Povežite se sa nama

Izdvojeno

UKIDANJE POVLASTICA ZA VLASNIKE JAHTI: Predsjednik na braniku bogatih

Objavljeno prije

na

Predsjednik države i DPS-a oštro se suprotstavio ukidanju jeftinog goriva za bogate vlasnike jahti. Građanima je odavno poručio da je za njih gorivo luksuz

 

Od subote vlasnicima privatnih brodova koji uplovljavaju u Crnu Goru ukinuto je pravo na jeftinije gorivo. Bogati vlasnici jahti su do subote plaćali 44 centa jeftinije gorivo u odnosu na uglavnom siromašne građane Crne Gore.

U Ministarstvu finansija su izračunali da je od 2018. zaključno sa majem ove godine 103,9 miliona litara goriva prodato za jahte, brodove i ostala plovila u lukama i marinama. Vrijednost goriva, bez ostalih dažbina, je bila 47,7 miliona, dok su nenaplaćene dažbine za akcize bile 40,97 miliona eura, a za PDV 18,6 miliona.

Prema računici, državni budžet za skoro četiri i po godine uskraćen je za ukupno 59 miliona po osnovu nenaplaćenih akciza i PDV na promet goriva za jahte i brodove, bez obzira da li obavljaju komercijalnu djelatnost ili se koriste za rekreaciju. Od ove ukupne sume, po procjeni, oko 40 miliona odnosi se samo na jahte za rekreaciju.

Obrazlažući odluku zašto Crna Gora ne može u uslovima krize da čašćava rekreativce milionima, ministar finansija Aleksandar Damjanović objasnio je da je ovu povoljnost za bogate, u januaru, ukinula i Albanija, te da Crna Gora, nakon više opomena, ovo pitanje konačno usklađuje sa propisima EU.

Napomenuto je i da su jahtašima ostale na usluzi druge pogodnosti koje je država dala za razvoj jahting industrije – sedam odsto PDV-a na vezove u marinama i oslobađanje od PDV-a za usluge hrane i pića za potrebe jahti.

Nedovoljno. Po riječima ministra Damjanovića, ova odluka je unervozila bogatu elitu: „Pokušavamo da napravimo jednu balansiranu politiku koja je izazvala u jednom dijelu biznis javnosti nervozu. Ipak, naše je nastojanje da izađemo u susret privredi i onima kojima zaista treba, građanima, tako da očekujemo solidarnost i empatiju i od strane bogatijih“.

Da se od bogatih ne očekuje ništa, a posebno ne empatija, ubrzo je podsjetio njihov zaštitnik. Predsjednik države Milo Đukanović pozvao je Vladu da preispita rješenje o naplati akciza na gorivo za jahte. Objasnio je da je ova povoljnost bila mamac za jahtaše u odnosu na „neprikosnovenu konkurenciju na Mediteranu“. Navodi i odlične rezultate u prethodnih 15 godina u pozicioniranju Crne Gore kao prestižne destinacije nautičkog turizma. I baš sada kada se zaokružuje kompletna ponuda – „najnovijom uslugom koju Crna Gora upravo priprema, remonta jahti na lokaciji nekadašnjeg brodogradilišta u Bijeloj“, dešava se ukidanje povlastica.

Predsjednik je zato uputio, kako je naveo, urgentno upozorenje: „Preispitajte rješenje o naplati akciza na gorivo za jahte. Kako bi naš narod rekao: biće veća dara nego mjera”.

Đukanovićevu mjeru dobro znamo – njegova vlada je uvela neustavnu akcizu na gorivo, pa je gorivo za građane preko godinu dana bilo sedam centi skuplje, milioneri su gorivo plaćali tada i sve doskora 44 centa jeftinije. Iz tog prerioda je i njegova tvrdnja da je gorivo luksuz. Podrazumjeva se za „obične građane“, a onima koji imaju treba izaći u susret da imaju još više.

Đukanovićeva izjava izazvala je oštre reakcije na društvenim mrežama i podsjetila nas na 30-godišnji način DPS vladanja. „Vlasnike jahti građani Crne Gore častili su 40 miliona eura u prethodne četiri godine tako što ih je prethodna vlast oslobodila akciza i PDV-a na gorivo. Prije par godina, kada se povela debata o smanjenju akciza za građane, Đukanović je rekao da je gorivo luksuz. Sjetite se ovog podatka kada budemo skupljali nekome novac za bubreg ili slali sms za liječenje djece. U Crnoj Gori nije izgrađena nova bolnica skoro 40 godina”, sažeo je kritike građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević u objavi na Fejsbuku.

I Đukanovićeva partija se oštro pobunila protiv odluke Vlade koju u parlamentu podržava. Član Glavnog odbora i potpredsjednik Savjeta mladih DPS Crne Gore Andrija Klikovac saopštio je da je se ova odluka donosi u vrijeme zamaha nautičkog turizma u Crnoj Gori, koji traje već osam godina. Ipak, vjeruje, da će i ova odluka „doživjeti istu sudbinu kao i program ekonomskog državljanstva, odnosno da dojučerašnji protivnici programa postanu najveći zagovornici jer su shvatili pojam održivog razvoja i potrebe privlačenja stranih investicija“.

Zanimljivo da su obje odluke godinama kritikovane od strane Evropske komisije uz logično objašnjenje da donose privilegije bogatima, uz veliki prostor za korupciju, a sa malo benefita za građane.

Iz DPS-a sada upozoravaju da su sve ovo rezultati neodgovorne politike, ali ne njihove. „Bez analize, efekati u srednjem i dugom roku su sljedeći – rast stope nezaposlenosti, pad izvoza, rast javnog duga, preko 50 miliona eura duga Fonda zdravlja, preko 40 miliona eura nedostaje za socijalne usluge i servise“, nabrojao je Klikovac.

I sam ministar Damjanović je ove nedjelje kazao da fali novca za povećanje penzija, isplatu naknada za majke i dječjih dodataka. Ipak, tvrdi da će Vlada te socijalne mjere koje je usvojila bivša vlast primijeniti.

Već se izračunalo da je nova vlada u prvom mjesecu mandata na gorivo i ugovore o djelu izdvojila skoro milion eura. S druge strane, izdvajanja za socijalno ugrožene, prema podacima NVO, su bila simbolična oko 12.000 eura.

I dok državni vrh „plače“ nad ukidanjem benificija onima koji ionako imaju previše, građani još uvijek čekaju podzakonska akta koja će ograničiti cijene osnovnih životnih namirnica. A do tada – poskupilo je ulje, šećer, brašno…

Iz vlasti javnost zatrpavaju podacima koliko im novca nedostaje – 40 miliona za socijalna davanja, desetine miliona za penzije,  izgradnju škola, bolnica, sportskih dvorana, za lijekove, dječje i porodiljske dodatke… Za sve ono što državu čini servisom građana. Čudo, kako nikad, ni par hiljada, ne nedostaje za službene automobile, gorivo, reprezentacije, putovanja…

Izgleda da je predsjednik DPS-a bio u pravu – gorivo je za građane bilo i ostalo luksuz. Isto tako, strategija privlačenja bogatih da bi građanima bilo bolje pokazala se kao – veća dara nego mjera.

 

UDRUŽENJE POMORSKIH AGENATA:
Gubitak konukrentnosti

iz Udruženja pomorskih agenata Crne Gore (UPACG) ukazuju da bi ukidanje povoljnosti za gorivo moglo imati izrazito negativan uticaj na nautički turizam i pomorsku privredu. Tajming za ovakvu odluku ocjenjuju nepogodnim, s obzirom na to da je ljetnja sezona već počela te da su mnogi planovi putovanja unaprijed dogovoreni.

U dopisu koji su uputili Damjanoviću, premijeru Dritanu Abazoviću te ministrima ekonomije i kapitalnih investiticija Goranu Đuroviću i Ervinu Ibrahimoviću traže da se takva odluka preispita upozoravajući da onemogućavanjem snabdijevanja bescarinskim gorivom Crna Gora gubi jednu od glavnih konkurentskih prednosti na tržištu Mediterana.

Iz UPACG ukazuju da se na ovaj način Crna Gora izuzima sa liste atraktivnih destinacija, što dovodi do velikih ekonomskih gubitaka za činioce nautičkog turizma, pomorske privrede i brojnih povezanih djelatnosti, kao i do gubitka radnih mjesta, a osim toga ima i negativan uticaj na oporavak ekonomije nakon dvogodišnje pandemije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo