo identičnom redosledu kao njegov nasljednik, aktuelni lider DPS  Danijel Živković dok je na Kongresu obrazlagao izbor Đukanovića za počasnog predsjednika.  Živković je u svom govoru u nedjelju bio kritičan prema Zapadu, baš kao i Đukanović u nedavnom intervjuu za Al Džaziru, pa ponovo i na Kongresu. Živkovićev i Đukanovićev govor, potom okačeni na internet stranicu partije, svakako su zanimljivo štivo za stručnjake i vještake. Laički posmatrano, čini se da su napisani iz jedne glave.

Ni Đukanović ni Živković nijesu u svojim osvrtanjima na “istorijska dostignuća” prethodne političke generacije vidjeli nijednu grešku, osim, kako je to istakao Živković,  zanemarivanja standarda građana. Nijesu primijetili da je dobar dio Đukanovićeve političke generacije i onih koji su rukovodili institucijama Đukanovićevog sistema, završio u ZIKS-u i pred sudovima: bivša predsjednica Vrhovnog suda  Vesna Medenica, bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, njegov zamjenik Saša Čađenović, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić,  vioski funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović,  policijski inspektori, junaci skaj prepiski – Ljubo Milović, Petar Lazović, Ivan Stamatović, Ilija Vasović.  Pa ministri Đukanovićevih vlada, Petar Ivanović, Milutin Simović, Predrag Bošković. Đukanovićev ekonomski guru Veselin Vukotić i menadžment iz Plantaža, Aleksandar Mijajlović, jedan od vlasnika Bemaxa….Podugačak je spisak. Da su mogli da prisustvuju Kongresu, rukovodstvo stranke moralo bi iznajmiti stadion.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MARKO SOŠIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA: Potraga za zagubljenim reformama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stalno odlaganje reformskih koraka i moguće “bolnih” odluka nije dobro. Ako zaista želi da promijeni zatečeno stanje, predsjednik vlade se nekome mora i zamjeriti

 

 

MONITOR: Hrana je skupa pa, na poziv vaših imenjaka (Alternativa), neki građani bojkotuju supermarkete. Da li je država skupa i kako bi se građani trebali odnositi prema toj skupoći?

SOŠIĆ: Država je skupa, iz godine u godinu nas košta sve više, a pritisak da smanji nepotrebne troškove, da se bori sa gubicima i uzaludnim trošenjem, opada. Fokus je, možda s pravom, bio na prihodnoj strani, na razmišljanje što će nadoknaditi doprinose kojih se država odriče i koje sve nove izvore prihoda možemo pronaći i produbiti.

Valjalo bi da ova bude godina rezova i pripremnih radnji koje će učiniti da u budžetu za 2026. godinu imamo veći prostor za ulaganja u infrastrukturu, odnosno, ciljane programe socijalne podrške na račun ostvarenih ušteda u tekućem budžetu.

Kod situacije sa bojkotom, sve sličnosti prestaju sa nazivom. U svakoj vijesti o bojkoti, bilo bi ispravno reći da je organizator na parlamentarnim izborima 2023. godine bio na listi PES-a. Novinari su dužni da tu činjenicu pomenu kada izvještavaju o njihovim aktivnostima, kako bi građani dobili punu informaciju. Inače, ne mislim ništa dobro o takvom načinu djelovanja, previše je populističko u metodama i sadržaju, a to uključuje i ovu posljednju akciju. Više me brine pažnja koju im poklanjaju svi mediji – to je zabrinjavajući pokazatelj koliko je i u tom sektoru situacija loša.

MONITOR: Da ostavimo to za neku drugu priču. Državna administracija raste do mjere da, kako smo vidjeli i čuli, to ni premijer više ne može da isprati. Šta dobijamo za uzvrat?

SOŠIĆ: Predsjednik Vlade je rekao da je centralna vlast smanjila broj zaposlenih u odnosu na novembar 2023. godine za 400 zaposlenih. A, prema podacima Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave, broj zaposlenih u tom periodu povećan je za 617.

Spajić je, takođe, najavio tri reformske mjere: smanjenje ugovora o djelu za 20 odsto, smanjenje broja zaposlenih na centralnom nivou za 20 odsto i zamrzavanje novih zapošljavanja u upravi. Mi smo u Institutu alternativa bili iznenađeni tim najavama, jer par mjeseci ranije, kada smo slične akcije sa sistemskim obrazloženjem predlagali za Fiskalnu strategiju, Vlada je iste odbila.

Iako broj zaposlenih u javnom sektoru stalno raste, Ministarstvo javne uprave uspijeva da to prikaže kao pozitivan indikator u svojoj refomi. Trik je sledeći: MJU mjeri procentualno učešće zaposlenih u upravi na centralnom i lokalnom nivou u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori. To znači da ako ukupna zaposlenost  raste, a raste zbog raznih faktora, onda će njihov indikator biti pozitivan i pored novih zapošljavanja,  pošto će pomenuti odnos, procentualno, biti u padu. Na sličan način su vlade DPS-a pokušavale da manipulišu, prikazujuću broj zaposlenih kroz udio troškova za plate u BDP-u.

U stvarnosti: prema mjerenju primjene principa javne uprave OECD SIGMA za potrebe Evropske komisije (januar 2025.), Crna Gora je u oblasti “upravljanje ljudskim resursima” najgora u regionu. Najgore su ocijenjeni zapošljavanje, tranparentnost postupka, kao i stručno usavršavanje i učinak državnih službenika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo