Povežite se sa nama

Izdvojeno

MKI INICIRALO ISTRAGU O IZGRADNJI PUTA BERANE–KOLAŠIN: SDT opet na potezu

Objavljeno prije

na

Odjeljenje za borbu protiv korupcije MKI dostavilo je Vrhovnom državnom tužilaštvu informacije o sumnjivim radnjama Osmana Nurkovića i Sava Parače. Iz VDT je saopšteno da je formiran predmet i da je predat Specijalnom tužilaštvu koje je, svojevremeno, već pokretalo istragu u vezi sa Euroasfaltom i njihovim probojem na crngorsko tržište

 

Odjeljenje za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) dostavilo je vršiteljki dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva Maji Jovanović dvije informacije o sumnjama o postojanju krivičnih djela u vezi sa realizacijom projekta izgradnje tunela Klisura (Vranjak) i rekonstukcijom dionice puta Lubnice (Berane)–Jezerine (Kolašin).

Kako je saopštio načelnik tog Odjeljenja Milorad Milošević, prva informacija je predata 4. marta i odnosi se na osnovane sumnje za izvršenje krivičnih djela u produženom trajanju zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnom radu bivšeg ministra saobraćaja Osmana Nurkovića i bivšeg direktora Uprave za saobraćaj Sava Parače.

„Realizacija projekta rekonstrukcije ugovorena je još 2. decembra 2016. godine za 34,69 miliona eura, a nakon pet godina neizvjestan je završetak ovog projekta. Država će, nakon što je bilo jasno da će doći do promjene vlasti, morati da plati izvođaču radova Euroasfaltu još 20 miliona eura u odnosu na prvobitnu cijenu”, kazao je Milošević.

On je dodao da osnovano sumnjaju da su Nurković i Parača koristili svoj položaj za ugovaranje i realizaciju složenog infrastrukturnog projekta iako je od samog početka njegove realizacije bilo jasno da se neće i ne može realizovati u ugovorenim rokovima i uz dogovoreni iznos novca. „Time su svjesno, moguće i namjerno, omogućili nastupanje štetnih posljedica”, kazao je Milošević.

Kako je objasnio, sumnjaju i da je Nurković u svojstvu bivšeg ministra saobraćaja od kraja 2016. godine do decembra 2020. godine, u uračunljivom stanju, propustio da prijavi krivično djelo zloupotrebu službenog položaja učinjenog od strane Parače.

Dok je bivši ministar Nurković odbio da daje izjave tim povodom, bivši direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača odbacio je sve navode Ministarstva kapitalnih investicija o sumnjama o postojanju krivičnih djela u vezi sa rekonstukcijom dionice puta Lubnice–Jezerine. Parača je kazao da je sva procedura u slučaju rekonstukcije dionice puta Lubnice–Jezerine urađena u skladu sa standardima Evropske banke i uz konsultacije sa njima u odabiru izvođača i nadzora.

„Moram reći da su izjave MKI potpuno neutemeljene i paušalne, ali nadam se da će državni organi, kojima je predata ta inicijativa, i vjerovatno dokumentacija, odraditi svoj posao i kroz to na najbolji mogući način demantovati svu priču koju su na pres konferenciji saopštili predstavnici Ministarstva”, poručio je Parača.

Tunel Vranjak je najkompleksniji i najzahtjevniji građevinsko-saobraćajni objekat na izgradnji puta od Berana do Kolašina, preko planine Bjelasice. Završetak kompletnih radova, prema najavama investitora i izvođača radova očekivao se u decembru prošle godine godine.

Prolongiranje roka za završetak radova ranije su uslovile podzemne vode koje su se pojavljivale tokom izgradnje tunela. Gdje je sada zapelo, javnosti nije poznato.

Civilni aktivisti nisu do danas dobili ni odgovore na pitanja je li gradnja ove dionice, odnosno kompletnog puta, povezana sa nekim privatnim i partijskim interesima.

Aktivisti civilnog sektora su tvrdili da je izvođač radova blizak jednoj partiji u BiH, koja ima sestrinsku firmu u Crnoj Gori. Riječ je o kompaniji Euroasfalt iz Sarajeva, čiji je vlasnik Hamid Ramić, jedan od finansijera bosanske SDA.

U Crnoj Gori se „šuška“ da je Ramić donator i Bošnjačke stranke, čiji je kadar Osman Nurković bio ministar saobraćaja i pomorstva.

Cjelokupni projekat kojim se skraćuje put između Berana i Kolašina se finansira iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj.

Monitor je odavno pisao da se u ovaj posao ušlo bez adekvatnih istraživanja i da je, kako je na to ranije upozorila NVO Akcija za socijalnu pravdu, dozvoljeno da se u trup državnog puta ugrađuju cijevi za mini elektrane u Beranama, koje gradi Hidroenergija Montenegro. Ostalo je pitanje koliko su potrebe privatnih investitora mini elektrane poskupile i usložile cio posao.

Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je, tada, izviđaj kako bi ispitalo poslovanje firme Euroasfalt u Crnoj Gori, gde je za tri godine dobila poslove vrijedne više od 60 miliona eura. Mediji su prenijeli da će u sklopu izveštaja biti ispitane i eventualne veze te bosanske firme i tadašnjeg ministra Nurkovića i jednog člana njegove porodice. Ishod tog izviđaja, do danas, ne znamo.

Ono što znamo je da put Berane–Kolašin, preko Bjelasice, ima status regionalnog puta i širok je šest metara. Teško je zamisliti neku veću frekvenciju saobraćaja na pojedinim dionicama, posebno teretnih vozila i autobusa. Isto kao što je teško zamisliti kako će se na najvisočijim dionicama održavati put u zimskom periodu.

Najteže od svega je, ipak, pronaći ekonomski interes da se na jednom regionalnom putu probija tunel dužine skoro tri kilometra. Zato su u Akcija za socijalnu pravdu i iskazali sumnju da se u poduhvat izgradnje puta ušlo zbog ineresa kompanije Bemaks, koja je izgradila osam malih hidroelektrana na bjelasičkim rijekama, na strani prema Beranama.

A onda su se u sve to upleli i uskopartijski interesi. Da se slučaj ne zaboravi, potrudili su se iz samog Euroasfalta, tako što im se krajem pretprošle godine urušio veliki most koji su gradili na zaobilaznici oko Rožaja.

Sada je Odjeljenje za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) dostavilo vršiteljki dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva informacije o sumnjama o postojanju krivičnih djela. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva je saopšteno da je formiran predmet i da je predat Specijalnom tužilaštvu. Istom onom koje je pokrenulo zaboravljenu istragu u vezi sa Euroasfaltom i njihovim probojem na crngorsko tržište.

Sada je prilika da se počisti prašina i sa prvog predmeta i da se slučaj konačno otrgne od zaborava. I razriješi do kraja.

 Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo