Dok zemlje regiona i EU uvode ili pripremaju antiinflacione mjere, Crna Gora strpljivo čeka deblokadu izvršne i zakonodavne vlasti Pa neka košta
Na svjetskim tržištima poljoprivrednih proizvoda, sirovina i energenata cijene nastavljaju da rastu a nestašice prijete. Ukrajinska kriza dodatno će pogoršati situaciju. Poput početka pandemije korona virusa, države se, svaka za sebe, staraju o načinu na koji će obezbijediti normalnu snabdjevenost tržišta i obuzdati sve izraženiju inflaciju (rast cijena).
Gdje je Crna Gora u toj priči?
Odlazeća Vlada Zdravka Krivokapić je, nakon prošlonedjeljne sjednice (18. februara), na prijedlog Ministarstva ekonomskog razvoja, na javnu raspravu dala Nacrt zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi.
Predviđeno je da rasprava traje 20 dana, a zainteresovani svoje primjedbe, predloge i sugestije na Nacrt zakona mogu dostaviti Ministarstvu u pisanoj formi.
Predloženi Nacrt zakona ima deset tačaka i njima nije definisano koji su to proizvodi ,,od posebnog značaja za život i zdravlje”, kako bi se ograničavala njihova cijena i koliko bi to ograničenje moglo trajatu (,,najduže dok traju okolnosti koje su izazvale poremećaj na tržištu“, navodi se u Nacrtu). Zato su predložene visoke novčane kazne kojima se prijeti onima koji bi se oglušili o eventualna Vladina ograničanja, i njima su obuhvaćeni i proizvođači i prodavci.
Ovog četvrtka na dnevnom redu redovne sjednice Vlade najavljena su dva prijedloga iz istog paketa. Vlada bi trebalo da usvoji Prijedlog izmjena Zakona o akcizama koji je pripremilo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja. Krajem prošle godine, tokom rasprave o budžetu i pratećim propisima, Skupština nije usvojila izmjene Zakona o akcizama koje je MFSS tada predložilo. Nijesu, objašnjeno je, željeli da svojim glasom pomognu poskupljenje sladolada, čokolade i sokova.
Sada se, izgleda, ide u drugom pravcu. Težište najavljenih izmjena MFSS stavljeno je na mogućnost Vlade da privremeno smanji propisane iznose (procente) akciza u maloprodajnoj cijeni dizel goriva i benzina kako bi se umanjio njihov rast i njima izazvan pritisak na ostale cijene.
Predlaže se da Vlada dobije mogućnost smanjenja akciza na naftne derivate „do 20 odsto“ što bi, u ovom trenutku, donijelo pojeftinjenje dizel goriva za devet a benzina za 11 euro centi. Pošto cijene sirove nafte nastavljaju da rastu, ud utorka se očekuju nova poskupljenja u crnogorskoj maloprodaji, za očekivati je da bi predloženo pojeftinjenje moglo biti i veće. Pod uslovom da Vlada završi svoj posao a Skupština prihvati predloženo. Mada, prethodno treba zakazati sjednicu parlamenta a to, ovih dana u Crnoj Gori, nije sasvim izvjesno.
Drugi prijedlog koji će se naći na sjednici Vlade tiče se mogućnosti države da ponovo formira robne rezerve strateški važnih proizvoda (osnovne životne namirnice, gorivo, lijekovi i medicinski material…). Prema najavama, razmatra se mogućnost da se robne reserve formiraju u inostranstvu, na domaćem terenu ili da se kombinaju ta dva modela.
Prvi je jeftin ali nas iskustvo korona lokdauna uči da ta roba, u momentima velike međunardone krize, može postati nedostupna. Zbog problema u transportu ili odluke zemlje domaćina da zabrani izvoz tih proizvoda. Drugi je skup, pošto bi dražava morala platiti transport, pronaći (zakupiti) mjesto za skladištenje tih proizvoda i zaposliti ljude koji bi se o njima starali.
Crna Gora je, inače, do kraja 2003. imala robne rezerve i Direkciju koja se o njima starala. Tada je jedna od Vlada Mila Đukanovića zaključila kako je sve to nepotrebno i skupo. Zato su robne rezerve ukinute a umjesto njih je usvojen Zakon o interventnim nabavkama u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu.
Prema dostupnim podacima, inflacija u Crnoj Gori je tokom prošle 2021. godine bila između 4,6 i pet odsto što je, zapravo, manje od godišnjeg prosjeka zemalja euro zone (pet, odnosno 5,1 odsto između dva januara). Poređenja radi, najniže stope inflacije su u januaru, na godišnjem nivou, zabilježene u Francuskoj (3,3) i Portugaliji (3,4) a najviše u Litvaniji (12,3), Estoniji (11) i Češkoj (8,8 odsto).
Ono što Crnu Goru odvaja od tih zemalja je da su energenti, sa izuzetkom naftnih derivate, malo ili nimalo uticali na ukupan rast cijena. Dok su u Evropi registrovana ekstremna poskupljenja, cijena struje je u Crnoj Gori ostala na približno istom nivou, za neke kategorije je čak i pojeftinila, dok se plin (zemni gas) ne koristi ni približno onoliko koliko je to slučaj sa drugim zemljama okruženja, EU, ili euro zone.
Trend velikih poskupljenja ipak je nastavljen. Hljeb je poskupio za, u prosjeku, 30 odsto, neke usluge (frizerske) još više a biilježi se ozbiljno poskupljenje mesa. Tako su iz Mesoprometa saopštili da su, zbog poskupljenja stočne hrane, od početka godine povećali cijene junećeg, telećeg, goveđeg i jagnjećeg mesa za 35 odsto, dok je piletina skuplja za četvrtinu (25 odsto).
Dok je Vlada Crne Gore bila fokusirana na najavljeno povećanje zarada kroz projekat Evropa sad (što bi tek trebalo da doprinese rastu cijena) i ponavljala priču o „uvezenoj inflaciji“, zemlje iz regiona preduzimale su i neke konkretnije mjere kako bi zaštitile standard svojih građana i privrede.
Vlada Srbije je, početkom decembra prošle godine, cijenu brašna, šećera, ulja, svinjskog mesa i mlijeka „zamrzla“ na nivou od 15. oktobra prošle godine.
Mađarska je, još u novembru, ograničila cijene goriva. Potom je, sredinom januara, vlada Viktora Orbana odlučila da po srpskom receptu, od 1. februara ograniči cijene brašna, ulja, šećera, svnjskog mesa, mlijeka i pilećih prsa, vraćajući ih na nivo od sredine oktobra. Dodatno, Orban je ograničio i kamatne stope na kredite a njegovi oponenti tvrde da sve to radi zbog predstojećih izbora. Inače, i u Srbiji i u Mađarskoj na glasanje se izlazi početkom ovog proljeća.
I Poljska vlada je, početkom januara, smanjila PDV na gorivo, struju i plin, dok je PDV za osnovne životne namirnice i vještačko đubrivo privremeno ukinut (stopa oporezivanja nula odsto) u naredna četiri mjeseca. Objašnjavajući program mjera nazvan Antiinflacijski štiti 2.0, poljski premijer Mateuš Moravjecki imenovao je i krivce za rastuću inflaciju. Istočno i zapadno od Poljske.
,,Inflacija je došla zajedno sa kovidom i Gaspromovim manipulacijama sa cijenama gasa i neodgovornom klimatskom politikom Evropske unije. Porast cijena gasa od 500 do 600 odsto prenosi se na cijene raznih proizvoda. U cijeni struje najmanje polovina su tršokovi klimatske politike EU…”, ustvrdio je Moravjecki.
Početkom februara mjerama se oglasila i hrvatska Vlada.
,,Vlada napada podivljalu inflaciju PDV-om”, izvještava RTL. ,,Na plin će se stopa PDV-a trajno spustiti sa 25 na 13 posto, ali u ovoj godini još više, na pet posto. Na 13 posto spušta se i PDV na materijal za ogrijev, a na pet posto osnovne prehrambene namirnice poput svježeg mesa i ribe, voća, povrća, jestivih ulja, dječje hrane… PDV na kruh i mlijeko već je na toj razini”. Dodatno, po najnižoj stopi PDV-a će se obračunavati porez na maslac i margarin, te na sportske i kulturne ulaznice, a niži će biti i porez na higijenske potrepštine. Sve skupa, država se odrekla nekih 300 miliona eura.
Uz to, Vlada Hrvatske je odlučila da domaćinstvima subvencionira dio računa za grijanje i struju. ,,Uz smanjenu stopu PDV-a, te subvenciju računa, domaćinstvima kućanstvima bi se računi za plin trebali povećati 17 umjesto 76 posto, koliko se procjenjuje da bi rasli bez mjera. Ograničavanjem naknada Hrvastke elektroprivrede, prosječan račun za struju bi umjesto 23 posto porastao manje od 10 posto, čime će građani u prosjeku uštedjeti 457 kuna za godinu (oko 60 eura – prim. Monitora)”, navodi RTL.
Dok su i druge zemlje uvele ili pripremaju slične mjere, Crna Gora čeka deblokadu izvršne i zakonodavne vlasti. Neće nama izdajnici suzbijati inflaciju. Pa neka košta.
Zoran RADULOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice