Povežite se sa nama

Izdvojeno

AFERA DŽEKPOT: Kazino industrija zavadila apostole

Objavljeno prije

na

Dok su se čelnici Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina dopisivali i nadgornjavali, kompanija Brana Mićunovića i Save Grbovića u Privrednom sudu je dobila privremeno rješenje koje im omogućava da nastave rad bez plaćanja koncesije od dva miliona eura. Sad se traže krivci

 

Državni budžet ostao je, za sada, kratak za dva miliona eura, koliko iznosi zakonom propisana, jednokratna, koncesiona naknada za otvaranje kazina u Crnoj Gori. Kockarnica u budvanskom Hotelu Felkensteiner (bivši Queen of Montenegro) nastaviće da radi na osnovu privremene mjere koju je, na dan njenog isteka, donio sudija i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić.

Brano Mićunović i Sava Grbović, vlasnici kompanije Džekpot pod čijim okriljem radi i pomenuti budvanski kazino, platiće umjesto dva miliona 35.000 eura depozita, do pravosnažnog okončanja sudskog postupka. Nije prvi put da u aranžmanima sa državom imaju sreće.

Ministar finansija Milojko Spajić i v.d. direktorica Uprave prihoda i carina Milena Petričević razmjenjuju optužbe i kontraoptužbe. Prvo u pisanoj formi i četiri oka, potom javno – pred novinarima i kamerama. Spajić je, navodno, tražio ostavku od saradnice koju je imenovao prije par mjeseci, nakon kontroverzne odluke da ne produži mandat dotadašnjem vršiocu dužnosti Uprave Aleksandru Damjanoviću. Ali je nije razriješio dužnosti.

,,Saopštio mi ja da to moram da uradim (da podnese ostavku – prim. Monitora), riječima mnogima si stala na žulj zbog čega mene buše”, ispričala je Petričević pred novinarima koje je pozvala, pa im onda zabranila da postavljaju pitanja. ,,Žao mi je što ostavkom nijesam mogla da pomognem ministru, ali zbog rezultata nisam mogla da dozvolim da urušim svoj profesionalni dignitet. Rezultati su me na to obavezali”.

Petričevićeva je, opet navodno, napravila čitav niz propusta u dosadašnjem radu zbog čega je ministar, kako je rekao,  pozvao na privatni razgovor. ,,U Crnoj Gori kad pozovete ljude na odgovornost kao da ih probodete nožem. Nekad je teško funkcionisati u takvim okolnosti”, požalio se Spajić novinarima. I obećao više informacija u narednim danima.

Ni jedno ni drugo nijesu pokušali da objasne zbog čega odluka o (ne)produženju kazino koncesije kompaniji Džekpot nije u zakonskoj proceduri stigla na sjednicu Vlade. Nego je dozvoljeno da, dok su oni međusobno igrali zakulisne igre moći, istekne rok važeće koncesije. Pa se, u nedostatku bilo kakve odluke nadležnih državnih organa, sporni predmet našao u rukama Blaža Jovanića. Mada Privredni sud, definitivno, ne bi trebalo da bude mjesto gdje se odlučuje o državnim koncesijama.

Nije moralo biti komplikovano. Zakon o igrama na sreću propisuje da se za otvaranje kazina plaća jednokratna koncesija za 10 godina rada. I ta se koncesija, bez plaćanja nove naknade, može produžiti samo jednom, na rok od pet godina. Džekpot je koncesiju za svoj kazino u Budvi dobio 2006, dok je pravo na njeno besplatno produženje iskorišćeno 2016.

Mićunović, Grbović i njihovi advokati uzdali su se u nešto što Patričevićeva sada objašnjava kao ,,nečiji previd”. Ugovor o produženju koncesije nije napravljen kao aneks postojećeg dokumenta, već je sklopljen novi ugovor. Zbog toga vlasnici Džekpota računaju da i on može biti jednom produžen, bez dodatnih troškova sa njihove strane. Taj stav, izgleda, zastupa i v.d. direktorica Uprave prihoda i carina.

,,Neko je napravio previd  2016. Zašto je prethodni ugovor produžen ugovorom, a ne aneksom, ja pozivam da se to utvrdi. Ono što sam ja zatekla jeste da Džekpot ima ugovor i na osnovu tog ugovora traži produženje”, rekla je Petričevićeva na presu. Izbjegavajući da odgovori zašto su njen prethodnik Aleksandar Damjanović i njen pomoćnik (vršilac dužnosti) zadužen za sektor igara na sreću Andrija Ćetković smatrali da Džekpot nema pravo na produženje koncesije. Pošto ga je već iskoristio.

Nakon što ge je nasljednica prozvala, oglasio se i Damjanović, objašnjavajući da je on još u oktobru predstavnike Džekpota obavijestio da ne postoji zakonski osnov za produženje kocesije, i da moraju podnijeti zahtijev za novi ugovor i platiti novu koncesionu naknadu.

,,Koncesionar je početkom oktobra podnio zahtjev za produženje koncesije na rok od pet godina. Isti je vraćen uz zahtjev da se podnese novi jer je koncesionar, prema Zakonu o igrama na sreću, mogao da traži isključivo koncesiju na 10 godina uz plaćanje jednokratne naknade od dva miliona, što mu je i saopšteno na sastanku u UPC-u. Nakon toga se nije obraćao već je, koliko sam iz medija obaviješten, zahtjev ponovo upućen u istom obliku nakon mog odlaska”, rekao je Damjanović.  Naglašavajući da je i pomoćnik direktora Uprave za Sektor za igre na sreću, izabran nakon njegovog odlaska iz Uprave prihoda i carina (Damjanović je radio bez pomoćnika, pošto ih Vlada nije imenovala tokom njegovog mandata) Ministarstvu uputio prijedlog odluke o odbijanju sa sličnim obrazloženjem. Zašto taj prijedlog nije stigao do Vlade na odlučivanje,  Damjanović, kaže, ne može da objasni.

Ćetković je sa svojom odlukom da odbije zahtjev Džekpota upoznao direktoricu i Ministarstvo finansija. Petričevićeva je, potom, protiv njega pokrenula disciplinski postupak, navodeći da je mimo njenog znanja komunicirao sa resornim Ministarstvom. Ćetković je , kako iznose mediji, imao ovlašćenje za takav postupak.

Petričevićeva je i od Ministarstva zatražila da rješenje koje je predložio njen pomoćnik ,,povuče iz procedure”. Pošto je, piše u njenom Obavještenju o zatečenoj situaciji i utvrđenim činjenicama u predmetu koncesionara Džekpot, ,,detaljnim uvidom u spise predmeta ustanovljeno da su činjenice na kojima se temelji predlog odluke o neprodužavanju koncesije nijesu uvjerljivo dokazane…”.

I u Ministarstvu drže da je koncesija za kazino u Hotelu Felkensteiner istekla sredinom februara, bez prava na novo produženje. To je, kažu, trebalo konstatovati i pokrenuti postupak za dodjelu nove koncesije. Istom ili nekom drugom koncesionaru.  Zato je ministar Spajić, početkom februara a uoči isticanja koncesije, od v.d. direktorice UPC-a, u pisanoj formi, tražio da odbije zahtjev Džekpota i tu odluku dostavi Minstarstvu kako bi je Vlada mogla usvojiti.

,,Navedeno podrazumijeva da se koncesija može produžiti samo jednom. Ovakav stav potvrđuje i primjena metode gramatičkog tumačenja prava, imajući u vidu da je upotrijebljen izraz ‘produžiti’ a ne ‘produžavati’”, citiraju Vijesti dio tog dopisa.

U tom inaćenju, ranije dodijeljena koncesija je istekla bez valjane odluke o njenom (ne)produženju. A Džekpot se obratio Privrednom sudu tražeći da donese privremenu mjeru kojom bi im bio omogućen nastavak rada u Budvi.

Sada se traži krivac.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović predala je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kompletnu dokumentaciju o spornoj koncesiji, ,,kako bi to tužilaštvo ocijenilo da li je radnjama i kojih lica državi eventualno pričinjena šteta usljed izvršenja nekog od krivičnih djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”.

Iz njenog obraćanja da se zaključiti da Ćirovićeva smatra kako je UPC morala odbiti zahtjev za produženje koncesije. Nije jasno da li zaštitinica imovinsko-pravnih interesa države među potencijalnim krivcima prepoznaje i čelnike Ministarstva finansija. Pošto su i oni, kako smatraju upućeni u procedure, svojim nečinjenjem doprinijeli da država ostane bez pripadajućeg prihoda.

Tužilaštvu se, preko Udruženja priređivača igara na sreću (UPIS), obratio i Džekpot. Oni su podnijeli krivičnu prijavu protiv više službenika Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina (njihova imena nijesu navedena u saopštenju UPIS-a) spočitavajući im, uz ostalo, da su ,,nepravilno i protivzakonito vodili upravni postupak sa ciljem da kompaniji Džekpot bude pričinjena šteta i da ona bude onemogućena u obavljanju djelatnosti, odnosno, njeno potpuno uništenje ili gašenje”.

Čekamo odluku tužilaštva. A iz Ministarstva finansija je, prošle nedjelje, stigla vijest: raspisan je konkurs za izbor direktora/direktorice Uprave carina i prihoda. Prijave se primaju do 28. marta. Nadati se samo da o izboru najboljeg kandidata neće odlučivati zvaničnici sadašnje Vlade. Od njih je i ovo dosta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo