Agencija za sprečavanje korupcije zadržala je rukovodstvo koje je izabrano za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista, a njeno djelovanje je i dalje upitno
Nakon hapšenja prvog čovjeka Privrednog suda Blaža Jovanića zbog sumnji da je malverzacijama u stečajnim postupcima oštetio državu, ponešto se bolje vidi. Mnogi, koji su ranije pisali i izvještavali o sumnjivim poslovima ovog organa, upozoravali su na netransparentne i nelogične stečajne postupke, u kojima su uglavnom štetu trpjeli država i radnici.
Prethodno, ali i aktuelno Ministarstvo pravde prepoznali su problem upravo u stečajnim upravnicima, bliskim Jovaniću. Prema izmijenjenom Zakonu o stečaju u članu 25d, Ministarstvo je bilo u obavezi da formira Komisiju za provjeru znanja stečajnog upravnika, što je detaljno razrađeno nedavno izmijenjenim Pravilnikom o programu i načinu polaganja ispita. Međutim, nekoliko dana nakon što je, shodno Pravilniku, Komisija formirana i objavljeno vrijeme, mjesto i grupe za polaganje ispita, u postupak se uključila Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
Oni su tražili „rješenje Ministarstva o obrazovanju Komisije, sa posebnim osvrtom na kriterijume na osnovu kojih je izvršen izbor predsjednika i članova Komisije, odnosno njihovih zamjenika”. Agencija je u nedavno objavljenom mišljenju konstatovala da „način na koji se formira Komisija, kao i neprecizni kriterijumi za izbor članova tog tijela, ostavljaju prostor za arbitrarno i proizvoljno odlučivanje, kao pogodno tle za razne vrste zloupotreba, uslovljavaju pojavu trgovine uticajem, što ‘baca sjenku’ na taj proces…”.
Od 222 stečajna upravnika sa ranijeg spiska Ministarstva, gotovo polovina nije se prijavila za ispit. Pojedini od 113 prijavljenih za dobijanje licence tvrde da je sporno to što je Komisija „samostalno klasifikovala dvije grupe”. Time se, navodno, druga grupa stavlja u povoljniji položaj, jer će imati više vremena za pripremanje zadate literature. Ministarstvo pravde je u zakonskom roku odgovorilo Agenciji da je njihov zahtjev neosnovan i obrazložili da ASK nije nadležna za vršenje nadzora nad njihovim odlukama.
„Ministarstvo pravde ovakav zahtjev ASK-a doživljava kao prekoračenje ovlašćenja Agencije i nezakonito vršenje privatnih pritisaka pojedinaca i grupa na ovo Ministarstvo preko službenika i direktora Agencije”, piše u odgovoru Ministarstva Agenciji.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović poručila je da je simptomatično to što Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije pronalazila ništa sporno u postupanju pojedinih, sada uhapšenih, stečajnih upravnika i Jovanića, već se bavila sastavom Komisije za polaganje ispita provjere znanja stečajnih upravnika. Ćirović ističe da se još jednom skreće pažnja sa rezultata.
„Simptomatično djeluje da Agencija sve vrijeme nije pronalazila ništa sporno u postupanju sada poznatih stečajnih upravnika i predsjednika Privrednog suda, dok je u isto vrijeme zaštitnik argumentovano ukazivao na nepravilnosti i opstrukcije koje su sa njihove strane postavljane pred zaštitnika”, kazala je Ćirović, inače i članica Komisije za provjeru znanja stečajnih upravnika i ispitivač.
Direktorica Agencije Jelena Perović tada je odgovorila da su oni preventivno antikorupcijsko tijelo i da u njihovu nadležnost spada utvrđivanje da li zakoni i podzakonski akti ispunjavaju međunarodne standarde u prevenciji korupcije, sadržane u Konvenciji Ujedinjenih nacija protiv korupcije. A Pravilnik ih, kaže, ne ispunjava.
Gotovo dvije godine od promjene vlasti, iako kritikovana u izvještajima Evropske komisije(EK), Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) radi po starom. Iako je Evropska komisija u posljednjem non pejperu, djelimično pohvalila rad Agencije, navode da brojni slučajevi pokazuju da je korupcija u Crnoj Gori i dalje prisutna.
U MANS-u, koji je godinama ASK slao prijave upravo o imovini Vesne Medenice, sinovima Zorana Lazovića i mnoge druge, ističu kako je ova institucija propustila da iskoristi svoje zakonske mogućnosti – da provjerava da li se životni stil javnih funkcionera može opravdati njihovim prihodima, ali i da kontroliše imovinu članova njihovih porodica, nakon što napuste domaćinstvo. Direktor Istraživačkog centra ove organizacije Dejan Milovac ocjenjuje da ni nova vlast nije naročito ponešena da se promijeni ova loša praksa. ASK je, kaže Milovac, ostao netaknut i gotovo dvije godine nakon pomjene vlasti.
Na čelu ASK je bivša predsjednica cetinjskog Osnovnog suda Jelena Perović, koja je na toj poziciji naslijedila Sretena Radonjića, nakon njegovog nepunog petogodišnjeg mandata. Prema saopštenjima objavljanim na sajtu ove institucije, ali i drugih organa, može se zaključiti da se Agencija redovno sastaje i komunicira sa predstavnicima aktuelne vlasti, dok se sa tih sastanaka šalju optimistične poruke. Posljednji od takvih sastanka bio je sa predsjednicom Skupštine Danijelom Đurović.
„Tokom sastanka je iskazano obostrano očekivanje da će novi Izvještaj Evropske komisije o napretku, koji se očekuje u oktobru 2022. godine, donijeti pozitivne ocjene kada je u pitanju rad Agencije za sprječavanje korupcije”, navodi se u zajedničkom saopštenju.
Možda je rukovodstvo Agencije u milosti nove Vlade jer je stalo uz aktuelnog premijera Dritana Abazovića, kada ga je bivši premijer Zdravko Krivokapić smijenio iz Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije. Tada su takav Krivokapićev potez nazvali „.neopravdanim“. Agencija je takođe, nakon prijave MANS-a, saopštila da nema ništa sporno u Abazovićevom putovanju za Dubai.
Nuhodžić, Bulajić i Knežević kršili zakon
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da su poslanik u Skupštini Crne Gore Mevludin Nuhodžić (DPS) i bivši poslanici Strahinja Bulajić (DF) i Radoš Zečević (DF) prekršili Zakon o sprečavanju korupcije. Zakonom je propisano da je javni funkcioner dužan da prijavi tačne i potpune podatke, u suprotnom će biti kažnjen sa 500 do 2.000 eura.
U slučaju Nuhodžića, Agencija je u odluci navela da u kartonu kojim se tretira uvećanje imovine vrijednosti preko 5.000 eura nije prijavio tačne i potpune podatke jer nije prijavio većinsko vlasništvo nad njivom od 283 metra kvadratna u katastarskoj opštini Resnik. Kod Zečevića Agencija je utvrdila da je istovremeno bio poslanik i direktor Montenegrobonusa, odnosno na dvije javne funkcije, čime je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije. Zakonom je propisano da je javni funkcioner, kada stupi na novu funkciju, dužan u roku od 30 dana da podnese ostavku na jednu od dvije pozicije.
Agencija je utvrdila da je Zakon prekršio i sada bivši potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić. Osim što nije prijavio udio u Srpskoj kući, Agencija je utvrdila da nije prijavio motorno vozilo zastava jugo u vlasništvu supruge i 1.200 eura kredita koji se vodi na ime sina.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
FOKUS4 sedmice
DUHANKESA4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
ANKETA4 sedmice