Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO SMO KUPILI PUT MELJINE – PETIJEVIĆI: Nema para, ugovora, a ni krivca

Objavljeno prije

na

Uprava za saobraćaj od Opštine Herceg Novi i dalje čeka dokumenta bez kojih ne može preuzeti put Meljine –Petijevići: kompletnu Projektnu dokumentaciju; izvještaj o tehničkom pregledu prijema radova; upotrebnu dozvolu…  A prodavac dug od skoro pet miliona već pokušava naplatiti uz pomoć suda

 

Državi se, ponovo, sudi. Hercegnovska kompanija Univerzal Monte pokrenula je kod Privrednog suda postupak radi naplate 4,84 miliona eura od dužnika – države Crne Gore. Plus pripadajuće kamate od 31. januara ove godine. U tužbi kompanije iza koje stoji Vuk Hamović,  pod stavkom naziv artikla, stoji: „naknada za put Meljine − Petijevići; količina 1; cijena bez PDV-a €4.000.000,00; cijena sa PDV-om 4.840.000,00; svega za uplatu do 31. 01. 2022. godine: 4.840.000,00“.

Vlada nema namjeru da izmiri obavezu koju su joj, u nasljeđe, ostavili prethodnici iz kabineta Zdravka Krivokapića. Umjesto toga, odlučeno je da se kompletna dokumentacija proslijedi tužilaštvu. U direktnom prenosu vidjeli smo da ministri u Vladi Dritana Abazovića (sadašnji i bivši) imaju različita očekivanja od ishoda njihove prijave. Saglasni su u tome da dospjeli dug za sada ne treba platiti.

„Vjerujem u pretpostavku nevinosti svih, čak i kada se radi u slučajevima višemilionske vrijednosti gdje neko, vjerovatno slučajno, zaboravi par stotina hiljada PDV-a, isto kao što vjerujem da se ovdje prije radilo o neznanju ili lošem poslu, a ne nekoj namjeri“, kazao je ministar finansija Aleksandar Damjanović komentarišući odluku o poslu za koji su, prema dokumentima dostupnim Monitoru, najzaslužniji bivši ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, državni sekretar iz njegovog kabineta Janko Odović i Bojana Ćirović, aktuelna zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Crne Gore.

Damjanović je, dodatno, konstatovao: „Biću vrlo tužan ako se ispostavi da ovo nije bio pravno valjan posao, jer me rastužuje kad se odgovornim poslom bave ljudi koji nemaju integriteta“. Iste informacije bitno drugačije je tumačio, sada već bivši, ministar odbrane Raško Konjević. „Sadržina informacije koju usvajamo ukazuje kako treba da imamo ozbiljnu sumnju da je prethodna Vlada radila aktivnosti koje su imale određenu vrstu osnova sumnje za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti. To se ogleda u tome što ne želimo da danas isplatimo ta sredstva“.

Čini se kako ni bivša Vlada nije željela, iz razloga koji do danas nijesu objašnjeni, da završi vlastiti posao. Zato su posljednjeg dana svog mandata odlučili da isplatu kompaniji Univerzal Monte ostave svojim nasljednicima. Uz mnoštvo nedoumica koje dovode u pitanje zakonitost cijelog aranžmana.

Hronološki: Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Hercerg Novi – Trebinje, sklopljen je  po principu izgradi − koristi – predaj. „Ugovorena cijena radova dionice od 12,8 kilometara iznosila je 18,5 miliona eura i tom prilikom koncesionar je dobio pravo naplate putarine na 20 godina“, saopštio je prošlog proljeća premijer Krivokapić, odgovarajući na jedno od niza poslaničkih pitanja Demokrata i DF-a koja su postavljana Vladi tokom kampanje za lokalne izbore u Novom. Njihova suština bila je: kada će Vlada otkupiti put, kako bi njegovi korisnici prestali plaćati putarinu.

Uostalom, ukidanje putarine koju je Univerzal Monte naplaćivao od 2008. godine (od 3 do 18 eura) dva puta se našlo u predizbornom programu hercegnovskih Demokrata, predvođenih aktuelnim predsjednikom Opštine  Stevanom Katićem.

„Imajući u vidu važnost tog putnog pravca, Vlada je sa koncesionarom postigla dogovor da naplata putarine prestane u maju ove godine“, obznanio je Krivokapić krajem aprila 2021. godine: „Ovo je jedan u nizu uspjeha ove Vlade koji će donijeti direktan benefit građanima i privrednicima Crne Gore. Kada je riječ o finansijskim posljedicama, predviđeno je da Opština Herceg Novi u januaru 2022. godine iz svog budžeta koncesionaru isplati četiri miliona i time finalizuje otkup koncesije. Vlada će kreditom prema Opštini Herceg Novi finansirati ovu transakciju, a Ministarsatvo finansija i socijalnog staranja će izdati garanciju za navedeno pitanje…“.

Već 6. maja (sljedeće nedjelje) Vlada usvaja Informaciju o raskidanju prethodnog Sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići. Samo što se u tom dokumentu, umjesto državnih garancija, konstatuje obaveza Vlade „da preuzme obaveze izmirenja duga po tom pitanju“.

U predočenom Sporazumu o raskidu BOT Sporazuma piše kako će Ministarstvo finansija angažovati renomiranu revizorsku kuću da provjeri tvrdnju investitora o preostalom dugu za kredit kojim je finansirana izgradnja puta (4,6 miliona eura, bez kamata), nakon čega će Univerzal Monteu biti isplaćena četiri miliona. „Najkasnije do 31. januara 2021. godine“.

Sporazum između Opštine Herceg Novi, Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Univerzal Montae potpisan je već narednog dana. Resornog Ministarstva kapitalnih investicija nema u priči.

„Kupovina se desila isti dan kad počinje izborna ćutnja za lokalne izbore u Herceg Novom, što je čudno“, prisjetio se prošle nedjelje premijer Abazović. „Glasao sam za tu odluku jer sam mislio da su nadležni organi odradili svoje. Indikativno je bilo da je tadašnji ministar kapitalnih investicija izdvojio mišljenje…“.

Tadašnjem vicepremijeru u maju prošle godine nije zasmetalo ono što mu je sada indikativno  – da je resorni ministar Mladen Bojanić bio protiv (izdvojio mišljenje) načina na koji je meljinska magistrala postala državno vlasništvo. Suština primjedbi Ministarstva kapitalnih investicija i, prethodno, Ministarstva saobraćaja (prema dostupnoj dokumentaciji, zahtjevi o kupovini puta stizali su u Vladu makar od 2019.) vidi se iz ljetošnjeg dopisa Uprave za saobraćaj.

Tu piše da Uprava od Opštine Herceg Novi i dalje čeka niz dokumenata bez kojih država ne može preuzeti put Meljine –Petijevići: kompletnu Projektnu dokumentaciju za cijeli put; projekat izvedenog stanja; izvještaj o tehničkom pregledu prijema radova; upotrebna dozvola; list nepokretnosti za navedeni put; pravnu i finansijsku dokumentaciju vezanu za eventualne sporove; katastar instalacija…

Pokazalo se, uz to, da u arhivi Ministarstva finansija nema ugovora (Sporazuma) kojim se država obavezala na isplatu skoro pet miliona eura. Ne zna se na koji je način utvrđena ta cijena. Kako je zaboravljen PDV. Ne postoji izvještaj „renomirane revizorske kuće“ koji je dogovoren Sporazumom. Sredstva za isplatu Univerzal Montea nijesu predviđena budžetima za prošlu i ovu godinu, iako je ugovoreni rok za isplatu istekao u januaru. Konačno, isti Sporazum nije notarski ovjeren pa je, sumnjaju u Ministarstvu finansija, zbog svega toga nevažeći.

Pošto u komunikaciji sa Ministarstvom pravde i Zaštitnicom imovinsko-pravnih interesa države nijesu dobili precizne odgovore/uputstva o načinu postupanja prema zatečenoj obavezi, Ministarstvo finansija obratilo se Vladi. Predložili su da Vrhovnom državnom tužilaštvu upute informaciju i prikupljenu dokumentaciju, „s ciljem preispitivanja i utvrđivanja bića krivičnog djela zloupotreba službenog položaja  prema imenovanim licima od strane Skupštine i Vlade: ministra finansija i socijalnog staranja mr Milojka Spajića, državnog sekretara Janka Odovića i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović.

Taj zahtijev je, isprva, modifikovan na sjednici Komisije za ekonomsku politiku (KEP), tako što je, umjesto obraćanja tužilaštvu, „slučaj“ trebao biti povjeren Zaštitniku. Od koga se tražilo da Ministarstvo finansija „blagovremeno“ obavještava o toku sudskog postupka sa novskom kompanijom. Potom je na prošlonedjeljnoj sjednici Vlade, stekao se utisak – na insistiranje Raška Konjevića, predloženi zaključak ponovo izmijenjen – Vlada će se, ipak, obratiti tužilaštvu, ali bez navođenja imena potencijalno odgovornih.

Jedni kažu da je to urađeno zbog ubjeđenja da u spornom poslu nijesu presudile zle namjere (korupcija) nego neznanje. Drugi smatraju kako je u pitanju potreba da se potezima Vlade ne naruši mogućnost postizborne saradnje vladajućih partija (URA SNP) sa pokretom Evropa sad. Izvjesno je zato: kupili smo put u upitnom stanju bez osnovne dokumentacije, po paušalno utvrđenoj cijeni koju država nije isplatila u ugovorenom roku.

Da bude zanimljivije tako je, prije ugovorenog roka i na sudu, završen prvi javno-privatni aranžman te vrste u Crnoj Gori. A najavljuje se da bi po istom modelu (izgradi−koristi−predaj) mogla biti nastavljena gradnja auto-puta ka granici sa Srbijom. Pa, đe stignemo: do Boljara ili na sud.

Zoran RADULOVIĆ     

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo