Ni ove 9. godine zaredom na ulcinjskoj Solani neće biti berbe soli. Ali, uz niz koraka koji su preduzeti realno je, tvrde u Opštini Ulcinj, očekivati da će se 2023. godine na ovdašnjim poljima soli opet prikupljati slani kristali
Odluka na koju se čekalo 11 godina konačno je donijeta. Uprava za katastar je odlučila da je zemljište Solane državna svojina. Uvaženo je mišljenje Savjeta za privatizaciju Vlade Crne Gore kojim oko 15 miliona metara kvadratnih u zaleđu ulcinjske Velike plaže pripada Državi Crnoj Gori.
Na taj način oduzeto je pravo da o sudbini ovog prostora odlučuje Eurofond biznismena Veselina Barovića, koji je za 800 hiljada eura 2005. godine na berzi preuzeo većinski paket Solane. Od tada je krenuo sunovrat najstarijeg ulcinjskog preduzeća, njegovih radnika i razaranja biodiverziteta tog područja.
Uz podršku tadašnje vlasti prostor je pretvoren u gradsko-građevinsko zemljište. Eurofond je podizao kredite zalažući imovinu Solane, da bi 2011. preduzeće odlukom Privrednog suda otišlo u klasični stečaj.
Eurofond je istovremeno zatražio da mu se pravo korišćenja imovine pretvori u pravo svojine, navodeći da je prilikom privatizacije platio tržišnu vrijednost, što znači da je jedan kvadratni metar koštao pet centi!? Uslijedili su brojni pokušaji prodaje Solane i po 300 puta većoj cijeni od one koju je platio Eurofond, kao i borba za njenu zaštitu, u čemu se uspjelo, prije svega, uz veliku podršku EU i Njemačke.
Zbog najnovije odluke Uprave za katastar, manjinski akcionari i stečajni upravnik Solane Žarko Ostojić, najavili su podnošenje žalbe Upravnom sudu. ,,Zatečeni smo ovom odlukom. Ako treba ići ćemo i na međunarodni sud. U pitanju je imovina 20 hiljada akcionara i država je potvrdila da je izdala akcije bez pokrića. Tužbom ćemo tražiti odštetu od preko 200 miliona eura”, rekao je predstavnik manjinskih akcionara Vladan Gačević.
No, čini se, da u Vladi ne haju za te najave. Već se priprema teren za pokretanje proizvodnje i zaštitu tog ekosistema. Ove sedmice je donijeta odluka da do kraja oktobra bude formirano društvo sa organičenom odgovornošću koje će upravljati Parkom prirode Ulcinjska solana. Suosnivači tog privrednog subjekta biće predstavnici Opštine Ulcinj i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, te civilnog društva. U sve aktivnosti uključeni su njemačke diplomate, od kojih se očekuje podrška posebno u dijelu osiguravanja finansijskih sredstava iz evropskih fondova za obnovu ruinirane infrastrukture na Solani, te stručna pomoć koja i sada postoji kroz angažman nezavisnog eksperta.
Predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari kaže da je Solana ogroman izazov koji prevazilazi lokalnu upavu. ,,Želimo da vratimo proizvodnju soli i napravimo ekološki lokalitet. Treba vremena i ulaganja, ali siguran sam da ćemo zajednički naći najbolji model da dođemo do dobrog rješenja”, ističe on.
Pomoć je stigla ponuđena iz civilnog sektora. Iz Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) saopšteno je da će ,,investirati u oporavak Solane 500.000 eura, što je iznos donacije MAVA fondacije”. Ta renomirana organizacija je najavila i izradu hidrološke studije dodajući da je u toku adaptacija budućeg muzeja i informativnog centra Parka prirode Ulcinjska solana koji će imati jedinstvenu umjetničku postavku.
Izraženo je i interesovanje stranih ulagača. Postignuta je saglasnost da se pregovara o modalitetima investiranja sa firmama koje imaju iskustva u ovoj oblasti, posebno ako su iz mediteranskih država.
Da se ponovo pokrene berba slanih kristala na Solani biće potrebno desetak miliona eura. Kao što je i u njenu izgradnju koja je trajala punih sedam godina (1927-1934) uloženo sredstava u vrijednosti današnjih 20 miliona eura. Bilo je to vrijeme ogromnog entuzijazma, jer se vjerovalo da taj projekat može preporoditi jednu zapuštenu kasabu, koja je tada imala oko 3.500 stanovnika.
Solana je postala simbol modernog Ulcinja, Ona se nazivala majkom i hraniteljicom i uz Hotelsko-turističko preduzeće Ulcinjska rivijera decenijama je bila ponos ovdašnjih građana.
,,Početak rada Solane 1934. godine je bila prekretnica u novijoj istoriji grada. Gotovo devet decenija kasnije Ulcinj ponovo treba da se nađe na mapi gradova u kojim se proizvodi so, gdje solari časno žive od svog rada, a ptice imaju svoj mir. Zato je sada pravi trenutak da se uz pomoć prijatelja Solane širom svijeta ponovo mobiliše naša zajednica”, dodaje Bajraktari.
Očekuje se da će uskoro u lokalnom parlamentu ponovo biti pokrenuta inicijativa da bivša njemačka ambasadorka u Crnoj Gori, Gudrun Štajnaker, koja je dala nemjerljiv doprinos u zaštiti Solane, bude proglašena počasnom građankom Ulcinja.
Asistencija ranijih vlasti u degradaciji Solane
Da bi se dao zamah zamišljenim Barovićevim projektima na Solani, u ,,njenom dvorištu”, na Port Mileni, sagrađen je velelepni most u vrijednosti od čak 14 miliona eura. Naravno, parama iz državnog budžeta. Po zamišljenom planu vlasnika Solane, ta bi se zona kanalom povezala sa rijekom Bojanom i kanalom Port Milenom, te bi u Solanu mogli da uđu brodovi i jahte. Planirano je da taj most bude na rasklapanje.
Oduzimanjem koncesije Solani za proizvodnju soli, crnogorska Vlada je dodatno nastojala da pogura eventualne dogovore o prodaji zemljišta i gradnji turističkog kompleksa na tom području.
Solani je čak 2014. godine ukinuta struja zbog duga državnoj kompaniji, Elektroprivredi Crne Gore, koji je iznosio tek 20.800 eura!? Samo je u tom kontekstu razumljivo zašto su autori Prostornog plana Crne Gore, u samom finišu donošenja tog dokumenta 2008, a daleko od očiju javnosti, obavili prenamjenu prostora, predvidjeli da se tu može sagraditi turističko naselje, a Vlada i državni parlament to kasnije aminovali.
Skupština Crne Gore je 2012. godine usvojila odluku kojom je Solani vratila status zaštićenog područja, dok je četiri godine kasnije, nakon žalbe Eurofonda, Ustavni sud tu odluku proglasio neustavnom. U obrazloženju Ustavni sud je naveo da je državni parlament prekoračio svoja ovlašćenja, odnosno iz cijelog postupka isključio Vladu, koja, kako su istakli, po zakonu predlaže Prostorni plan, a Skupština ga donosi.
Mustafa CANKA