Povežite se sa nama

Izdvojeno

ČEKAJUĆI SKIJALIŠTA ŽARSKI I CMILJAČA: Nerealni optimizam

Objavljeno prije

na

Radovi na skijalištima sa bjelopljske i mojkovačke strane Bjelasice do sada su realizovani uz mnogo problema i dugih pauza. Do skijanja na mojkovačko-bjelopoljskoj strani Bjelasice, ipak, ostalo je još mnogo posla, pa se planovi o otvranju skijališta za sezonu 2024/2025, čine neralno optimistični

 

Vlada, koja bude aktuelna 2025. godine, a ne otvori mojkovačko i bjelopljsko skijalište Žarski i Cmiljača, neće imati podršku građana te dvije opštine, ali ni ostatka sjevera. To tvrdi potpredsjednik Opštine Mojkovac i član Odbora  direktora Skijališta Crne Gore Ivan Ašanin (URA). Iz sadašnje perspektive, a na osnovu do sada urađenog, plan otvaranja i povezivanja ta dva ski-centra, tokom naredne dvije godine, čak iako se uzmu u obzir nacrtom budžeta projektovani iznosi, predviđeni za te projekte, čini se preambiciozan. Do skijanja na bejlopljskoj i mojkovačkoj strani Bjelasice preostalo je je još mnogo novih, ali i završetak poslova započetih 2019. godine. Žarski i Cmiljača biće dio preduzeća Skijališta Crne Gore, u okviru kojeg jedino radi Ski-centar Kolašin 1600.

Radovi na skijalištima sa bjelopljske i mojkovačke strane Bjelasice do sada su realizovani uz mnogo problema i dugih pauza. Ski-centar Cmiljača, vrijedan 23 miliona eura, trebalo je, kako je ranije najavljivano, da bude završen do 2022. godine. Projekat se realizuje u dvije faze. No, i ta faza je još u toku, a početak druge tek predstoji. Na baznom području, u podnožju tog ski-centra predviđena je izgradnja i četiri hotela i 22 bungalova. U sastavu skijališta biće i planinarski dom. Očekuje se da Cmiljača „u potpunosti promijeni sliku Bijelog Polja, ne samo kao nove turističke destinacije, nego i valorizacijom poljoprivrednih resursa planine Bjelasice”.

Za Žarski je planirano ulaganje od blizu 30 miliona eura, a u podnožju je predviđena izgradnja 14 hotela i 11 pansionskih hotela apartmanskog tipa. Na to skijalište Mojkovčani gledaju kao na „okosnicu ekonomskog i privrednog razvoja opštine”.

Na ta dva ski-centra, prije tri godina, postavljena je po jedna žičara, ali još nema uslova da se stave u funkciju. Zemljište na kojem je planirano postavljanje treće žičare šestosjeda, koja bi povezivala skijališta, u privatnom je vlasništvu, pa slijedi i eksproprijacija. Posljednje nevrijeme gotovo da je potpuno uništilo put koji vodi do budućeg ski-centra Žarski. Kako su više puta saopštavali mještani, ta saobraćajnica je rađena vrlo problematičnom trasom, koja ne garantuje prohodnost tokom cijele godine. Prema nazvaničnim informacija, koje nikad nijesu demantovali iz Skijališa Crne Gore, sa postavljenih žičara i ostale infrastrukture u obje opštine pokradeni su mnogi djelovi.

Zastoj u radovima na skijalištima pravdan je krizom izazvanom pandemijom. U fokusu vlade Zdravka Kriviokapića bilo je kolašinsko skijalište, pa je žičarom K7 povezan državni i privatni ski-centar, ali i probijeno 10 km novih staza.

Međutim, Ašanin za Monitor tvrdi da je nacrtom budžeta za narednu godinu aktuelna vlada, konačno, dala „puni vjetar u jedra projektima mojkovačkog i bejlopoljskog skijališta”. On kaže da su radovi na ski-centrima na toj strani Bjelasice tokom mandata predhodne vlade relizovani sporom dinamikom.

„Nacrt budžeta za narednu godinu je garant da ćemo vrlo brzo na cijeloj Bjelasici,  sa strane svih pet  opština, imati najbolji ski-kompleks na Balkanu, možda i šire”, kaže on.

Objašnjava i da je, konačno, stavljena tačka na odluku za postavljanje žičare koja će spojiti skijališta Žarski i Smiljača. Ta dva ski-centra, podsjeća Ašanin, imajući u vidu da su već dvije žičare postavljene, nakon spajanja, imaće oko 23 km staza.

„Ako uzmemo u obzir tri miliona predviđena za ulaganja u Cmiljaču  i vrijednost postojeće žičare, na Bjelasici će se uložiti 15,5 miliona eura. To je garant da ćemo tokom sezone  2024/2025. godine, skijati na novom ski-centru, koji će parirati Kopaoniku u skoroj budućnosti“, optimističan je potpredsjednik Opštine Mojkovac.

Žičara, koja će služiti povezivanju skijaške infrastrukture, trenutno je u privatnom skladištu Zorana Ćoća Bećirovića, vlasnika Ski-centar Kolašin 1450.  Prvobitno namijenjena Durmitoru, žičara je određeno vrijeme, po visokoj cijeni, skladištena na poljani u blizini Podgorice. To je bio razlog da menadžment Skijališta dogovori sa Bećirovićem besplatno skladištenje na njegovom zemljištu u Bakovićima kod Kolašina. Iako je rok iz ugovora o jednogodišnjem skladištenju istekao 3. decembra, Skijališta žičaru još ne mogu preuzeti. Nesuglasice između tog državnog preduzeća i Bećirovića, navodno, rezultat su nepoštovanja adminsitraivnih procedura prilikom preuzimaja uskladištene opreme.  Međutim, iz  Ski-centra Kolašin 1450 ne kriju da smatraju da bi šestosjed mnogo više koristio  na drugoj strani Bjelasice, prema Jelovici (Berane), kao produžetak sadašnje kolašinske skijaške infrastrukture.

„Kolašinsko skijalište bi, u slučaju montiranja šestosjeda u pravcu Jelovice, dobilo dodatnih 20 km staza, što bi ukupno činilo 65 km. Ukoliko bi bila izgrađena i gondola iz Jelovice, koja bi povezala Berane i Andrijevicu sa kolašinsim stazama, dobilo bi se još 20 kilometara staza odnosno ukupno 85. Tada bi Skijališta Crne Gore mogla da budu jedna od najprofitabilnijih državnih firmi. U mojkovačko- bjelopoljskom dijelu nema infrastrukture – struje, vode, puta, pa oprema neće moći da se optimalno koristi još najmanje dvije godine”, saopštila je, nadavno, polemišući u „sporu žičara” sa upravom državnog preduzeća direktorica privatnog Ski-centra Kolašin 1450 Milica Šćepanović.

Ašanin, međutim, podsjeća na odluku vlade Duška Markovića, kojom je žičara namijenjena za Mojkovac i Bijelo Polje i tvrdi da će se ta odluka i poštovati.

Osnivanjem komapanije Skijališta Crne Gore 2017. godine, pored kolašinskog, mojkovačkog i bjelopljskog, planirana je i izgradnja ski-centara Torine, Jelovica, planinskih centara Komovi i Eko-avanturističkog parka Komovi. Predviđeno je  ukupno 224 km ski-staza na Bjelasici, koje će biti „pokrivene” sa 52 lifta/žičare. Na toj planini planirana je gradnja 53 hotela, 23 pansionska hotela apartmanskog tipa, jedan hostel i jedan planinarski dom.

                                                                                                            Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo