Povežite se sa nama

DRUŠTVO

TREĆINA DJECE PRAZNIKE OČEKUJE U SIROMAŠTVU: Deda Mraz skrenuo sa staze

Objavljeno prije

na

Podaci MONSTAT-a pokazuju da se svako treće dijete u Crnoj Gori nalazi u riziku od siromaštva. Na sjeveru je još teže stanje. Tamo je svako drugo dijete na ivici siromaštva

 

Bliže se novogodišnji praznici. Djeca uveliko smišljaju novogodišnje želje i očekuju poklone od Deda Mraza. Dok mnoga djeca žele slatke paketiće, igračke ili novi ekran za igru i društvene mreže, osmogodišnja djevojčica iz Nikšića želi baterijsku lampu. Njena majka sama odgaja još dvoje mlađe djece, a ona za Monitor kaže da ovaj poklon želi jer noću ne voli da uči pod šterikom.

„Sada mrak pada i prije pet, a nemamo struje zbog neplaćenih računa. Ona voli knjigu i dobar je đak. Voljela bih da mogu da im dam više, ali uvijek moram da biram za šta ću da trošim ovo malo socijale i ako uspijem da još nešto zaradim. Ljeti bude više posla, a i lakše je kad je toplo. Zimi je mnogo teže za sve“, priča tridesetdvogodišnja samohrana majka troje djece.

Nakon muževljve smrti nije mogla ostvariti penziju, jer on nije imao upisan staž, iako je, kako kaže, cijelog života radio. I nju su zaobišle naknade za majke jer nije bila na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, što je bio neophodan uslov. Sa socijalnom naknadom, dječijim dodacima i onim što zaradi privatno njena mjesečna primanja iznose malo preko 200 eura. Najviše novca pođe na hranu, a trudi se da ostatak rasporedi po prioritetima.

„Uvijek fali za nešto. Najviše budu uskraćena djeca. Prošle godine sam nabavila knjige preko Banke hrane, a ove godine su besplatne. Njima je teško zbog nemaštine pogotovo njoj kada vidi u školi drugu djecu. A djeca znaju biti surova“, kaže ona.

Njena djeca neće biti jedina koju će i ova Nova godina podsjetiti na nemaštinu. Prema podacima državnog Zavoda za statistiku (Monstat) svako treće dijete u Crnoj Gori nalazi se „u riziku od siromaštva“. Na sjeveru države je još gora situacija. Tamo je svako drugo dijete na ivici siromaštva. I podaci UNICEF-a sa početka godine pokazuju isto. Samo što oni u svom istraživanju navode da svako treće dijete živi u siromaštvu.

Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 odsto od srednje vrijednosti nacionalnog ekvivalentnog raspoloživog dohotka. On je  je u 2021. godišnje iznosio 2.278 eura za jednočlano domaćinstvo (189 eura mjesečno), a za četvoročlanu porodicu sa dvoje djece mlađe od 14 godina 4.784 eura (skoro 400 eura mjesečno). Ovi iznosi ne obuhvataju troškove stanovanja, već samo najosnovnije životne potrebe.

O razmjerama siromaštva djece u Crnoj Gori svjedoči i Marina Medojević iz nevladine organizacije (NVO) Banka hrane, koja duže od deceniju pomaže socijalno ugroženim porodicama. Oni su do sada pomogli više od 100.000 crnogorskih porodica.

„Uslovi u kojima žive djeca, i njihovi roditelji, nijesu humani. Djeca žive u nemaštini kakva ne priliči 21. vijeku. Oskudijevaju u svemu – u hrani i stambenom prostoru, nemaju prevoz do škole, ni užinu u školi… Moraju često da se sele pošto najčešće žive kao podstanari. To sve predstavlja traumu. Nemaju ni školski pribor, internet, telefon ili kompjuter da bi pratili online nastavu“, kaže Medojević za Monitor.

Ona ukazuje da država godinama na isti način pokušava da riješi problem siromaštva – socijalnim naknadama i jednokratnim pomoćima. Smatra da tim novcem partije samo lakše manipulišu siromašnima. Sumnja da ni nove vlasti nemaju namjere, niti volje, da riješe problem jer te ljude posmatraju samo kao glasače.

„Ovo je problem koji mora da se riješi sistemski i to pričam godinama. Sada su ponovo uveli dječiji dodatak i besplatne udžbenike, ali to nije dovoljno. Dugoročno rješenje je obrazovanje djece. Čak je 85 odsto siromašne djece u porodicama gdje roditelji imaju osnovno obrazovanje. Sa povećanjem obrazovanja roditelja se smanjuje siromaštvo djece“, pojašnjava Medojević.

Obrazovanje djece upravo ističe i Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji. U njihovoj organizaciji postoje servisi koji pomažu djeci iz socijalno ugroženih porodica da što duže ostanu u obrazovanju. Pomažu im u savldavanju gradiva, uče ih životnim vještinama i zanatima, i pružaju im psihološku pomoć.

„Djeca iz siromaštva obično su izolovana jer ne mogu da prate drugu djecu. Ovdje nije samo riječ o obrazovanju, već i o zdravstvenoj zaštiti, i drugim vannastavnim aktivnostima. Tako se djeca druže sa djecom sličnom njima, čak su i fizički izolovani u gradovima. Svi znamo gdje su kvartovi u kojima žive siromašni. I tako se stvaraju krugovi siromaštva u kojima oni funkcioništu“, kaže Žunjić za Monitor.

Ona napominje da socijalna davanja i jednokratne pomoći ljudima obezbjeđuju sredstva da funkcionišu u siromaštvu, a ne da žive bolje. Zato to ne smije biti jedina vrsta pomoći, već se problemu mora pristupiti višeslojno. Obezbijediti djeci jednak pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, sportu, kulturi, kako bi im se dao mehanizam da izađu iz kruga siromaštva.

„Sve što bi pomoglo djeci da imaju jednake mogućnosti da svoj razvoj ostvare“, kaže Žunjić.

Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu smatra da Crna Gora ima problem s podacima na svakom polju. Kada je riječ o siromaštvu, mi imamo podatke samo o onima koji su u sistemu upisani kao socijalno ugroženi.

„Ali ne znamo koliko još ljudi živi van sistema, koliko je ljudi sa penzijom ili platom a žive na pragu siromaštva, ili koliko je njih koji su i zdravstveno ugroženi. Koji pored hrane, moraju da troše i na ljekove“, ocijenila je Mrdović za Monitor.

I Marina Medojević ukazuje na istu nevolju. Ona tvrdi da se u Crnoj Gori ne priča dovoljno o ljudima koji su zaposleni i siromašni, ali ni o jazu između bogatih i siromašnih. Podsjeća da siromašni moraju da zadovolje rigorozne uslove centara za socijalni rad da bi primili socijalnu naknadu. Ako ne zadovolje te uslove, onda su van sistema. Pritom, ljudi koji nijesu državljani nemaju pravo na zdravstveno osiguranje ako nijesu zaposleni, a takvih je, kaže, mnogo.

Banka hrane godinama predlaže uvođenje besplatne užine, prevoza i udžbenika za djecu u zoni siromaštva, osnivanje fonda za obrazovanje i zapošljavanje jednog od roditelja za stalno, da bi ta djeca imala stabilne prihode. Nedavna povećanja minimalne i drugih zarada, odnosila su se samo na one koji su već obezbijeđeni. Socijalne naknade se nijesu bitno povećavale posljednjih desetak godina.

Djed mraz je opet skrenuo sa staze.

 

Najbogatiji građani sedam puta bogatiji od siromašnih

Da je prosječan prihod najbogatije petine građana Crne Gore sedam i po puta veći od prihoda najsiromašnije petine, pokazuju podaci Eurostata iz 2020. godine. U Evropskoj uniji najbogatiji imaju u prosjeku pet puta više od najsiromašnijih. Ines Mrdović kaže da je decenijama Crna Gora kreirana kao socijalno nepravedno drustvo.

„Kreiran je sistem u kojem je stvoren uzak krug bogatih prema kojima se slivao ogroman novac iz državne kase. Tako smo došli do društva duboke socijalne nepravde. Imamo jako mali procenat bogatih koji su dobili sve. I ogroman broj onih koji su dobili jako malo, ili ništa. Zato mi danas imamo tako poražavajuću socijalnu sliku u zemlji”.

 

Samo deset odsto novca završi siromašnima

Studija materijalnih davanja – za prioritetne izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti pokazuje da svega oko deset odsto novca iz sadašnjeg sistema crnogorske socijalne zaštite dobiju materijalno ugroženi – siromašni građani. Dokument je pripremljen uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, za potrebe Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Oni navode da je ovaj odnos krucijalni problem sistema socijalne zaštite u Crnoj Gori koji ima 18 vrsta materijalnih-socijalnih davanja. Međutim samo je jedno – materijalno obezbjeđenje usmjereno na siromašne, odnosno zavisi od imovinskog stanja, dok su ostala prava kategorijska (dodatak za njegu i pomoć, lična invalidnina, porodiljska, odnedavno i dječji dodatak za svu djecu do šest godina…) i njih ostvaruju i građani dobrog imovinskog statusa. To, kako navode, „često kod laičke javnosti stvara percepciju da ‘socijalu’ primaju i bogati, građani dobrog imovinskog statusa”.

Čak i kod tog materijalnog obezbjeđenja, 71 odsto korisnika su radno spososbni a svega 29 odsto socijalno ugroženi i radno nesposobni građani. U dokumentu je urađena i analiza odbijenih zahtjeva građana za materijalnim obezbjeđenjem, na osnovu čega su zaključili da zakonski uslov za ostvarivanje prava na ovu vrstu socijalne pomoći treba izmijeniti tako da bi veći broj građana u stanju socijalne potrebe mogao ostvariti pravo na nju.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIVIČNA PRIJAVA ZBOG FINANSIRANJA SREDNJIH VJERSKIH ŠKOLA: Sumnjiva raspodjela 4,9 miliona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodne Vlade su na osnovu zaključaka, ugovora i aneksa, umjesto po Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, u prethodne četiri godine finansirale Gimnaziju ,,Sveti Sava” i Medresu ,,Mehmed Fatih” sa ukupno 4,9 miliona eura. CGO u krivičnoj prijavi traži da SDT ispita ovu državnu pomoć vjerskim zajednicama

 

Krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona EUR za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), početkom ove sedmice, Centar za građansko obrazovanje (CGO).

CGO se poziva na Izvještaj o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, koji je Državna revizorska institucija (DRI) objavila prošlog mjeseca. I DRI je dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja vjerskih škola sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.

Iz DRI nalaza smo saznali da je za četiri godine vjerskim zajednicama i školama podijeljeno 8,7 miliona eura, a u DRI smatraju da sistem dodjele nije pravedan.

Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila 1 975 000 eura. Najviše novca, 1,2 miliona eura, država je dala Srpskoj pravoslavnoj crkvi.  Od toga Mitropoliji crnogorsko-primorskoj 930 000, a  Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 278 000. Islamska zajednica dobila je 331 000 eura, Crnogorska pravoslavna crkva 230 000 eura. Za ostalih 13 vjerskih zajednica izdvojeno je između 1500 i 55 000 eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Zanimljivo je da je DRI u izvještaju naveo da su u periodu nove vlasti, 2021-2023. ,,iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja”.

Vjerske zajednice su i po drugim osnovama dobile još dodatnih 1,87 miliona eura. Osnov za podjelu para je bio različit: Zakon o kulturi, Ugovor o grantu za prenos EU sredstava, Odluke Vlade – Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve i Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i dr.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Studentski dom će Vlada sada kupiti odlukom,  tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetiskih rezervi ,,dok je sredstva za narednu godinu potrebno obezbijediti budžetima za narednu godinu”.

Sve to odgovara ugovoru koji su 21. oktobra potpisale ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i izvršna direktorica Čelebić City Milena Brajović, koji je u međuvremenu, prema saznanjima Monitora, raskinut.  U tom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa PDV-om), a dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. Baš onoliko koliko je Vlada sada odlučila da opredjeli za novi studentski dom. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.

Nakon što  je poništila  tender, Vlada se sada poziva na odredbe Zakona o javnim nabavkama koje je prethodno prekršila.

Član 14 definiše izuzeća, pa se navodi da se on ne primjenjuje na: kupovinu ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine kao i prava koja se na njih odnose. Prigodna  rupa u zakonu.

Monitor je pitao Vladu,odnosno ministarstva uključena u ovaj posao – zbog čega sada kupuju objekat za novi studentski dom mimo postupka javne nabavke.

Iz Generalnog sekretarijata Vlade su objasnili da je, nakon potpisivanja ovog ugovora, Ministarstvo prosvjete upozoreno od strane Zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore da Ministarstvo prosvjete nije organ u čijoj nadležnosti je vođenje, evidencija i sticanje državne imovine, te stoga se upućuje na raskid ugovora i primjenu procedure od strane ovlašćenog organa. To potvrđuje ranije pisanje Monitora.

Iz Ministarstva  tvrde i da nijesu isključili javni poziv. „Upravi za državnu imovinu dostavili smo Zahtjev za raspisivanje javnog poziva na koji se mogu prijaviti svi zainteresovani ponuđači. Dostavljena je i specifikacija potreba koje budući objekat treba da zadovolji kako bi se u njemu pružale usluge studentskog smještaja”, piše u odgovorima iz Vlade.

Iz Radunovićevog Ministarstva su Monitoru odgovorili  da će ,,Uprava za državnu imovinu pokrenuti zakonski propisanu proceduru za kupovinu predmetnog objekta u skladu sa instrukcijama Ministarstva prosvjete, koje je Uprava dobila dana 06.11.2024. godine”.  No, oni ističu da je ,,u skladu sa članom 14 stav 1 Zakona o javnim nabavkama kupovina prostora tretirana kao izuzeće iz Zakona, pa se u realizaciji ovog pravnog posla neće primjenjivati odredbe Zakona o javnim nabavkama”.

Dodali su i da se razmatra mogućnost izgradnje novog studentskog doma na zemljištu Univerziteta Crne Gore (UCG).

Monitor nije dobio odgovore ni na pitanja upućena kompaniji Čelebić.

Vladinu kupovinu studentskog doma odlukom građanski aktivista Aleksandar Dragićević komentariše: ,,Kako je Vlada kolektivni organ, ne podliježe krivičnoj odgovornosti pa su na ovaj način našli prostor da nekome naprave uslugu i da niko nikad ne može odgovarati”.

Kao što je Monitor pisao,dio hotelaVerde koji je planiran za budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Tako se obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo ĐukanovićDragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa.

Plan da objekat Čelebića postane studentski dom za UDG odavno postoji. Sedam godina od osnivanja tog privatnog univerziteta, u avgustu 2015. preduzeće „Čelebić” objavilo je namjeru da gradi studentski internat u Donjoj Gorici, za akademce UDG i đake međunarodne osnovne i srednje škole.Od Ministarstva održivog razvoja i turizma u julu 2018. dobijaju građevinsku dozvolu za izgradnju Internata za potrebe Univerziteta, koju potpisuje tadašnji ministar Pavle Radulović. Objekat je izgrađen 2020. godine.

U listu nepokretnosti jasno stoji da se radi o đačkom domu. Ipak četvorospratnu zgradu sa podrumom inženjer građevinarstva Aleksandar Rakočević, u svojoj procjeni, koju je naručilo Ministarstvo prosvjete tretira kao hotel. I taj objekat hotela Verde, zajedno sa zemljištem od 3.505 kvadrata, te sa kompletnom opremom, namještajem i ostalim enterijerem, procjenjuje na 6,3 miliona.

Stručnjak za ovu oblast koga je Monitor kontaktirao smatra da je metod procjene sporan jer se radi o kupovini imovine a ne biznisa. Da je vršena procjena imovine, cijena objekta bi bila znatno manja.

Fidelity consulting izveo je računicu da će kvadrat u studentskom domu Donja Gorica biti plaćen preko 2.300 eura.

Sve je počelo u februaru 2024, kada Vlada donosi zaključak o formiranju međuresorske komisije, koja je trebala da pripremi informaciju o smještaju studenata. U aprilu 2024. Vlada usvaja informaciju ove komisije koju su činili predstavnici ministarstava prosvjete, finansija i prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Uprave za kapitalne projekte, Univerziteta Crne Gore i Studentskog parlamenta koja predlaže raspisivanje javne nabavke za ovaj posao. Predlog Radne grupe je bio da se raspiše javni tender ,,koji bi doprinio na transparentnosti, ali i povećao broj potencijalnih privrednih društava koja bi se mogla uključiti u ovaj model ustupanjem svojih objekata”.

Stručnjaci iz oblasti javnih nabavka kažu da sumnju budi i to što je raspisan ograničeni postupak, posebno ako je cilj bio transparentnost i veći broj prijava. Ukazuju i da je u poništenom tenderu na sajtu CEJN navedno da je vrsta nabavke – Roba. Zakon precizira u Članu 75 – Predmet nabavke robe je kupovina, zakup ili lizing robe, sa pravom ili bez prava otkupa koji može da obuhvata postavljanje i instalaciju robe kao sporedni predmet nabavke. Četvorospratna zgrada se teško može uklopiti u ovu definiciju.

Nadalje na CEJNU se navodi da – nakon sprovođenja postupka Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda dostavlja izvještaj Vladi, koja donosi odluku. Zakon predviđa da odluku može da donese samo organ koji je raspisao tender, a to je Ministarstvo prosvjete.

Na tender se javio samo jedan ponuđač i to sa duplo višom cijenom od ponuđene. Ministarstvo prosvjete i Vlada su to prihvatili, kršeći Zakon o javnim nabavkama.

I prije potpisivanja ugovora, 13. oktobra presječena je vrpca i izvršena primopredaja objekta od strane ministarke Jakšić Stojanović i Tomislava Čelebića. Postavljena je i tabla sa natpisom Studentski dom Donja Gorica.

Aleksandar Dragićević je prije objavljivanja ovog broja Monitora objavio informaciju dobijenu od studenta – da se krenulo sa iseljenjem dijela studenta koji su trebali da budu smješteni u novi studentski dom, a koji su, dok se posao oko ugovora ne završi, privremeno smješteni u razne domove. Iseljavanje je privremeno zaustavljeno.

Sa tenderom i mimo njega, Vlada je stvorila problem studentima, građanima i samoj sebi. Sve zbog nepoštovanja zakona. U srijedu je lider PzP-a Nebojša Medojević pokrenuo inicijativu kod Specijalnog državnog tužilaštva, pozivajući se između ostalog i na tekst Monitora, zbogu sumnje u korupciju oko kupovine studentskog doma. Po informacijama Monitora, u pripremi je nekoliko krivičnih prijava adresiranih na Ministarstvo prosvjete.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Pisac Brano Mandić piše da je potjera za njim slika i prilika naših državica u sofisticiranom modernom svijetu.

„Potjera za zločincem koja se otegla zapravo je mjera jadne službene sposobnosti i granične fikcije na koju smo prinuđeni. Ali više od svega, to je dokaz debele zaostalosti jedne tehnološke nedođije. Sve to djeluje gotovo romantično dok neko u toj nedođiji ne odluči da ubija i kolje“, piše Mandić.

Načelnik prijepoljske policije Željko Kuburović kazao je da je tamošnji teren dosta nepristupačan. Kako je naveo, pregleda se svaka štala, pojata i ambar.

“Teren je pun uvala i vrtača i postoji mogućnost lakog skrivanja i bjekstva. Pokriva se i dio područja oko granice, jer taj dio Balijagić dobro poznaje”, dodao je on.

Cijelu priču dodatno je začinio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavom da je Balijagić vjerski ekstremista i da je to postao tokom dugogodišnjeg zatvorskog staža. Kazao je i da je ubica pobjegao Crnoj Gori, ali da srpskim organima reda neće umaći.

„On je u zatvoru postao pravi fanatik, ekstremni radikalni islamista i to imamo podatke. On naših veza iz Crne Gore  – dakle obavještajno“, saopštio je Vučić.

To su odmah demantovali ovdašnje institucije, Uprava policije (UP) i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB). U saopštenju za medije naveli su  da ne postoje operativni podaci koji upućuju na to da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.

„Podaci kojima razpolažemo ne upućuju na to da su motivi za izvršenje zločina za koji se sumnjiči da je 25. oktobra u selu Sokolac izvršio A.B, bili vjerske ili nacionalne prirode. Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina proveo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma“, navodi se u saopštenju.

Nekadašnji direktor Uprave policije Nikola Janjušević upozorio je  da su ovakve izjave jako opasne. „Koliko se sjećam, on je u toj emisiji „Ćirilica“ rekao da je moguće da je zločinac Balijagić ubio dvoje nevinih ljudi Madžgalja iz Sokolca jer je vidio ikone u njihovoj kući. To, dok se ne završi istraga, su sve neki operativni podaci koji mogu dodatno da uznemire i javnost i građane u jednoj višenacionalnoj sredini, kao što je Crna Gora“, kazao je Janjušević.

Balijagića su se dotakli i u crnogorskom parlamentu. Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da u kriznim situacijama poput trenutne sa odbjeglim Balijagićem, nedopustivo da ne postoji komunikacija institucija sa građanima. To je rekao nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, na početku zasjedanja, čestitao novom američkom predsjedniku Donaldu Trampu na pobjedi.

“Vaša čestitka bi bila razumljivija kad bi joj prethodio apel premijeru, koordinatoru bezbjednosnih službi, ministru unutrašnjih poslova da revnosnije komuniciraju sa građanima, jer su građani Bijelog Polja i sjevera u velikoj panici. Ne postoji elementarna informisanost, ni brifing od strane bezbjednosnih službi ove zemlje gdje se lice nalazi, da li mu se ušlo u trag i da li su građani bezbjedni”, istakao je Nikolić.

Mandić je odgovorio da je Balijagić u Srbiji, što su potvrdila tamošnje bezbjednosne službe.

I dok se Balijagić šetka po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji , građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni očigledno ne rade svoj posao.

 

Ministra Šaranovića ometa kritika

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je napomenuo da su od 25. oktobra,  kada su na svirep način stradali Milenka i Jovan Madžgalj, svi raspoloživi resursi njegovog resora, Uprave policije i Vojske Crne Gore danonoćno angažovani – kako u potrazi za osumnjičenim, tako i u osiguravanju mira i sigurnosti svih sela Vraneške doline. On je istakao da Crna Gora ne pamti ovakav nivo posvećenosti i angažovanja resursa u potrazi za jednim licem.

“Budite uvjereni da će pravda biti ostvarena uz snažnu i koordiniranu podršku institucija bezbjednosti. Moram ovim putem konstatovati i nedovoljno odgovoran i nerijetko neistinit način komentarisanja, analize i izvještavanja određenih predstavnika političkih subjekata, pojedinaca, bivših policijskih službenika, što je bez dileme moglo imati negativne implikacije po bezbjednost pojedinih mještana ovog područja, a što definitivno ne doprinosi efikasnosti djelovanja policije i vojske u potrazi za Balijagićem”, naveo je Šaranović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo