Povežite se sa nama

Izdvojeno

NOVI VJETROVI NA SOLANI: Imovina državna, firma do oktobra

Objavljeno prije

na

Ni ove 9. godine zaredom na ulcinjskoj Solani neće biti berbe soli. Ali, uz niz koraka koji su preduzeti realno je, tvrde u Opštini Ulcinj, očekivati da će se 2023. godine na ovdašnjim poljima soli opet prikupljati slani kristali

 

Odluka na koju se čekalo 11 godina konačno je donijeta. Uprava za katastar je odlučila da je zemljište Solane državna svojina. Uvaženo je mišljenje Savjeta za privatizaciju Vlade Crne Gore kojim oko 15 miliona metara kvadratnih u zaleđu ulcinjske Velike plaže pripada Državi Crnoj Gori.

Na taj način oduzeto je pravo da o sudbini ovog prostora odlučuje Eurofond biznismena Veselina Barovića, koji je za 800 hiljada eura 2005. godine na berzi preuzeo većinski paket Solane. Od tada je krenuo sunovrat najstarijeg ulcinjskog preduzeća, njegovih radnika i razaranja biodiverziteta tog područja.

Uz podršku tadašnje vlasti prostor je pretvoren u gradsko-građevinsko zemljište. Eurofond je podizao kredite zalažući imovinu Solane, da bi 2011. preduzeće odlukom Privrednog suda otišlo u klasični stečaj.

Eurofond je istovremeno zatražio da mu se pravo korišćenja imovine pretvori u pravo svojine, navodeći da je prilikom privatizacije platio tržišnu vrijednost, što znači da je jedan kvadratni metar koštao pet centi!? Uslijedili su brojni pokušaji prodaje Solane i po 300 puta većoj cijeni od one koju je platio Eurofond, kao i borba za njenu zaštitu, u čemu se uspjelo, prije svega, uz veliku podršku EU i Njemačke.

Zbog najnovije odluke Uprave za katastar,  manjinski akcionari i stečajni upravnik Solane Žarko Ostojić, najavili su podnošenje žalbe Upravnom sudu. ,,Zatečeni smo ovom odlukom. Ako treba ići ćemo i na međunarodni sud. U pitanju je imovina 20 hiljada akcionara i država je potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. Tužbom ćemo tražiti odštetu od preko 200 miliona eura”, rekao je predstavnik manjinskih akcionara Vladan Gačević.

No, čini se,  da u Vladi ne haju za te najave. Već se priprema teren za  pokretanje proizvodnje  i zaštitu tog ekosistema. Ove sedmice je donijeta odluka da do kraja oktobra bude formirano društvo sa organičenom odgovornošću koje će upravljati Parkom prirode Ulcinjska solana. Suosnivači tog privrednog subjekta biće predstavnici Opštine Ulcinj i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, te civilnog društva. U sve aktivnosti uključeni su njemačke diplomate, od kojih se očekuje podrška posebno u dijelu osiguravanja finansijskih sredstava iz evropskih fondova za obnovu ruinirane infrastrukture na Solani, te stručna pomoć koja i sada postoji kroz angažman nezavisnog eksperta.

Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari kaže da je Solana ogroman izazov koji prevazilazi lokalnu upavu. ,,Želimo da vratimo proizvodnju soli i napravimo ekološki lokalitet. Treba vremena i ulaganja, ali siguran sam da ćemo zajednički naći najbolji model da dođemo do dobrog rješenja”, ističe on.

Pomoć je stigla ponuđena iz civilnog sektora. Iz Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) saopšteno je da će ,,investirati u oporavak Solane 500.000 eura, što je iznos donacije MAVA fondacije”. Ta renomirana organizacija je najavila i izradu hidrološke studije dodajući da je u toku adaptacija budućeg muzeja i informativnog centra Parka prirode Ulcinjska solana koji će imati jedinstvenu umjetničku postavku.

Izraženo je i interesovanje stranih ulagača. Postignuta je saglasnost da se pregovara o modalitetima investiranja sa firmama koje imaju iskustva u ovoj oblasti, posebno ako su iz mediteranskih država.

Da se ponovo pokrene berba slanih kristala na Solani biće potrebno desetak miliona eura. Kao što je i u njenu izgradnju koja je trajala punih sedam godina (1927-1934) uloženo sredstava u vrijednosti današnjih 20 miliona eura. Bilo je to vrijeme ogromnog entuzijazma, jer se vjerovalo da taj projekat može preporoditi jednu zapuštenu kasabu, koja je tada imala oko 3.500 stanovnika.

Solana je postala simbol modernog Ulcinja, Ona se nazivala majkom i hraniteljicom i uz Hotelsko-turističko preduzeće Ulcinjska rivijera decenijama je bila ponos ovdašnjih građana.

,,Početak rada Solane 1934. godine je bila prekretnica u novijoj istoriji grada. Gotovo devet decenija kasnije Ulcinj ponovo treba da se nađe na mapi gradova u kojim se proizvodi so, gdje solari časno žive od svog rada, a ptice imaju svoj mir. Zato je sada pravi trenutak da se uz pomoć prijatelja Solane širom svijeta ponovo mobiliše naša zajednica”, dodaje Bajraktari.

Očekuje se da će uskoro u lokalnom parlamentu ponovo biti pokrenuta inicijativa da bivša njemačka ambasadorka u Crnoj Gori, Gudrun Štajnaker, koja je dala nemjerljiv doprinos u zaštiti Solane, bude proglašena počasnom građankom Ulcinja.

 

Asistencija ranijih vlasti u degradaciji Solane

Da bi se dao zamah zamišljenim Barovićevim projektima na Solani, u ,,njenom dvorištu”, na Port Mileni, sagrađen je velelepni most u vrijednosti od čak 14 miliona eura. Naravno, parama iz državnog budžeta. Po zamišljenom planu vlasnika Solane, ta bi se zona kanalom povezala sa rijekom Bojanom i kanalom Port Milenom, te bi u Solanu mogli da uđu brodovi i jahte. Planirano je da taj most bude na rasklapanje.

Oduzimanjem koncesije Solani za proizvodnju soli, crnogorska Vlada je dodatno nastojala da pogura eventualne dogovore o prodaji zemljišta i gradnji turističkog kompleksa na tom području.

Solani je čak 2014. godine ukinuta struja zbog duga državnoj kompaniji, Elektroprivredi Crne Gore, koji je iznosio tek 20.800 eura!? Samo je u tom kontekstu razumljivo zašto su autori Prostornog plana Crne Gore, u samom finišu donošenja tog dokumenta 2008, a daleko od očiju javnosti, obavili prenamjenu prostora, predvidjeli da se tu može sagraditi turističko naselje, a Vlada i državni parlament to kasnije aminovali.

Skupština Crne Gore je 2012. godine usvojila odluku kojom je Solani vratila status zaštićenog područja, dok je četiri godine kasnije, nakon žalbe Eurofonda, Ustavni sud tu odluku proglasio neustavnom. U obrazloženju Ustavni sud je naveo da je državni parlament prekoračio svoja ovlašćenja, odnosno iz cijelog postupka isključio Vladu, koja, kako su istakli, po zakonu predlaže Prostorni plan, a Skupština ga donosi.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo