Odjeljenje za borbu protiv korupcije MKI dostavilo je Vrhovnom državnom tužilaštvu informacije o sumnjivim radnjama Osmana Nurkovića i Sava Parače. Iz VDT je saopšteno da je formiran predmet i da je predat Specijalnom tužilaštvu koje je, svojevremeno, već pokretalo istragu u vezi sa Euroasfaltom i njihovim probojem na crngorsko tržište
Odjeljenje za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) dostavilo je vršiteljki dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva Maji Jovanović dvije informacije o sumnjama o postojanju krivičnih djela u vezi sa realizacijom projekta izgradnje tunela Klisura (Vranjak) i rekonstukcijom dionice puta Lubnice (Berane)–Jezerine (Kolašin).
Kako je saopštio načelnik tog Odjeljenja Milorad Milošević, prva informacija je predata 4. marta i odnosi se na osnovane sumnje za izvršenje krivičnih djela u produženom trajanju zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnom radu bivšeg ministra saobraćaja Osmana Nurkovića i bivšeg direktora Uprave za saobraćaj Sava Parače.
„Realizacija projekta rekonstrukcije ugovorena je još 2. decembra 2016. godine za 34,69 miliona eura, a nakon pet godina neizvjestan je završetak ovog projekta. Država će, nakon što je bilo jasno da će doći do promjene vlasti, morati da plati izvođaču radova Euroasfaltu još 20 miliona eura u odnosu na prvobitnu cijenu”, kazao je Milošević.
On je dodao da osnovano sumnjaju da su Nurković i Parača koristili svoj položaj za ugovaranje i realizaciju složenog infrastrukturnog projekta iako je od samog početka njegove realizacije bilo jasno da se neće i ne može realizovati u ugovorenim rokovima i uz dogovoreni iznos novca. „Time su svjesno, moguće i namjerno, omogućili nastupanje štetnih posljedica”, kazao je Milošević.
Kako je objasnio, sumnjaju i da je Nurković u svojstvu bivšeg ministra saobraćaja od kraja 2016. godine do decembra 2020. godine, u uračunljivom stanju, propustio da prijavi krivično djelo zloupotrebu službenog položaja učinjenog od strane Parače.
Dok je bivši ministar Nurković odbio da daje izjave tim povodom, bivši direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača odbacio je sve navode Ministarstva kapitalnih investicija o sumnjama o postojanju krivičnih djela u vezi sa rekonstukcijom dionice puta Lubnice–Jezerine. Parača je kazao da je sva procedura u slučaju rekonstukcije dionice puta Lubnice–Jezerine urađena u skladu sa standardima Evropske banke i uz konsultacije sa njima u odabiru izvođača i nadzora.
„Moram reći da su izjave MKI potpuno neutemeljene i paušalne, ali nadam se da će državni organi, kojima je predata ta inicijativa, i vjerovatno dokumentacija, odraditi svoj posao i kroz to na najbolji mogući način demantovati svu priču koju su na pres konferenciji saopštili predstavnici Ministarstva”, poručio je Parača.
Tunel Vranjak je najkompleksniji i najzahtjevniji građevinsko-saobraćajni objekat na izgradnji puta od Berana do Kolašina, preko planine Bjelasice. Završetak kompletnih radova, prema najavama investitora i izvođača radova očekivao se u decembru prošle godine godine.
Prolongiranje roka za završetak radova ranije su uslovile podzemne vode koje su se pojavljivale tokom izgradnje tunela. Gdje je sada zapelo, javnosti nije poznato.
Civilni aktivisti nisu do danas dobili ni odgovore na pitanja je li gradnja ove dionice, odnosno kompletnog puta, povezana sa nekim privatnim i partijskim interesima.
Aktivisti civilnog sektora su tvrdili da je izvođač radova blizak jednoj partiji u BiH, koja ima sestrinsku firmu u Crnoj Gori. Riječ je o kompaniji Euroasfalt iz Sarajeva, čiji je vlasnik Hamid Ramić, jedan od finansijera bosanske SDA.
U Crnoj Gori se „šuška“ da je Ramić donator i Bošnjačke stranke, čiji je kadar Osman Nurković bio ministar saobraćaja i pomorstva.
Cjelokupni projekat kojim se skraćuje put između Berana i Kolašina se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.
Monitor je odavno pisao da se u ovaj posao ušlo bez adekvatnih istraživanja i da je, kako je na to ranije upozorila NVO Akcija za socijalnu pravdu, dozvoljeno da se u trup državnog puta ugrađuju cijevi za mini elektrane u Beranama, koje gradi Hidroenergija Montenegro. Ostalo je pitanje koliko su potrebe privatnih investitora mini elektrane poskupile i usložile cio posao.
Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je, tada, izviđaj kako bi ispitalo poslovanje firme Euroasfalt u Crnoj Gori, gde je za tri godine dobila poslove vrijedne više od 60 miliona eura. Mediji su prenijeli da će u sklopu izveštaja biti ispitane i eventualne veze te bosanske firme i tadašnjeg ministra Nurkovića i jednog člana njegove porodice. Ishod tog izviđaja, do danas, ne znamo.
Ono što znamo je da put Berane–Kolašin, preko Bjelasice, ima status regionalnog puta i širok je šest metara. Teško je zamisliti neku veću frekvenciju saobraćaja na pojedinim dionicama, posebno teretnih vozila i autobusa. Isto kao što je teško zamisliti kako će se na najvisočijim dionicama održavati put u zimskom periodu.
Najteže od svega je, ipak, pronaći ekonomski interes da se na jednom regionalnom putu probija tunel dužine skoro tri kilometra. Zato su u Akcija za socijalnu pravdu i iskazali sumnju da se u poduhvat izgradnje puta ušlo zbog ineresa kompanije Bemaks, koja je izgradila osam malih hidroelektrana na bjelasičkim rijekama, na strani prema Beranama.
A onda su se u sve to upleli i uskopartijski interesi. Da se slučaj ne zaboravi, potrudili su se iz samog Euroasfalta, tako što im se krajem pretprošle godine urušio veliki most koji su gradili na zaobilaznici oko Rožaja.
Sada je Odjeljenje za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) dostavilo vršiteljki dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva informacije o sumnjama o postojanju krivičnih djela. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva je saopšteno da je formiran predmet i da je predat Specijalnom tužilaštvu. Istom onom koje je pokrenulo zaboravljenu istragu u vezi sa Euroasfaltom i njihovim probojem na crngorsko tržište.
Sada je prilika da se počisti prašina i sa prvog predmeta i da se slučaj konačno otrgne od zaborava. I razriješi do kraja.
Tufik SOFTIĆ