Obraćanje Bećirevića je bilo kulturno i pomirujuće, ali moram naglasiti da Dodik sebe opaža takođe kao socijaldemokratu, Željko Komšić kao ljevičara. Dodamo li tome da je i Željka Cvijanović socijaldemokratkinja, barem joj se tako zove partija, ispada da prvi put imamo ljevičarsko Predsjedništvo. Očekujem renesansu radničkih prva u BiH i povratak socijalističkog samoupravljanja, a možda i kloniranje Tita. Ako u ovome prepoznajete sarkazam, potpuno ste u pravu, ali to vam je BiH
MONITOR: Na izborima u BiH desilo se nekoliko promjena. Izlaznost je, međutim, bila manja nego na izborima 2018. godine. Da li to znači da su građani i građanke koji su izašli na izbore imali čvrsta opredjeljenja?
PUHALO: Mala izlaznost je znak da opozicija, šta god to bili u Bosni i Hercegovini, nije uspjela da animira sve nezadovoljne i apatične i uvjeri ih da su oni ti koji će donijeti promjene, ako dobiju njihove glasove. Stiče se utisak da su partije bile usmjerene na svoje članove i simpatizere tj. na sigurne glasove, a tu spadaju svi oni koje je partija zadužila na način da im je dala radno mjesto, poziciju u upravnom odboru, da su zaradili nešto u poslovanju sa partijom i sl. Nezadovoljni u BiH lagano napuštaju ovu zemlju i sve ih je manje, tako da i to utiče na manju izlaznost. Predizborna kampanja nije donijela nešto novo. Isti lideri, isti kanali komunikacije, bezlične poruke i nedostatak programa je nešto što je obilježilo ovu kampanju, kao i ubjeđivanje da su ovi drugi mnogo veći lopovi ili izdajnici od nas.
MONITOR: Prvi put je jedan socijaldemokrata, kako je rekao i sam Denis Bećirović, postao član Predsjedništva BiH, a za glavnog protivkanidata je imao Bakira Izetbegovića koji je pokazao da je moćan i kad nije na nekoj najvišoj funkciji izvršne vlasti. Kako Vi ocjenjujete Bećirevićevo obraćanje javnosti poslije Izetbegovićevog priznanja da je poražen?
PUHALO: Što se tiče obraćanja Bećirevića, to je bilo jedno kulturno pomirujuće obraćanje, ali moram naglasiti da Milorad Dodik sebe opaža takođe kao socijaldemokratu i bio je prije njega na ovoj poziciji. Željko Komšić sebe opisuje kao ljevičara, tako da nisam baš sigran da je ovo što je Bećirević kazao tačno. Dodamo li tome da je i Željka Cvijanović socijaldemokratkinja, barem joj se tako zove partija iz koje dolazi, onda ispada da po prvi put imamo ljevičarsko Predsjedništvo BiH. Očekujem renesansu radničkih prva u BiH i povratak socijalističkog samoupravljanja, a možda i kloniranje Tita. Ako u ovome prepoznajete sarkazam, potpuno ste u pravu, ali to vam je BiH. Razlika u glasovima između Bakira Izetbegovića i Denisa Bećirevića je bila tolika, da Izetbegoviću ništa drugo nije ni preostalo nego da priza poraz.
MONITOR: Interesantno je da je SDA, kako je rekao i Bakir Izetbegović, bolje prošla ne ovim nego na nekim ranijim izborima, a on je izbore za člana Predsjedništva izgubio. Izetbegovići su neka vrsta političke dinastije. Kako se na taj fenomen gleda u BiH?
PUHALO: SDA svoj ugled i uticaj crpi još uvijek iz 90-ih i ona se ne opaža samo kao politička partija, već kao pokret koji je spasio bošnjački narod od nestajanja, državu od raspada, a da je Bošnjacima dala identitet o kojem su godinama maštali. To je kapital koji se teško kruni i koji ovoj partiji daje stabilno biračko tijelo i čini je nezaobilaznim faktorom na skoro svim nivoima vlasti u BiH.
MONITOR: Željko Komšić će opet biti član Predsjedništva BiH. Neki njegovu pobjedu, kao i one ranije, smatraju kontroverznom jer je, kako se tvrdi, izabran bošnjačkim a ne hrvatskim glasovima. On se, međutim, politički stilizuje kao „građanski“ kandidat.
PUHALO: Željko Komšić jeste izabran glasovima Bošnjaka, ali i Bosanaca i Hercegovaca – koliko je ovih drugih teško je reći. Njegova borba za građansku BiH je kontroverzna, ako znamo da im nisu mrske koalicije sa SDA, a s druge strane se ogleda u stalnom verbalnom ratu sa srpskim i hrvatskim političarima, koji otvoreno navijaju za raspad države. Ipak, postoji teza da upravo izbor Željka Komšića daje argumente HDZ BiH kada govori da su Hrvati majorizirani od strane Bošnjaka i da ne odlučuju o svojoj sudbini u BiH.
MONITOR: Da se nekako nosi sa ovim BiH partijsko-izbornim rašomonom pokazao je baš usred izborne noći visoki predstavnik Kristijan Šmit. Kako ocjenjujete njegov potez da baš tu noć izabere za donošenje amandmana na Ustav Federacije BiH i izmena Izbornog zakona BiH?
PUHALO: Federacija BiH nije dobila premijera ni novu vladu četiri godine, znači da izborna volja građana nije provedena od 2018. do 2022. godine. Ovo vam je najbolji primjer, a ima ih još, o kakvoj se političkoj blokadi radilo. Naravno, postoje i oni koji tvrde da Šmit navija za Hrvate i da je ovaj potez njima vjetar u leđa i uvođenje aparthejda u Federaciji BiH. Važno je znati da Šmit ima potporu međunarodne zajednice i da ništa ne radi na svoju ruku, a vidjećemo vrlo brzo da li će ove njegove odluke odblokirati Federaciju BiH.
MONITOR: U Republici Srpskoj su postizborna iščekivanja bila najintenzivnija jer su oba glavna protivkandidata za predsjednički položaj u tom entitetu Jelena Trivić i Milorad Dodik, proglasili pobjede prije zvaničnih rezultata. Ukoliko predsjednički izbori U RS budu ponovljeni u cjelini ili delimično i pobijedi Trivić, koliko bi to učinilo BiH funkcionalnijom državom?
PUHALO: Uh, u Republici Srpskoj je trenutno neko čudno stanje i svi čekamo da vidimo ko je u stvari njen Predsjednik jer i vlast i opozicija su proglasili pobjede, uz međusobne optužbe za krađu na izborima. Odnos prema BiH se neće mnogo promijeniti jer imamo Dodikovu partijsku koleginicu na čelu Predsjedništva BiH, a vrlo je izvjesno da će vlast formirati SNSD i njegovi koalicioni partneri. Predsjednik Republike Srpske je više protokolarna funkcija i nema veliku težinu, ali je on taj koji daje saglasnost za mandatara Vlade RS. Poraz Dodika bi bila najava njegovog pada, ali za radikalno mijenjanje politike treba vremena. Ni gospođa Trivić nije veliki ljubitelj Bosne i Hercegovine, mislim da je za nju ova država nužno zlo.
MONITOR: Jelena Trivić je, proglašavajući da je pobijedila, u obraćanju pomenula i Srbe kao „nebeski narod“, žrtve za stvaranje RS, obećala da će (kao Srpkinja) bila predsjednica svih u RS i boriti se protiv korupcije i kriminala. Šta je nju, po Vama, učinilo tako uvjerljivom protivnicom Miloradu Dodiku?
PUHALO: Njena kampanja se zasnivala na kriminalu, korupciji, ekonomskim problemima u Republici Srpskoj i to je ono što je potencirano. Da bi uopšte mogla da parira Dodiku morala se prikazati i dokazati kao velika Srpkinja kao on, ako ne i veća. Ona je to i uspjela i pored ludačkih optužbi da je britanski čovjek i špijun. Čak mislim da je ona ovo izgovorila iskreno i mnogo iskrenije nego što bi to uradio Dodik.
MONITOR: Koliko je na ovim izborima ubjedljivosti kandidata za najviše položaje u entitetima i državi doprinosila otvorena ili „podrazumijevana“ podrška koju su neki od njih dobijali ne samo iz zemalja „garanata Dejtonskog sporazuma“ Srbije i Hrvatske, već i od drugih „bliskih“, „bratskih“ država i njhovih lidera?
PUHALO: Podrška Putina Dodiku je bila otvorena i jasna i to se desilo po prvi put tako. I ranije se Dodik pred izbore sastajao sa Putinom, ali nije dobijao ovako otvorenu podršku. Vučić nije stao na stranu ni Dodika ni opozicije, ali već nekoliko dana traje „rat“ između Informera i porodice Dodik, tako da se izgleda nešto „iza brda valja“. Šta, teško je reći. Hrvati u BiH imaju otvorenu podršku predsjednika i premijera Hrvatske i to se ne krije, a u cilju poboljšanja položaja ovog naroda u BiH. Naravno, tu podršku uvijek kapitalizuje HDZ BiH.
Nastasja RADOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice