Na kolašinskim katunima sve je manje stočara, a sve više divlje gradnje. Mnogi zloupotrebljavaju, takozvano, ,,običajno pravo”, kako bi na planini sagradili objekte za odmor ili ugostiteljstvo. Nadležne inspekcije, sudeći prema stanju na terenu, rijetko dolaze na Bjelasicu, Komove, Sinjavinu…
Tradiciju izdiga na katune sjevera Crne Gore, prošle godine Uprava za zaštitu kulturnih dobara, proglasila je dijelom nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Nakon toga, Regionalna razvojna agencija (RRA) za Bjelasicu, Komove i Prokletije napravila je i korak više. Zahvaljujući trudu te organizacije postoji šansa da Globally Important Agricultural Heritage Systems (GIAHS) uvrsti crnogorske katune u isti rang sa ,,pejzažno, običajima i proizvodima oblikovanih prostora” sa pirinčanim poljima u Kini, dijelom španskih maslinjaka i italijanskih vinograda. No, dok na jednoj strani traju procedure da se sačuva taj vrijedan i turistima sve interesentniji dio naše tradicije, na drugoj strani kontinuirano se devastiraju preostali katuni. To je, naročito, izraženo na području cijele kolašinske opštine, pa su divljom gradnjom bez izuzetka napadnuti katuni na Bjelasici, Sinjavini, Komovima, Kapetanovom jezeru…
Katuni na tim planinama, kaže predsjednik Udruženja proizvođača lisnatog sira Ratko Pejić više ne zalužuju epitet ,,tradicionalni”. Devastirani su, gradi se bez ikavog reda i dozvola. U tim naseljima, tvrdi on, najmanje je stočara, a nadležene inspekcije rijetko kontrolišu stanje, koje Pejić opisuje kao ,,urbanistički haos”.
,,Inspekcije godinama ne rade svoj posao. Divlja gradnja je odavno uzela maha, posljednjih godina to stanje je alarmantno. Nijedan novoizgrađeni obejekat na katunima nije u skladu sa tradicionalnom gradnjom. Na Bjelasici je takvo stanje najočiglednije, ali nije mnogo drugačije ni na Sinjavini. Jedan stočar sa te planine je nedavno kazao da se Sinjavina pretvorila u diskoteku. Novogradnja, bez ikavog reda, pri čemu nije vođeno računa o stilu i materijalima postali su toliko brojni da je sada na katunima najmanje stočara”, kaže Pejić za Monitor.
Stanje na kolašinskim katunima je alarmantno, ocjenjuje i predsjednik Skupštine opštine (SO) Kolašin Milan Đukić. To se, objašnjava, prije svega , odnosi na planske i razvojne politike, primjenu zakona i višestruki negativan uticaj na planine.
,,Stanje je poražavajuće na svim planinama, a pogotovo Bjelasici. Divlja gradnja cvjeta, pejzaž je već dijelom narušen i, čini se, da to neće stati. Ovog ljeta je intenzivirana divlja gradnja i još uvijek nemam informaciju da se nadležne inspekcije odlučnije bave tim problemom. Devastacija prostora u katunima je problem koji mora biti riješen u najkraćem roku, inače će prirodni i ‘kulturni’ pejzaž biti nepovratno uništeni a upravo su oni najveća turistička vrijednost planina u ljetnjoj sezoni. Nedopustivo je da se ova turistička vrijednost ugrožava ljudskim faktorom, ako znamo da ta vrijednost utiče na konstantan rast turističkog prometa, pozitivne promjene u strukturi gostiju i konkurentnost Kolašina”, kaže on.
Nadležne opštinske službe, tvrdi, minulih godina su učinile vrlo malo ili nimalo da se takvo stanje popravi. Đukić podsjeća da je nekoliko puta tražio da komunalne i inspekcijske službe Opštine intenziviraju svoj rad na terenu i odlučnije sprovode zakone.
,,Podsjećam i da sam odbio da glasam za Izvještaj o radu predsjednika Opštine i organa kojima rukovodi za 2020. godinu, dok se njemu ne pridoda obavezujući zaključak da nadležne službe i inspekcije nemaju zadovoljavajuće rezultate. Takođe, i da u budućem periodu moraju unaprijediti rad na sprovođenju zakona i propisa u toj oblasti”, kaže sagovorik Monitora.
Đukić kaže da je posljednjih godina na sceni ,,nedopustivo povećanje broja objekata od različitih materijala, divlja gradnju u ekspanziji, a sve pod izgovorom ‘običajnog prava’. Običajno pravo, podsjeća, u pravnom sistemu više ne postoji“, a vid je pozitivne tolerancije za prave poljoprivrednike i stočare koji izdižu u planinu svake godine.
,,Samo nekoliko njih stvarno obavlja tu djelatnost, a ogromna većina objekata na planini nema osnov za gradnju, jer njihovi vlasnici ne drže ni kokoške, a kamoli desetine govedi i stotinu i više ovaca kao nekoliko vrijednih porodica iz kolašinskog kraja. Sadašnji izgled katuna svakako da nemaju veze sa tradicionalnim katunima. Čak je tradicionalno stočarstvo ugroženo divljom gradnjom i nekontrolisanim aktivnostima u planini”, zaključuje predsjendik SO.
Sagovornici Monitora se slažu da ,,nadležni organi moraju dosljedno i posvećeno sprovoditi zakon inače će prostor planine biti trajno uništen a time jedna od njenih najvećih prirodnih, kulturnih i turističkih vrijednosti”. Da bi se zaustavio proces devastacije prostora, narušavnja prirodnog i kulturnog pejzaža i životne sredine, kaže Đukić, pod hitno se mora uvesti kontrola izdavanja dozvola i gradnje na planini pod lažnim izgovorom poljoprivredne djelatnosti i, takozvanog, „običajnog prava“. Mora postojati, tvrdi on, odlučnost i odgovornost, kao i bliža saradnja između državnih organa zaduženih za imovinu, gradnju objekata i zaštitu životne sredine, sa jedne i lokalnih službi – sekretarijata za urbanizam, komunalne inspekcije i policije i građevinske inspekcije, sa druge strane.
Pejić objašnjava da postoje precizni propisi koji, kada bi se poštovali, omogućili bi čuvanje autentičnosti i osnovne namjene katuna. Prema zakonu, da bi neko dobio pravo izdiga na katun, treba da je registrovani stočar. Zatim, mora dostaviti dokaze da drži stoku, da ima prebivalište na području opštine na čijoj teritoriji želi da izdiže, da je crnogorski državljanin. Uslovi su i da ima jedan hekatar zemljišta u vlasništvu ili da je zakupac na 10 i više godina.
,,Sa svim tim dokazima trebalo bi da se obrati Upravi za šume i kad dobije pozitivan odgovor , onda se tek ‘poteže’ običajno pravo izdiga… Objekat koji se gradi za tu namjenu mora da ispunjava brojne standarde, a dozvoljena je gradnja tri objekta – za stanovanje, smještaj stoke i proizvodnju mlječnih proizvoda… Svakome ko prođe kolašinskim katunima jasno je da se odavno ništa od tih propisa ne poštuje”, tvrdi Pejić.
No, na Bjelasici nije problem samo divlja gradnja u katunima, već planinu ugrožava, kaže Đukić, i ona legalna, koja se odnosi na projekte turističkih objekata i naselja. Zbog narušavanja prirodnog i kulturnog pejzaža, održivog razvoja i zaštite životne sredine, smatra on, pod hitno se mora staviti van snage Prostorni plan posebne namjene (PPPN) Bjelasice i Komova usvojen 2010. godine.
,,Taj megalomanski plan već sada se pokazuje kao predimenzionirana ‘dozvola’ za ‘betoniranje planine’, ugrožavanje prirodnih vrijednosti i razvoja urbanog dijela Kolašina. Pristup obrađivača ovog plana je, nažalost, kako su sami naveli, ‘prvenstveno bio baziran na tržišno-poslovnom modelu razvoja predmetnog prostora’, što je u suprotnosti sa postulatima održivog razvoja”, kaže Đukić.
Prema onome što je trenutno dizvoljeno da se gradi na Bjelasici jasno je da održivi razvoj pri izradi PPPN nije bio polazište za državne i lokalne institucije.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ