Izmještanjem Paleškog potoka koji protiče ispod pljevaljske deponije Maljevac trebalo je da se zaustavi zagađivanje rijeke Vezišnice. Međutim, nakon okončanog projekta i potrošenih pola miliona eura, ekolozi tvrde da cilj nije postignut. Zanemareno je, tvrde, da potok ima i svoje pritoke, pa je u Borovičko jezero preveden samo njegov izvor
U okviru projekta remedijacije deponije pepela i šljake Maljevac u Pljevljima, 500.000 eura potrošeno je na izmještanje Paleškog potoka. Taj potok, koji je tekao cijevima ispod deponije pepela i šljake Termoelektrane, decenijama je zagađivao rijeku Vezišnicu donoseći joj opasnu, baznu vodu. Koja je, zato, od ušća Paleškog potoka tzv. mrtva rijeka.
Pod težinom deponije cijevi su vremenom popustile, pa se u Paleški potok slivaju ocjedne vode iz šljake, uništavajući floru i faunu u njemu i rijeci Vezišnici u koju se uliva. To je bio i razlog realizacije skupog projekta njenog izmještanja ispod deponije. Potok je zvanično uspješno izmješten, što je potvđeno i upotrebnom dozvolom iz juna ove godine, ali pljevaljski ekolozi tvrde da zagađena voda, starim koritom, i dalje dotiče do rijeke.
,,Dio Paleškog potoka i dalje se zagađuje preko ocjednih voda Maljevca, što se i uliva u rijeku Vezišnicu. Očigledno je da, zbog loše urađenog projekta, problem nije riješen i ne sakupljaju se sve vode prije kontakta sa šljakištem Maljevac. U Borovičko jezero odveden je samo izvor Paleškog potoka, a ne i ostali izvori koji se ulivaju u taj vodotok prije samog šljakišta”, kaže ekološki aktivista Vaso Knežević.
Iz više ekoloških NVO u Pljevljima Monitoru su kazali da u Borovičko jezero ide samo mala količina Paleškog potoka, dok ostatak i dalje ide kroz betonski tunel u koji se slivaju (,,ocjeđuju”) otpadne vode sa šljakišta i kontaminiraju vodu. Knežević je, ranije novinarima ponudio, dokaze o pH vrijednostima, prema kojem voda Paleškog potoka prije ulaska u tunel ima pH 8, a na izlasku iz tunela je pH 12 i više.
Prema njegovim riječima, na izlazu iz tunela nalazi se bazen za prikupljanje ocjednih voda iz šljakišta Maljevac. Tu su, objašnjava on, dvije pumpe, koje bi te ocjedne vode trebale da vraćaju na deponiju. Međutim, kako tvrdi ekološki aktivista, s obzirom na to da te vode nisu samo ocjedne već se konstantno prilivaju zbog neizmještenih pritoka Paleškog potoka iznad Maljevca, stvara se velika količina vode koja bi vrlo brzo popunila kapacitet šljakišta Termoelektrane. Zbog toga, navodno, pumpe uopšte i ne rade, već se zatrovane vode Paleškog potoka i dalje ulivaju u Vezišnicu ,,i nastavlja devastaciju nizvodno, u rijeci Ćehotini, čija je pritoka”. Osnovni promašaj projekta, kažu ekolozi je što nije uzeto u obzir da Paleški potok ima i svoje pritoke a ne samo izvor, koji je jedini izmješten.
,,Treba utvrditi odgovornost za loš projekat, ali i to što je on tehnički primljen s mnogo propusta. Svakako treba upoznati javnost, a i sve uključene aktere na pomenutim poslovima, da je izmještanje Paleškog potoka u Borovičko jezero promašen projekat i da odgovorni moraju da preciziraju šta će dalje preduzeti kako bi inicijalna ideja projekta bila realizovana. Podsjećam, glavni cilj je bio da Paleški potok više ne protiče ispod šljakišta Maljevac. Od toga smo sada daleko, iako je značajan novac već urnisan” kaže Knežević.
Početkom minule sedmice iz Elektroprivrede su rekli ,,da zbog male količine vode koja stiže do Vezišnice nije opasna i da će uključivanjem pumpi koje će vodu vraćati na deponiju taj problem biti riješen”. U EPCG svoje tvrdnje zasnivaju na analizama Centra za ekotoksikološka istraživanja (CETI).
Početkom godine, iz te kompanije tvrdili su da će voda, starim koritom ispod deponije, teći u Vezišnicu sve do tehničkog prijema izvedenih radova. Takođe i da voda nije zagađena, a da će, sistemom pumpi kasnije biti prepumpavana za orošavanje. ,,Sve je to zatvoren ciklus i nikakva vrsta tehnoloških voda deponije Maljevac nemaju dodira sa ovom vodom. Prepumpavanje će početi odmah nakon tehničkog prijema i dobijanja upotrebne dozvole“, kazali su u januaru iz Elektroprivrede.
Izmještanje Paleškog potoka podrazumijevalo je izradu propusta i pojilišta, pumpne stanice i zatvaranju postojećeg kolektora. Prethodno je obavljena eksproprijacija zemljišta za potrebe projekta. Problem koji je stvarao taj vodotok ekolozi su ocjenjivali kao jedan od najkrupnijih ekoloških problema u Pljevljiva. Podsjećaju da je Vezišnica već godinama mrtva rijeka od mjesta gdje se u nju uliva Paleški potok, pa do njenog ušća u rijeku Ćehotinu. Paleški potok je, tvrde ekolozi, od izvora do deponije Maljevac u potpunosti čist vodotok. Očekivalo se da Borovičko jezero nakon relizacije projekta dobija prilično jak dotok čiste vode, a to bi, kažu, uticalo da se poboljša i riblji fond u jezeru.
Remedijacija deponije pepela i šljake Maljevac realizuje se kao dio projekata Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje. Iz Agencije za zaštitu životne sredine u oktobru su saopštili da su obezbijeđena sredstva za nastavak projekta.
Vlada Crne Gore je još 10. oktobra 2014. godine potpisala Ugovor o zajmu sa Svjetskom bankom za projekat Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje – IWMCP, koji je postao efektivan 17. novembra 2014. Ugovorena vrijednost zajma je 50 miliona eura, a do sada je iz budžeta projekta utrošeno 32,9 miliona.
Za implementaciju je zadužena Agencija za zaštitu životne sredine, a cilj je rješavaje problema crnih ekoloških tačaka. Tu spadaju, pored pljevaljskog projekta, i bivše brodogradilište Bijela, priprema tehničke dokumentacije za sanaciju bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji Kombinata aluminijuma, kao i rad na rješavanju pitanja tretmana opasnog i neopasnog otpada.
U okviru istog projekta radi se i na razvoju i unapređenju nacionalnog registra otpada i nacionalnog sistema za evidentiranje i izvještavanje o otpadu (opasni i neopasni). Takava 3R registar otpada omogućava evidenciju tokova otpada, digitalizaciju i automatizaciju procesa koji se sprovode prilikom izdavanja dozvola i saglasnosti za upravljanje otpadom.
Ekologe najviše brine, što se, kažu, stiče utisak da država računa da je tu crnu tačku sanirala, i skinula je sa dnevnog reda. Takvo uvjerenje stekli su nakon izvještaja Komisije za tehnički prijem, ali i u izjavama iz Agencije za zaštitu životne sredine. Ta Agencija je, podsjećaju, u završene projekte ekološke sanacije uračunala i pljevaljski.
,,Komisija nije našla ništa problematično u relizaciji projekta. U njihovom izveštaju jasno stoji šta se podrazumjeva pod izmještanjem Paleškog potoka, a to je da se izmješta izvorište (što je urađeno) i vode iz pripadajućeg sliva (što nije urađeno). Dakle, izmještanje voda pripadajućeg sliva nije ni započelo, a Komisija konstatuje da je urađeno sve u skladu sa zakonom i projektom. Nijednim slovom ne konstatuje bilo kakve nepravilnosti u vezi sa izmještanjem Paleškog potoka. Sve to je za krivičnu odgovornost”, kaže Knežević.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ