Nakon što je 46 poslanika nove većine ,,odlučilo da sazove sjednicu” parlamenta na kojoj bi se birali predsjednik Skupštine i nova vlada, čeka se odgovor opozicije (Demokrate, DF +/- SD). Tranzicija izvršne vlasti ulazi u završnu fazu. Problemi su  ostali isti

Mandatar Dritan Abazović spreman je da u Skupštini predstavi sastav i program buduće, 43. Vlade Crna Gore. Od projektovanih 49, Abazović je obezbijedio podršku 46 poslanika. Dovoljno za izbor nove vlade (neophodan 41 glas), a premalo za najavljenu i priželjkivanu deblokadu institucija (potrebno je 49 glasova za tropetinsku većinu kojom se, na primjer, bira vrhovni državni tužilac). Samo da novoformirana većina pronađe model za otključavanje parlamenta koji je u blokadi od februarske smjene predsjednika Skupštine Alekse Bečića.

Vlada je, između dva petka, dobila na gabaritima. Sada aktuelni plan predviđa 20 ministarskih i četiri potpredsjednička mjesta , umjesto prošlonedjeljnih 18 + 3. Ako se neko sjeća, u formiranje manjinske vlade pošlo se od pretpostavke da će ona imati 16 ministarstava.

U novoj vladi biće Građanski pokret URA, Socijalistička narodna partija (SNP), Bošnjačka stranka (BS), Socijaldemokratska partija (SDP), Albanska alternativa (AA),  Demokratska partija Albanaca (DPA), CIVIS, i vanparlamentarna Hrvatska građanska inicijativa (HGI). Prema najavama, jedno ministarsko mjesto pokrivaće vanstranačka ličnost. Niko iz odlazeće Vlade Zdravka Krivokapića neće nastaviti ministarski angažman, mada je na njen koncept i sastav, u značajnoj mjeri uticao aktuelni mandatar.

Neophodnu podršku za izglasavanje nove vlade daće poslanici Demokratske partije socijalista (DPS). Socijaldemokrate (SD) neće glasati za. Jedni i drugi svoju odluku pravdaju brigom za državne i nacionalne interese.

,,Formiranje manjinske Vlade znači i povratak DPS-a na državno-politički relevantnu poziciju, kao prelazno rješenje do narednih parlamentarnih izbora koji će značiti i definitivan povratak naše partije u poziciju stožera proevropske politike u Crnoj Gori”, optimista je Milo Đukanović.

Damir Šehović je pesimista: „Umjesto da dokazane evropske i građanske partije budu stub nove vlade, a SNP njen neuticajni pridruženi član koji treba da je zahvalan što smo ga uopšte prihvatili da nakon naopake retrogradne politike koju je vodio prethodnih decenija bude dio društva okupljenog oko građanskih i evropskih vrijednosti, desilo se suprotno. SNP je stub Vlade i parlamenta, a ostali dekor“. U razgovoru za CDM, Šehović insistira i na principijelnosti SD-a: „Mi zbog podjele plijena po dubini ne želimo da prodajemo dostojanstvo države niti da se igramo sa njenim temeljnim vrijednostima“.

Ima nešto i u raspodjeli fotelja.

,,Ne vidim problem u tome da DPS po dubini dobije neka mjesta”, izjasnio se budući premijer. Pa je pokušao da objasni: ,,Nijesam za to da se šikaniraju ljudi i da se javna administracija zatvori za bilo koga ko može dati doprinos”.

Abazović zna, makar koliko i većina građana Crne Gore, da nam je aktuelna podjela funkcija po dubini, na osnovu unaprijed dogovorene šeme raspodjele rukovodećih mjesta između članica vladajuće većine, donijela upravo ono za šta on, navodno, nije – zatvorena vrata za mnoge koji su mogli doprinijeti boljitku Crne Gore. Samo što nijesu dobili priliku, pošto nijesu imali odgovarajuću partijsku knjižicu. Ili makar preporuku nekog od lidera vladajuće koalicije, odnosno, uticajnog svještenika SPC-a.

Izgovor je bio – tako je radio i DPS. Sad, prema najavljenom, sve kreće iz početka. Pošto mandatar ne kaže da bi neko, stručan i iskusan, mogao dobiti mjesto u državnoj upravi ili na rukovodećem mjestu nekog od državnih preduzeća, čak i ako je prepoznat kao aktivista ili funkcioner DPS-a. Naprotiv, on nam je u svom obraćanju najavio da će DPS dobiti neke funkcije po dubini koje će onda, unutar partije Mila Đukanovića, biti raspoređene među onima koji zadovoljavaju minimum propisanih uslova. A možda ni toliko, kao što smo imali priliku da vidimo puno puta.

Resori su podijeljeni među partijama a, prema zvanično nepotvrđenim informacijama, znaju se i skoro sva personalna rješenja na ministarskim mjestima. Četiri partije koje u vladi daju dva ili više ministara dobiće i potpredsjednička mjesta. Ona su rezervisana za predsjednike partija – Vladimira Jokovića, Raška Konjevića, Ervina Ibrahimovića – i jednog od potpredsjednika/ca URA, Jovanu Marović ili Gorana Đurovića. Svi potpredsjednici biće i ministri.

Program i način rada buduće vlade djelovali su kao nešto komplikovanija priča. Mandatar Abazović najavio je da će njegova vlada „počivati na dva stuba – vladavina prava i ekonomski razvoj”. Pa  je pobrojao prioritete među kojima su se našli: dogovor oko izbora nosioca najviših pravosudnih funkcija, usklađivanje pravne regulative sa EU, izborna reforma, revizija u oblasti prosvjete i kulture i preispitivanje kadrovskih rješenja (valja počistiti za Vesnom Bratić) Zakon o porijeklu imovine i preispitivanje svih ugovora prethodnih vlada (to je, svojevremeno, obećavao i Milo Đukanović), nastavak reformi službi bezbjednosti, novi zakon o popisu stanovništva u skladu sa evropskim standardima… Ima još. „Nastavak borbe protiv kriminala i korupcije, dinamiziranje pregovora sa EU, nastavak započetih ekonomskih reformi, stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije i zaustavljanje odlaska postojećih investitora, regulisanje odnosa sa vjerskim zajednicama u skladu sa Ustavom, nastavak reforme javne uprave, ravnomjerni regionalni razvoj, pročišćavanje biračkog spiska”, nabrajao je Abazović.

Malo li je za godinu dana. Prema do sada saopštenom, rok trajanje buduće vlade ograničen je, približno, na taj period.  Međutim, Sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima koji su skupa sa DPS-om potpisale partije članice buduće vlade, predviđa i mogućnost produženja saradnje novoformirane parlamentarne većine. To znači da buduća vlada može trajati do roka za održavanje redovnih parlamentarnih izbora, u drugoj polovini 2024.

Od svih mogućih prioriteta kojih bi se mogli dosjetiti, u dokumentima buduće vlade nijesu pomenuta samo dva – zakon o vladi i zakon o Skupštini. Oni su bili na listi prioriteta odlazeće Vlade i parlamentarne većine.To što ih  Crna Gora nema stvorilo je preduslove za aktuelnu pravno-političku zbrku u vladi i parlamentu. Slučajno ih nema?

U Sporazumu koji je do novinara došao nezvaničnim kanalima, piše da su potpisnici Sporazuma  „saglasni da se sva pitanja od vitalnog državnog i nacionalnog interesa usvajaju kvalifikovanom većinom svih članova Vlade“. Da li je baš tako i, ako jeste, šta to tačno znači nije precizirano. A imamo u opticaju makar dvije interpretacije. Iz SDP-a, kao nezvanični autori inicijalnog teksta  Sporazuma tvrde da je riječ o dvotrećinskoj većini. Prema potpredsjedniku SNP-a Draganu Ivanoviću odluke donosi prosta većina članova vlade (11 članova) kada su u pitanju i moguće problematične odluke, poput potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC, a možda i još nekim vjerskim zajednicama pošto se u Sporazumu one pominju u množini. ,,Mi smo uspjeli da izdejstvujemo da se to (kvalifikovana većina) skine iz Sporazuma. Odlučivaće se prostom većinom na vladi, pa i o tom pitanju (Temeljni ugovor)”.

Od mandatara smo prvo čuli da će vlada ,,tu kvalifikovanu većinu tek utvrditi poslovnikom”. A onda i nešto drugačije formulisanu izjavu: ,,Što se tiče izjave Dragana Ivanovića pročitao sam je. Gospodin Ivanović je poslanik i zna da kvalifikovana većina nije prosta većina”.

Koga sve to, makar malo, podsjeća na Krivokapićevu Vladu i način njenog funkcionisanja, taj sluti – i dalje imamo problem. Vidjećemo može li ga ublažiti preraspodjela funkcija po dubini. I kako će na sve to reagovati ,,oštećena strana” iz redova DF-a i Demokrata.

Poslanik DF-a Strahinja Bulajić je, u srijedu, podnio ostavku na mjesto v.d. predsjedavajućeg Skupštinom i poslaničku funkciju. To nije riješilo problem ko, prema Poslovniku o radu Skupštine, može zakazati sjednicu ako predsjednika nema, a njegov zamjenik to neće da uradi. Dan kasnije, poslanik URA-e Miloš Konatar  pred novinarima u parlamentu objavljuje da je ,,46 poslanika odlučilo da sazove sjednicu za četvrtak 28. april sa početkom u 12 sati na Cetinju. Odredili smo da sjednicom predsjedava potpredsjednik Ibrahimović. Očekujem od generalnog sekretara i službe Skupštine da sarađuju sa Ibrahimovićem”.  Ostaci doskorašnje većine još nijesu odgovorili na izazov.

Tranzicija izvršne vlasti ulazi u završnu fazu. Slijede seobe na nove položaje. Neki su tu igru već igrali.

Zoran RADULOVIĆ