Još jedan prirodni dragulj na koji su nam stranci ove godine sa divljenjem ukazali, napadnut je i okuprian planovima, korupcijom, gradnjom, politikom… Samo je pitanje vremena kada će Drobni pijesak postati nova betonska džungla na budvanskoj rivijeri
Početkom maja, uticajni britanski časopis Gardijan (The Guardian) objavio je listu 40 najboljih plaža u Evropi za 2022. godinu. Na listi se našla i jedna plaža na Crnogorskom primorju. Nije to bila neka od prirodnih pješčanih plaža u Miločeru ili Svetom Stefanu, već sasvim neočekivano, plaža Drobni pijesak u Reževićima.
Ova duga pješčana plaža smještena u uvali ispod magistralnog puta Budva–Petrovac, očarala je autore koji svake godine sastavljaju listu lijepih prirodnih plaža na obalama evropskih zemalja. Ako su kriterijumi za ocjenu ljepote nekog kupališta i njegove okoline, prostrano morsko žalo prekriveno bijelim kamenim oblucima i sitnim pijeskom, čista plavo-zelena morska voda i brdovito zaleđe sa mediteranskom vegetacijom, onda Drobni pijesak zaslužuje ovu laskavu ocjenu.
„Crnogorska Budvanska rivijera je jedan od najvećih dragulja u zemlji. Plažu Drobni pijesak, malo dalje na jugu, karakteriše smaragdna voda okružena šumovitim planinama. Posjetioce čekaju suncobrani za iznajmljivanje, kao i dva restorana na plaži koji nude veliki izbor crnogorskih jela sa roštilja”, stoji u opisu Gardijana.
Pored crnogorske plaže, na popisu su i tri plaže u Hrvatskoj i jedna u Albaniji. Tu su tradicionalno i brojne plaže u Grčkoj i Francuskoj, Španiji, Portugalu, Turskoj, Irskoj…
Gardijanova objava imala je velikog odjeka među turistima koji su posjetili Crnu Goru. Odlazak na Drobni pijesak notiran je kao jedan od prioriteta. Bila je to prava invazija, danima se tokom jula i avgusta nije moglo naći mjesto ni za peškir na dugačkoj plaži, koju u formi zakupa od JP Morsko dobro, drže dvije privatne firme. Plaža je uređena, u ponudi su raznovrsni plažni mobilijari, od ležaljki sa suncobranima do velikog broja baldahina, kafića i restorana. Nastao je i problem sa parkingom. Na tri raspoloživa uređena parkirališta teško se moglo naći slobodno mjesto.
U opisu Drobnog pijeska autori su ocjenjivali isključivo prirodne kvalitete plaže. Međutim, ovo mjesto ima i drugu, veoma zanimljivu priču. Drobni pijesak je istorijsko i kulturno sjedište Paštrovića. Uživa institucionalnu zaštitu od 1994. godine kada je rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture proglašen spomenikom kulture. To obilježje nigdje nije istaknuto na ovoj lokaciji. Brojni kupači sa raznih strana svijeta veoma bi se iznenadili saznanjem čemu je mjesto, na kome se bezbrižno odmaraju, tokom burne paštrovske istorije služilo. Dok Turistička organizacija Budve izmišlja legende i stvara lažne mitove koje „prodaje“ turistima, vrijedno autentično nasljeđe se zanemaruje.
Status spomenika kulture Drobni pijesak je dobio zbog važnog istorijskog događaja koji se odigrao u petnaestom vijeku, 1424. godine, kada je na tom mjestu mletački dužd Frančesko Foskari potpisao ugovor sa Paštrovićima o priznanju podaništva Veneciji.
O značaju plaže Drobni pijesak pisao je budvanski književnik Stefan Mitrov Ljubiša. U poznatoj priči Kanjoš Macedonović opisao je kako je Drobni pijesk bio mjesto na kome se narod, svake godine na Vidovdan okupljao na zbor, donosio važne istorijske odluke i vršio izbor vlastele i sudija čuvenog paštrovskog suda Bankada.
Bilo bi zanimljivo čuti šta bi kazali britanski novinari koji prave rang liste prirodnih dragulja, da su znali da plaža Drobni pijesak uskoro neće biti onakva kakvom su je opisali. Da su prije 15 godina njena ljepota i okruženje žrtvovani na oltar kapitala nezajažljivog građevinskog lobija. Da je cjelokupan prostor šumovitog, zelenog zaleđa ove plaže urbanizovan.
Ni priodne ljepote ni istorijski značaj nisu bili pažnje vrijedni argumenti da se Drobni pijesak sa okolišom zaštiti od galopirajuće urbanizacije koja je zahvatila budvansku opštinu nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore. Investiciona euforija koja je uslijedila ulaskom „stranog“ kapitala, dovela je do toga da su Paštrovići za veoma kratko vrijeme, za jednu godinu, prodali hektare i hektare svoje zemlje koju su njihovi preci mukotrpno sticali vjekovima.
Najatraktivnije parcele pokupovali su kontroverzni biznismeni preko of šor firmi. Država im je izašla u susret izradom planova koji su slijedili isključivo privatne interese. Opština Budva je krajem 2007. godine usvojila novi Prostorni plan opštine, sa važnošću od 15 godina. Prema odrednicama tog krovnog planskog dokumenta, zemljište oko plaže Drobni pijesak dobilo je status zaštićene lokacije.
Takvo rješenje kvarilo je računicu ekipe koja je kupila zemljište. Na mjestu istorijskog lokaliteta paštrovskog „zbora“ zemljišnu parcelu površine 42.000 kvadrata, kupila je kompanija Bepler i Džekobson, vlasnik Hotela Avala u Budvi, odnosno poznati ruski tajkun Igor Lazurenko zajedno sa Zoranom Bećirovićem, preko američke firme Roychamp trading LLC, registrovane u Podgorici.
Novi PPO morao je na popravni osam mjeseci nakon usvajanja. Tadašnji predsjednik Opštine Rajko Kuljača prihvata zahtjeve velikog broja vlasnika zemljišta i u julu 2008. donosi Programski zadatak za izradu izmjena i dopuna PPO Budva. Bio je to planski dokument, pravi raritet u procesu planiranju prostora, kojim su obrađivaču plana označeni brojevi katastarskih čestica na kojima se moraju ucrtati objekti.
Programski zadatak naložio je planerima da zonu ambijentalne gradnje na potezu od Crvene Glavice do Petrovca, preinače u turizam. Da se na svakoj lokaciji, prethodnim PPO sačuvanoj od gradnje, ucrtaju megalomanska turistička i apartmanska naselja.
Za usvajanje Izmjena i dopuna PPO, glasala je odbornička većina tadašnje koalicije na vlasti DPS-SDP, nekoliko dana uoči lokalnih izbora. Plan je zauvijek degradirao lokacije Kamenovo, Galije-Bijeli Rat, Debeli Rat, Slava Luka, Drobni pijesak, Skoćiđevojka, Smokvica, Miločer… Izmjene su se poklopile sa granicama parcela u vlasništvu novopečenih vlasnika paštrovskih voćnjaka, maslinjaka, livada i šuma. Koalicija DPS-SDP odgovorna je za devastaciju paštrovske obale.
Izmjenom Prostornog plana kompaniji Roychamp na Drobnom je ucrtan hotel sa 750 ležajeva, brojne renta vile i apartmanski kompleks. Razlog zbog kojeg nisu do sada gradili leži možda u tome što se vodio sudski spor oko dokazivanja vlasništva nad djelovima zemljišta koje su kupili.
Kompaniji-sestri, kiparskoj Danebrook limited, istih vlasnika, na lokaciji Bijeli Rat omogućena je gradnja 1.000 kreveta u hotelu i aprtmanima za tržište.
S druge strane strmog puta koji vodi ka najboljoj plaži Evrope, na parceli površine oko 31.000 kvadrata počeli su pripremni radovi na izgradnji ogromnog turističkog kompleksa. Crnogorski biznismen Veselin Mijač vlasnik kompanije Savana commercial retail sa partnerima, kompanijama Stratex i Branica holiday resort iza kojih stoji Nail Emilfarb, vlasnik naselja Dukley garden na Rtu Zavala, nedavno su dobili saglasnost na idejno rješenje projekta turističkog naselja, od Glavnog državnog arhitekte Mirka Žižića.
Dobili su zeleno svjetlo za dodatno betoniranje obale Reževića, lokacije u neposrednoj blizini Drobnog pijeska. Prostor iznad Mijačevog budućeg kompleksa već je devastiran velikim brojem građevinskih objekata kojima je uništen nekadašnji prirodni pejzaž ovog dijela obale.
Mijač sa partnerima gradi hotel sa pet spratova i 16 vila, ukupne bruto površina oko 11.000 kvadrata.
Još jedan prirodni dragulj na koji su nam stranci ove godine sa divljenjem ukazali, napadnut je i okuprian planovima, korupcijom, gradnjom, politikom… Samo je pitanje vremena kada će Drobni pijesak postati nova betonska džungla na budvanskoj rivijeri.
Branka PLAMENAC