Iako je količina lož-ulja koja se školama na sjeveru isporučuje po važećim kriterijumima 2,7 puta je veća od one na jugu (izračunava se po đaku), to nije garantovalo zagrijane učionice. U Ministarstvu prosvjete ne razmišljaju o izmjeni spornih kriterijuma
Rebalansom budžeta za ovu godinu obezbijeđena su sredstva za grijanje u školama, saopšteno je nedavno iz Ministarstva prosvjete. To je, samo donekle, umirilo prosvjetare i roditelje đaka na sjeveru. Nadaju se toplim učionicama bar od 15. oktobra, kad zvanično počinje sezona grijanja, ali istovremeno strahuju da će dugogodišnji problem eskalirati.
Iako su jutarnje i prijepodnevne temperature u pojedinim opštinama na sjeveru, minulih sedmica, bile skoro svakodnevno ispod 10°C, o uključivanju grijanja se nije ni razmišljalo u većini škola. Da je djeci hladno, kažu u Ministarstvu, uprave škola nijesu im javljale. Rijetki su direktori obrazovnih ustanova koji će novinarima prizati da je bilo potrebe za grijanjem. Neradao pričaju i o količinama goriva potrebnim narednih mjeseci.
I dok uprave škole šturo i uopšteno odgovoraju na novinarska pitanja koja se tiču zagrijavanja učionca, u školskim savjetima roditelja su konkretni i jasni. Tvrde da, eventualnu, online nastavu neće dozvoliti, ako se ispostavi da nema dovoljno energenata za grijanje. Zabrinjavajuće je, kažu, što su, čak pod uslovom da sve bude kako najavljuju iz resornog Ministarstva, i ove godine ostali isti problemi u školama. Što zbog tehničkih uslova, što zbog diskutabilnih kriterijuma prema kojima se energenti raspoređuju, roditelji ponovo sa zebnjom očekuju prve temperaturne minuse.
Taj strah, objašnjavaju, potkrepljuje višegodišnje iskustvo, pa, recimo, roditelji osnovaca iz Kolašina razmišljaju i o masovnom protestu. Kažu da je OŠ Risto Manojlović, od kako je napravljena, kada je riječ o sistemu za grijanje, najkarakterističniji primjer bezumnih rješenja Ministrastva prosvjete. Ništa se, tvrde, ni ove godine nije promijenilo. U jedinoj gradskoj osnovnoj školi u tom gradu je svega 520 učenika. Ustanova je, međutim, površine 6.000 m² i sagrađena od materijala neprimjerenih oštroj klimi na sjeveru.
„Pored toga, škola je sva u hodnicima, a sa malo učionica, u odnosu na površinu. Lož ulja za grijanje, čak i sve da bude, kako su najavili iz Ministratva, neće biti dovoljno, kako što nije bilo ni minulih godina. Jedan od razloga su i kriterijumi prema kojima se školama raspoređuju energenti”, kazali su Monitoru u Savjetu roditelja OŠ Risto Manojlović.
Broj učenika je, prema Pravilniku o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, jedan od osnovnih kriterijuma na osnovu kojeg se određuje količina nafte i lož-ulja. To neke škole na sjeveru sa malim brojem učenika, stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na druge.
U Pravilniku piše da se godišnji troškovi za naftu i lož-ulje određuju na sljedeći način: 18,5 litara po jednom učeniku za škole u prvoj klimatskoj zoni (Herceg Novi, Tivat, Budva, Bar, Kotor i Ulcinj), odnosno 29,6 litara za škole u drugoj klimatskoj zoni (Podgorica, Danilovgrad). U trećoj klimatskoj zoni (Pljevlja, Žabljak, Cetinje, Nikšić, Šavnik, Plužine, Kolašin, Berane, Bijelo Polje, Plav, Rožaje, Andrijevica i Mojkovac) količina lož ulja koje sljeduje škole je 50 litara po učeniku. To mnogima nije garantovalo dovoljo zagrijane učionice tokom minulih zima. Za sada, kažu u Ministarstvu prosvjete, ne razmišlja se o promjeni kriterijuma, prema kojima se raspoređuju energenti školama.
„Otkako je škola napravljena 2011. godine, roditelji, pa i direktori su apelovali da se taj pravilnik promijeni. Nije bilo niti reakcije niti volje. Sada se spremamo na radikalnije poteze. Organizovali smo radnu grupu u kojoj su i predstavnici lokalne samouprave, tražićemo pomoć na svim relevantnim adresama. Zajedno sa roditeljima djece u vrtiću, srednje i muzičke škole pokušaćemo da postignemo da nas čuju”, poručuju iz Savjeta roditelja u Kolašinu.
Pored diskutabilnog Pravilnika, objašnjavaju, problem je i nedakvatan sistem za grijenje, odnosno, kotlarnica i kotao, koji „u prvom sata troši ogromne količine lož-ulja, bez značajnih efekata”. Zbog načina na koji je projektovana škola, gubici su ogromni, a učionice hladne. Treba, kažu roditelji, prije svega, obezbijediti projektnu dokumentaciju, koja bi riješila problem kotlarnice, ali i ostalog prostora u školi.
Dok u osnovnoj školi u Petnjici, zbog nedavne rekonstrukcije kotlarnice narednu zimu dočekuju relaksirano, njihove kolege u srednjoj školi su u velikom problemu. Direktor Maruf Batilović kaže da prostorije na trećem spratu ne mogu da se zagriju. „Na trećem spratu grijanje je slabije u odnosu na prvi i drugi sprat. Svega 30 odsto grijanja obuhvata naše učionice. Koristimo grijalice, ali umjereno, jer u školi je loša električna instalacija. Više grijalica prouzrokuju izbijanje osigurača, zbog čega kasnije imamo problema sa povezivanjem računara i druge tehnologije”, kazao je on.
Uz nedovoljne količine energenata, loša tehnička rješenja uzrokuju probleme sa grijanjem u mnogim školama na sjeveru. Lokalne uprave pojednih opština, iako nemaju nadležnost, sporadično pomognu u rješavanju dijela problema sa grijanjem. No, novac koji mogu da opredijele u tu svrhu, tvrde, nije dovoljan ni za nekoliko dana grijanja učionica. Predsjednik SO Kolašin Milan Đukić, međutim, tvrdi da jednokratne pomoći školama iz opštinskih kasa nijesu rješenje.
„Nemamo prava da pare građana trošimo populistički pred izbore za nešto što je obaveza Ministarstva. Možda je ponajmanje posljednji ministar kriv, ali odgovornost nose svi već godinama. Opština ne može školama davati novac za grijanje, a da pri tom, neko ko je nakaradno projektovao školu i izgradio sistem za grijanje, ne snosi odgovornost. Te pomoći iz opštinski budžeta su nedovljne i ne rješavaju višedecenijski sistemski problem. Više od deceniju i po sam radio kako prosvjetni radnik i rjetke su zime kada je u učionicama bilo dovoljno toplo”, kaže Đukić.
Prioritet Ministarstva prosvjete je, kako su istakli, da se obezbijedi funkcionisanje vaspitno-obrazovnog sistema. Tvde da su preduzete sve aktivnosti kako bi se nastava u školama odvijala redovno. „S obzirom na sva dešavanja na tržištima energenata po pitanju cijena i naglog skoka cijena energenata, sredstva koja su dobijena budžetom za 2022. godinu bila su nedovoljna za ove nabavke i rebalansom budžeta su dobijena dodatna sredstva za ove namjene”, kazali su prošle sedmice iz resornog ministarstva.
Kroz javne nabavke obezbjeđuje se ugalj i pelet kao i sredstva za ogrijevno drvo za vaspitno-obrazovne ustanove. Uprava za katastar i državnu imovinu kroz objedinjene nabavke nabavlja lož-ulje i tečni nafni gas. Novac za ogrijevno drvo je, tvrde iz Ministarstva, obezbijeđen, pa su škole, koje se na taj način griju, već obezbijedile potrebne količine.
„Za isporuku uglja imamo važeći ugovor po kome se vrše isporuke vaspitno- obrazovnim ustanovama i ovaj ugovor ističe krajem oktobra mjeseca. Imajući to u vidu, u narednim danima će biti objavljen novi tender za nabavku uglja”, najavili su iz Ministarstva prosvjete.
Tender za isporučioca je kasnio, jer su se čekala dodatna sredstva koja su dobijena rebalansom budžeta. Tendersku proceduru za nabavku lož-ulja i tečnog naftnog gasa za potrebe Ministarstva i obrazovno-vaspitnih ustanova sprovodi Uprava za katastar i državnu imovinu. Ta procedura je takođe prolongirana zbog nedovoljno novca, koji je kasnije obezbijeđen rebalansom.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice