Povežite se sa nama

Izdvojeno

SANACIJA PUTA PREKO TREŠNJEVIKA: Šansa za Andrijevicu

Objavljeno prije

na

Dok su političarima usta bila puna auto-puta i tunela koji će proći ispod Trešnjevika, „kraljevskom putu“, kako ga i danas mještani krajeva kroz koje prolazi zovu, svi su bili okrenuli leđa. Sada se obećava njegovo asfaltiranje. Nakon 50 godina

 

Najava državne Direkcije za saobraćaj, koja se ovih dana mogla čuti u medijima, da će poslije 50 godina konačno biti saniran i ponovo asfaltiran put Andrijevica–Kolašin, preko prevoja Trešnjevik, obradovalo je stanovnike Andrijevice. To obećanje ulilo je i nadu da ova nekada najvažnija saobraćajnica od Podgorice prema sjeveru Crne Gore nije potpuno zaboravljena.

Potpredsjednik opštine Andrijevica Veselin Raketić ističe da osim istorijskog značaja koji ovaj put ima, on danas predstavlja najkraći i jedini prilaz Parku prirode Komovi i drugim planinskim masivima u tom dijelu.

„Mi smo prošle godine, čak i po ovakvom putu kakav je sada, imali prodatih 4.000 ulaznica za Park prirode. Zamislite ako se zaista taj put rekonstruiše i asfaltira, koliko će još turista privući“ – kaže Raketić.

On ističe da je taj put značajan i zbog blizine auto-puta u Mateševu, do kojeg je iz Andrijevice preko Trešnjevika svega dvadeset i pet kilometara. „Tako bi se skratio put za Podgoricu.  Ako se poslije pola vijeka ponovo asfaltira, to će i nama, i za čitav ovaj kraj biti najkraća veza do početka auto-puta“ – kaže potpredsjednik opštine Andrijevica.

Raketić objašnjava da će, osim petlje na auto-putu u Mateševu, kada bude nastavljena druga trasa tog puta, još jedna petlja biti upravo u Andrijevici.

„Druga petlja ovdje kod Andrijevice znači da će ljudi tu moći da se uključuju, ali i isključuju, i da im neće biti teško da naprave pauzu i svrate u Andrijevicu koja ima šta turistički da ponudi. No, dok ne bude gotova druga trasa auto-puta, ako se obnovi put preko Trešnjevika, mi ćemo odavde do početka prve dionice u Mateševu stizati lagano“ – priča Raketić.

Zadovoljni su i u opštinskom preduzeću Park prirode Komovi, izražavajući nadu da se otvaraju nove mogućnosti za bolju i puniju turističku valorizaciju tih planinskih masiva.

Dok su političarima do sada usta bila puna auto-puta i tunela koji će proći upravo ispod Trešnjevika, „kraljevskom putu“, kako ga i danas mještani krajeva kroz koje prolazi zovu, svi su, izgleda, bili okrenuli leđa.

„Ovaj put je još prije više od stotinu dvadeset godina napravio kralj Nikola. To je tada bila najvažnija saobraćajnica prema sjeveru Crne Gore i dalje prema Peći. Nije slučajno ni što se andrijevički mjesni centar na trasi ovog puta i najveće selo zove Kralje, a sa druge strane Trešnjevika, prema Mateševu, selo se zove Bare Kraljske“ – objašnjava predsjednik Mjesne zajednice Kralje Milutin Đurković.

Koliko je ovaj „kraljevski put“ bio zapostavljen, govori i podatak da od prevoja Trešnjevik pa do Andrijevice nema čak ni putara.

A upravo tu dionicu nemilosrdno uništavaju koncesionari šuma sa teškom meghanizacijom i česta klizišta.

Mještani sela Gnjili Potok, kao i susjednih sela, upravo to dovode u međusobnu vezu. Oni, naime, smatraju da je pojava klizišta uzrokavala nemilosrdna eksploatacija šume u ovim planinama koje se prostiru sve gore do vrhova Komova.

Predsjednik mjesne zajednice Kralje navodi da se put prema Trešnjeviku često nalazi u prekidu i da to ukazuje da se ovoj saobraćajnici ne pridaje potreban značaj.

„Da se regionalnom putu Andrijevica–Mateševo preko Bara Kraljskih poklanja malo pažnje, govori podatak da je ta važna saobraćajnica tokom zimskih mjeseci uglavnom neprohodna. Na ovom području živi veliki broj stanovnika. Da situacija bude još teža, put se slabo održava i u ljetnjem periodu, o čemu govore i brojna oštećenja koja godinama niko ne pokušava da sanira na kvalitetan način“ – naglasio je Đurković.

Mještani koji žive u selima duž puta Andrijevica, Trešnjevik, Mateševo, kažu da je do sada država iskazivala maćehinski odnos prema ovom dijelu Crne Gore.

„Kad je jednom prilikom došlo do prekida magistralnog puta koji od Bijelog Polja vodi ka Podgorici, iz Auto-moto saveza Crne Gore putnicima su počeli da poručuju da koriste alternativne puteve Mojkovac – Đurđevića Tara i granični prelaz Jabuka, dok put preko Trešnjevika niko nije pominjao, iako se zna da on predstavlja najkraću vezu sa glavnim gradom“ – kaže Đerković.

On dodaje kako se poslije svega dobija utisak da se to namjerno radilo kako bi se područje Gornjeg Polimlja što više udaljilo od svih značajnih saobraćajnih tokova i kako bi se značaj puta preko Trešnjevika potpuno minimizirao.

„Podsjećamo da je Nacionalnom strategijom biodiverziteta, koju je Vlada usvojila sredinom 2010. godine, bilo planirano da se do 2015. godine Komovi proglase regionalnim parkom prirode. Sada imamo Park prirode Komovi, ali je put do njega u katastrofalnom stanju. Radujemo se ako bi se ostvarile najave o sanaciji i asfaltiranju ovog puta, koji će ostati značajan i poslije probijanja tunela ispod Trešnjevika“ – pričaju mještani andrijevičke MZ Kralje.

Da je put koji na simboličan način predstavlja zadužbinu kralja Nikole, zaboravljen i prepušten propadanju, govori i činjenica da ga je, kada je održavanje u pitanju, neko svrstao u čak petu kategoriju.

To je u direktnoj suprotnosti sa vokabularom političara, kojima su usta puna i kralja Nikole i državnosti Crne Gore.

Stanovnici Andrijevice se nadaju da će druga trasa auto-puta biti i nova trasa kojom bi mogli stići neki preduzetnici da ožive makar nekoliko u tranziciji uništenih fabrika. Za to je neophodno da grad prestane da bude slijepo crijevo.

Teško da Andrijevica, čak i uz pomoć čarobnog štapa, može postati to što je bila u vrijeme kralja Nikole, ali sa novom putnom infrastrukturom ima šansu da se izvuče iz siromaštva i bijede u kojoj se sada nalazi.

                                  Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

INFRASTRUKTURNO SIROMAŠTVO: Samo smeća ne fali

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suve česme, fekalije teku rijekama, ulice zatrpane smećem uz zapaljene divlje deponije, opasan otpad krišom se prebacuje iz opštine u opštinu i zatrpava na tuđim imanjima… Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu  vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta

 

Desetak dana Moračom, praktično od centra Podgorice pa do njenog ušća u Skadarskom jezeru, teče fekalna kanalizacija. Iz gradskog kolektora u rijeku se izliva prečišćena, poluprečišćena i neprečišćena kanalizacija. Novina je da smo, zbog kvara na gradskom kanalizacionom sistemu koji je u međuvremenu otklonjen (kažu), dobili još jedno izvoršite zagađenja kod Vezirovog mosta  – uzvodno od centra grada i pristojno posjećenih gradskih plaža. Uz boju vode uz desnu obalu rijeke, o zagađenju svjedoči i nesnosan smrad koji se širi ulicama i bulevarima  uz obalu, sve do kružnog toka gdje se račvaju magistrale za Nikšić i Cetinje. Visoke temperature i nizak vodostaj Morače samo su potpomogle  da se najnovije zagađenje bolje vidi i osjeti.

Stara je priča: gradski kolektor nije u stanju da prečisti otpadne vode koje u njega doprema postojeći sistem gradske kanalizacije. O gradnji novog, priča se godinama. „Prečišćavanje otpadnih voda je najznačajniji infrastrukturni projekat u istoriji grada, a samo postrojenje najvažniji segment budućeg sistema“, kazao je bivši gradonačelnik Ivan Vuković, sredinom 2022., prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posao je trebalo da počne početkom prošle godine, a EU je do tada izdvojila skoro 33 miliona bespovratnog novca da bi pomogla projekat. Međutim, početak izgradnje (prema prvobitnom planu taj posao bi trebalo da traje 36 mjeseci) neprestano se odlaže zbog protivljenja mještana Botuna. Oni tvrde da će „po cijenu života“ spriječiti izgradnju kolektora u blizini svojih domova i imanja. Prema poslednjim, proljetošnjim, najavama posao je trebalo da počne ovog mjeseca. Izvjesno je da se to neće doseti. Makar do formiranja narednih gradskih vlasti.

„Realizacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, u vrijednosti od 47,3 miliona eura, biće sačuvane podzemne vode Ćemovskog polja, zetske ravnice, rijeka Morača, a samim tim i vodoizvorište Bolje sestre i Skadarsko jezero“, objašnjavao je prije više od dvije godine tadašnji direktor podgoričkog Vodovoda Filip Makrid. U međuvremenu nije urađeno ništa. Podzemne i nadzemne vode i dalje se zagađuju a cijena budućeg kolektora raste. Od sve priče o novom kolektoru izvjesno je samo jedno: on mora biti napravljen nizvodno od Podgorice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE:  Dva lica kampanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove političke jeseni, kada je u pitanju predizborna  promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference. Nosioci lista i potencijalni budući gradonačelnici/ce nerijetko su ljekari i profesori.  No, kampanju uglavnom vode iskusni političari i vlastodršci.  Reklama je jedno,  život drugo

 

 

Izbornoj komisiji Glavnog grada predato je 13 lista za učešće na lokalnim izborima, od kojih je do sada potvrđeno osam. To je saopštio predsjednik komisije Vladimir Filipović.  Dvije liste vraćene su na doradu – lista  Crnogorska evropska partija – Novak Adžić i Pokret podstanara Podgorica Naš grad – naš dom,. Posljednje tri  predate liste još su u obradi.To su liste Bošnjačke stranke na čijem je čelu Edin Tuzović, lista Evropa sad – Demokrate – Još jače – Profesor doktor Saša Mujović i lista koalicije Za Budućnost Podgorice, na čijem je čelu Jelena Bojović Borovinić.

Osam potvrđenih lista su: Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, Podgorička lista Andreja Milovića, Stranka evropskog progresa Duška Markovića na čijem je čelu Ilija Mugoša,  Evropski savez na čijem je čelu Boris Mugoša, Pokret Preokret  Srđana Perića i Pokret Naprijed Vuka Kadića, lista  koalicije Za bolju Podgoricu Jakov Milatović koju predvodi Luka Rakčević, kao i Crnogorska građanska akcija  Stanka Đuričića.

Nosioci potvrđenih i predatih listi potencijalni su gradonačelnici/ce Podgorice. Centar za ženska prava primijetio je da su samo dvije žene na čelu izbornih listi, iako su partije mahom ispunile kvotu od 40 posto žena na listama. Dosadašnja gradonačelnica Olivera Injac prva je na listi čije je lice za javnost ministar energetke Saša Mujović, a koju su predali PES i Demokrate. Druga žena koja je prva na listi je Jelena Bojović Borovinić dosadašnja je predsjednica Skupštine Glavnog grada.  Listu koju Bojović Borovinić  vodi čini koalicija –  Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Radnička partija Maksima Vučinića, Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Nakon dvije godine njihovog rukovođenja gradom, a nakon pregrupisanja i usitnjavanja političke scene, izglasano je skraćenje mandata lokalnoj Skupštini, što je dovelo do vanrednih izbora, koji će se održati 29. septembra ove godine. PES je potom odlučio da kao lice predizborne kampanje u Podgorici predstavi ministra energetike, iako je prva na listi Injac.

Među nosiocima lista, odnosno  potencijalnim budućim gradonačelnicima Podgorice ima i novih lica, koja međutim nastupaju u ime iskusnih i poznatih političkih lidera. Tako je, recimo, na čelu liste  nove partije Duška Markovića, bivšeg premijera i dugogodišnji šefa tajne policije, je  Ilija Mugoša,  magistar ekonomskih nauka i asistent na Univerzitetu Donja Gorica..

“Dokazaćemo da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. To koči razvoj našeg grada”,kazao je Mugoša na predstavljanju liste.  Možda je Mugoša zaboravio da je ljudima  toga bilo dosta i onda kada je na izborima 2020. izgubila Demokratska partija socijalista, čiji je Marković bio dvodecenijski visoki funkcioner. Kako god, obećao je drugačiju praksu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: MUP će viriti u džepove policajaca

Objavljeno prije

na

Objavio:

Skupština Crne Gore usvojila je zakon kojim se detaljnije utvrđuje postupak prijave i kontrole imovine službenika policije

 

Bivši policijski službenik Petar Lazović u aprilu je Višem sudu u Podgorici ponudio 9,3 miliona eura kao jemstvo da ga puste iz zatvora. To je najveća ponuđena suma u istoriji crnogorskog pravosuđa, pred kojim su gonjeni neki od najvećih svjetskih narko bosova.Ipak, najveću sumu ponudio je bivši pripadnik policije. Optužen da je dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila drogu, švercovala cgarete, ubijala, prebijala i mučila druge ljude.

Sud je odbio jemstvo i u obrazloženju, između ostalog, naveo da je Lazović raspolagao računom od preko 40 miliona eura. Međutim, do danas nije poznato da li neko od nadležnih provjerava njegovu imovinu i povezanost sa firmama i licima koja su stala iza ovog jemstva.

O policijskim službenicima i njihovoj djeci sa zavidnom imovinom pisalo se decenijama. Mnoge nevladine organizacije, od kojih se najviše isticala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), godinama pišu o značajnoj disproporciji zvaničnih prihoda i imovine policijskih funkcionera i njihove djece, ali i najobičnijih policijskih službenika.

U posljednje četiri godine, od razbijanja kriptovane aplikacije za komunikaciju SKY ECC, u Crnoj Gori je uhapšeno više desetina pripadnika policije, aktuelnih i bivših, koji su bili na vezi sa kriminalcima i pomagali im u krivičnim djelima. Mnogi od njih su nudili velika jemstva za svoju slobodu.

Iako odavno postoji potreba da se ispita imovina policajaca i njihove aktivnosti, Vlada je tek nedavno ušla u taj postupak. Do sada je postojala obaveza funkcionera u Upravi policije da prijavljuju imovinu, ali u sklopu Zakona o sprječavanju korupcije koji se odnosi na sve državne funkcionere. Postojao je i mehanizam provjere u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kroz Odjeljenje za antikorupciju, ali taj se mehanizam do sada nije primjenjivao. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je ovo pitanje, a pred Skupštinom je izložio izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se planira dodatno tretiranje ovog problema. Zakon je najprije predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a ponovo je usvojen na zasijedanju u srijedu.

„Postoje bivši, ali i neki sadašnji policijski službenici čija je imovina višestruko veća od one koju mogu opravdati i ako se to i potvrdi kroz provjere, za njih neće biti mjesta u službi“, kazao je Šaranović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo