OKO NAS
ZAŠTO NE RADI SKI-CENTAR LOKVE: Maćehinski odnos tjera investitore
Objavljeno prije
3 godinena
Objavio:
Monitor onlineI pored obilja snijega, na izmaku ove zime, ovaj nekada veoma popularni ski-centar je – avetinjski prazan. Upućeni objašnjavaju da su razlozi imovinsko-pravni odnosi i nezainteresovanost države za ovaj izuzetan turistički resurs na sjeveru Crne Gore
Ni prethodna Vlada Duška Markovića, ni odlazeća Zdravka Krivokapića, nisu učinile ništa da se pomogne privatnim preduzetnicima koji su kupili Ski-centar Lokve kod Berana da se stavi u funkciju.
I pored obilja snijega, na izmaku ove zime, ovaj nekada veoma popularni ski-centar je pust i avetinjski prazan, umjesto da tu, na petnaestak kilometara od Berana prema Rožajama, odmah pored magistralnog puta, bude stjecište ljubitelja zimskih sportova.
Iako se ovaj ski-centar ne može mjeriti i sa onim što je u međuvremenu izgrađeno na Bjelasici kod Kolašina, ali je činjenica da je stariji od tog skijališta i da su Kolašinci nekada dolazili ovamo da uživaju na snijegu.
Direktor lokalne Turističke organizacije Berane, Ivan Radević, ističe da nije dobro što nadležne institucije nijesu dale odgovarajuću šansu vlasniku skijališta.
On je kazao da glavni problem predstavljaju imovinsko-pravni odnosi i nezainteresovanost države za ovaj, kako je naveo, izuzetan turistički resurs na sjeveru Crne Gore.
,,U bivšoj Jugoslaviji, dok je država gazdovala Ski-centrom Lokve, niko nije pravio probleme po pitanju vlasništva parcela duž kojih se prostire skijalište, već se to smatralo javnim dobrom. Međutim, poslije toga, koliko sam ja upoznat, na misteriozan način nestala je sva dokumentacija koja se tiče skijališta”, kaže Radević.
Zato su, prema njegovim riječima, sadašnji vlasnici koji su skijalište kupili prije šest godina, naišli na brojne barijere, jer im nadležni državni organi nijesu omogućili upisivanje službenosti na parcelama koje se prostiru duž skijaških staza.
,,Nakon toga, pojavili su se navodni vlasnici određenih parcela koji su im na neki način blokirali da odrade posao onako kako su to planirali. U međuvremenu je apelovano na Vladu da ovaj problem što prije riješi, ali do rješenja nije došlo. No, i pored toga minulih nekoliko sezona skijalište je radilo, ali ove zime vlasnici, najvjerovatnije zbog ovih poteškoća, nijesu otvarali ski- centar, što je velika šteta za brojne poklonike zimskog turizma”, kaže Radević.
Braća Guberinić iz Berana, od kojih najstariji Dragan ima privatnu firmu u Švajcarskoj za njegu starih osoba i lica koja se oporavljaju od bolesti, registrovali su u Crnoj Gori preduzeće pod nazivom Ski-centar Lokve.
Njihovi planovi bili su vrlo ambiciozni. Željeli su da naprave dobar ski-centar, ali ne samo ski-centar, već i da na ovom mjestu ožive ljetnji planinski turizam. Planirali su izgradnju nove dugačke žičare, od hotela, pa sve do vrha Smiljevice, na preko hiljadu i osamsto metara nadmorske visine, i to je ono o čemu su, kako kažu, intenzivno razmišljali.
Želja im je, kako su pričali, bila da ovdje dovedu stranu klijentelu, najviše goste iz Švajcarske. Stariji, Dragan, i ranije ih je dovodio i pravili su izlete po Smiljevici. Stranci su bili oduševljeni netaknutom prirodom. Kod njih je, naravno, sve uređenije, ali im se neobično dopadao ovdašnji ambijent.
Planovi su išli tako daleko da su razmišljali i o tome da se sa vrha Smiljevice, jedna žičara spusti i na drugi kraj, do sela Kaludra, nadomak Berana, i da se pomogne tom predivnom selu da postane turistički atraktivno.
Ski-centar Lokve, sa istoimenim hotelom nalazi se na nadmorskoj visini od 1350 do 1800 metara. Hotel je lociran odmah pored magistralnog puta za Rožaje.
Otvoren je u prvoj polovini osamdesetih godina prošlog vijeka i to je bilo vrijeme pravog procvata. Tada je predstavljao tek otkriveni biser, posebno za turiste iz Vojvodine, koji su, skupa sa Berancima, podigli i čitavo vikend naselje u njegovoj neposrednoj blizini.
Uspijevao je da radi i devedesetih godina, u vremenima krize i inflacije, sve do rata na Kosovu, kada su u hotel smještene izbjeglice. Istina, od novca dobijenog izdavanjem hotela na Smiljevici i u Andrijevici, u teškim i siromašnim godinama, preživljavalo je kompletno hotelsko-turističko preduzeće.
Zato je 2003. godine privatizacija ove kompanije dočekana sa velikim nadama, ali se ispostavilo da društvo okupljeno oko firme Euroturist GMBH nije bilo ozbiljno. Sve je vrlo brzo otišlo na doboš i pod bankarske zapljene. Tako je i Ski-centar Lokve poslije velike agonije, prodat Rusu Alanu Alikovu još 2006. godine.
Nije ni Rus ispunio svoja obećanja koja su bila previše bajkolika. Čitav kompleks novih hotela, saune, bazeni s pogledom na planinu. Hotel Lokve je samo djelimično rekonstruisan, ali nije u funkciji sve ove godine.
Onda su ga kupili braća Guberinići, emotivno vezani i za ovu planinu i za Berane, i napravili velike planove da ga konačno stave u punu funkciju i da mu vrate staru ljepotu i prepoznatljivost na turističkoj mapi Crne Gore i regiona.
Šta se dogodilo? Od države i Vlade nisu tražili novac. Tražili su samo da se riješe administrativne barijere, koje su za njih bile nepremostive. Da je htio, bilo koji ministar ekonomije ili turizma, mogao je to riješiti za najkraće vrijeme.
Berane je bilo opoziciona opština, a DPS Vlada je forsirala ulaganje miliona eura u izgradnju novih ski-centara na teritoriji gradova koji su pod njihovom kontrolom. Izvjesna nada se rodila poslije smjene vlasti 30. avgusta, ali se ispostavilo da premijer Krivokapić namjerava da nastavi tamo gdje je DPS stao.
Pored Ski-centra Lokve i on i njegovi ministri prošli su ko zna koliko puta, a da se nisu ni okrenuli, da makar bace pogled. Ali su zato prije nekoliko dana, u odlazećem, odnosno tehničkom mandatu, otvorili novu žičaru na Bjelasici. Koju je DPS započeo da gradi.
Dejan Guberinić, jedan od braće koji su kupili ovaj ski-centar objašnjava da ni poslije toliko godina nije riješen problem skijaških staza na terenima planine Cmiljevice, odnosno da staze faktički ne postoje, zbog čega je njima onemogućeno da normalno rade i planiraju razvoj skijašišta.
,,Osnovni problem je u tome što su staze na privatnim posjedima i nama je onemogućeno da ih pripremamo na vrijeme za sezonu. Tako je iz godine u godinu. Da apsurd bude veći, jedne godine nam dođe inspekcija i kazni nas zbog toga što je jedna smrča navodno bila previše blizu uspinjače. Znači, privatni vlasnici nam ne daju da diramo njihovu zemlju i podnose prijave zbog sječe njihovih stabala, a inspekcije nas kažnjavaju što ne siječemo stabla. Tako više nema smisla”, kaže Guberinić.
On ističe da su se obraćali Ministarstvu turizma sa molbom da riješi ovaj problem, ali da su oni lopticu prebacivali u opštinsko dvorište.
,,Iz Opštine Berane su nam pričali da su stupila na snagu nova zakonska rješenja i da je to u isključivoj nadležnosti državnih organa. Naš problem, tako, može potrajati još koju godinu. Čemu onda ulaganja koja planiramo, čemu čitav posao”, kaže ovaj čovjek sa razočarenjem.
Braća Guberinić su, nakon što su kupili Ski-centar Lokve, samo za plate za nekoliko radnika u prethodnim godinama izdvojili više stotina hiljada eura. Sada kažu kako ih svaka sezona i otvaranje uspinjače baca u čiste gubitke.
Planine u okruženju Berana do sada nijesu valorizovane ni izbliza koliko zaslužuju i nude svojom ljepotom i atraktivnošću. I blizinom gradu, prije svega.
Mogli su i imali namjeru braća Guberinić da prenesu malo duha Švajcarske, gdje je Dragan već dugo u poslu, u ovu netaknutu prirodu. Golema administracija i maćehinski odnos prethodne dvije vlade sada će ih izgleda otjerati odavde. Umjesto da trče za njima, premijeri i resorni ministri su sve učinili da im što prije vide leđa.
Tufik SOFTIć
Komentari
OKO NAS
BERANE, VANREDNI LOKALNI IZBORI: Još jedna prinudna uprava
Objavljeno prije
6 danana
11 Oktobra, 2024Višemjesečna kriza u Beranama uticala je na raspoloženje građana u tom sjevernom gradu, pa se procjenjuje da bi se i na tim lokalnim izborima mogao povećati broj apstinenta
Vlada Crne Gore uvela je prethodne sedmice prinudnu upravu u Opštinu Berane, prekinuvši višemjesečnu političku krizu u ovom sjevernom gradu koja je dovela do potpune blokade gradskih institucija. Tom odlukom raspušten je lokalni parlament i određen Odbor povjerenika sa svim skupštinskim ovlašćenjima do konstituisanja novog parlamenta.
Vlada je prethono, 20. septembra, donijela Odluku o upozorenju Skupštini opštine Berane, da u roku od deset dana, izvrši zakonom utvrđene obaveze – da donese Strateški plan razvoja Opštine Berane, Lokalni energetski plan Opštine Berane i Lokalni akcioni plan za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti. Pošto te obaveze nijesu ispunjene, uslijedila je odluka o prinudnoj upravi.
Predsjednik države Jakov Milatović je već sjutradan raspisao vanredne lokalne izbore, zakazavši ih za 8. decembar.
U vladinom odboru povjerenika biće predstavnik Ministarstva državne uprave Zlatko Gligorović, predstavnik Ministarstva javne uprave Boban Jovović, predstavnica Ministarstva finansija Snežana Mugoša, predstavnica Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore Ljubica Radović, predstavnica Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Milena Strugar, kao i dva predstavnika građana Berana, Vasko Dragović i Nikola Babović.
Još nije poznato koga će Odbor ovlastiti da predlaže odluke i potpisuje dokumenta, ali se očekuje da će ta odluka biti donešena do kraja ove sedmice. Kao i da će jedna od prvih odluka koja će biti predložena biti rebalans budžeta, kako bi zaposleni mogli da primaju zarade do uspostavljanja nove vlasti.
Na potpis lica koje Odbor povjerenika odredi čekaju još mnoge druge odluke od kojih zavisi nastavak započetih projekata, jer su svi projekti, osim onih koji se vode sa državnog nivoa, bili blokirani.
Monitor iz službe Skupštine opštine Berane saznaje da još nijesu dobili nikavu infomaciju niti uputstva.
“Nama nije ništa stizalo, nikavo obavještenje ni mejlom ni poštom. To ne znači da Odbor povjerenika već nije počeo da radi, jer neke odluke koju su bile spremne za usvajanje, među kojima i završni račun, ili izbor novog predsjednika Opštinske izborne komisije, oni mogu sve da odrade na elektronskim sjednicama, bez dolaska u Berane” – kazali su iz te službe.
Do agonije u Opštini Berane došlo se kada dogovorena rotacija na mjestu predsjednika opštine između NSD i Demokrata nije uspjela, jer nije bilo neophodne većine u vladajućoj koaliciji. Rok je bio 13. jul ove godine.
Mjesec ranije, 13. juna, dotadašnji predsjednik Vuko Todorović (NSD) je dao ostavku, a nešto prije i potpredsjednik Damjan Ćulafić (Demokrate). No, pošto nije došlo do rotacije, istekao je rok od 30 dana u kojem je po zakonu morao biti izabran novi predsjednik.
Od 13. juna Opština Berane je „obezglavljena“, jer nema ni predsjednika, niti makar jednog potpredsjednika. Drugom potpredsjedniku iz nekadašnje političke grupacije Berane sad, Mladenu Premoviću, mandat je prestao po automatizmu, ostavkom predsjednika.
Među političkim akterima na lokalnoj sceni ima onih koji smatraju da Vlada Crne Gore nije trebala da čeka do sada, odnosno da je mogla učiniti to odmah u julu, nakon što je Opština Berane ostala bez predsjednika.
Nakon redovnih lokalnih izbora u Beranama 2022. godine većinsku koaliciju su napravili DF, Demokrate, Berane sad, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora sa ukupno 19 odbornika.
SNP, koji je u Beranama, poslije DPS sa koalicionim partnerima SD i BS (9 odbornika), bio najjači politički subjekt, ostao je u opoziciji sa sedam odbornika.
U međuvremenu je bitno promijenjena politička scena na državnom nivou, a izbori u susjednoj Andrijevici, kao i nedavni u Podgorici, pokazali su da se mijenjaju i političke prilike na lokalnom nivou.
Sasvim je sigurno da će se i na vanrednim lokalnim izborima u Beranama pojaviti neke nove stranke. Teško da će bilo ko imati apsolutnu vlast i prije bi se moglo dogoditi da ishod bude takav da će o budućoj lokalnoj vlasti morati da se pregovara.
Odbor povjerenika će među prvim odlukama donijeti one koje se tiču ostavke dosadašnje predsjednice Opštinske izborne komisije i izbora novog predsjednika, kao i ustanovljavanja da se u skladu sa smanjenim brojem stanovnika nakon poslednjeg popisa broj odbornika u lokalnom parlamentu u Beranama sa dosadašnjih 35, smanjuje na parni broj, odnosno na 34.
Sličnu krizu, još dužu, u susjedstvu je prošla Opština Andrijevica. I tamo je od marta godine funkcionisao Odbor povjernenika, i nakon dugih postizbornih pregovora i izborom predsjednika SO, izašla je iz te krize.
Višemjesečna kriza u Beranama uticala je na raspoloženje građana u tom sjevernom gradu, pa se procjenjuje da bi se i na tim loklnim izborima mogao povećati broj apstinenta.
Mogu li partije popraviti svoj rejting za dva mjeseca, vidjećemo. U suprotnom je i u Beranama za očekivati neizvjesnu i dugu pregovaračku rundu dok se ne dođe do nove lokalne vlasti.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
NOVO TARIFIRANJE USLUGA VODOSNADBIJEVANJA NA SJEVERU: Sve je isto, samo voda skuplja
Objavljeno prije
7 danana
11 Oktobra, 2024Voda će naredne godine i na sjeveru biti skuplja, u nekim opštinama i do nekoliko puta. Tim potezom vodovodna preduzeća namjeravaju da riješe dio svojih nagomilanih poslovnih teškoća. Lokalni parlamenti o predlozima cjenovnika već su, mahom, odlučivali i dali saglasnost da opštinska preduzeća izmijene tarife.
Rijetke će biti opštine, u kojima odbornici neće dati saglasnost na novo tarifiranje usluga vodosnabdijevanja, formirano metodologijom Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (RA). Povećanje cijena uslovile su, najviše, prošlogodišnje izmjene Granskog kolektivnog ugovora za stambeno-komunalnu djelatnost (GKU), koje su dodatno pogoršala, ionako nezavidnu, situaciju u lokalnim preduzećima iz te oblasti.
Opština Pljevlja je, za sada, jedina na sjeveru u kojoj će građani, od naredne godine, vodu plaćati jeftinije nego do sada. Lokalni parlament nije prihvatio cjenovnik, koji je odredila RA, pa će usluga vodosnabdijevanja u tom gradu biti10 odsto jeftinija, umjesto predloženog povećanja od čak 153 odsto. Vodovodu će razlika od 1,4 miliona eura, do iznosa predložene cijene, ubuduće biti dotirana iz lokalnog budžeta. Do kada će opštinska kasa izdržati taj izdatak nejasno je i onima koji su glasali protiv povećanja cijena vode.
Prema ocjeni tamošnjeg Sekretarijata za finansije, dotacija je ogromno izdvajanje. Kako kažu, u budućnosti će se tražiti neka druga rješenja. RA je, prethodno, dala saglasnost Vodovodu da fiksni dio cijene usluge na mjesečnom nivou poveća sa 1,59 na 3,61 eura, a varijabilni sa 0,63 na 1,6 eura. Uz račune za vodu, iskazuje se i usluga prihvatanja i odvođenja komunalnih otpadnih voda. Vodovod Pljevlja nalazi se u izrazito lošoj finansijskoj situaciji sa akumuliranim gubitkom od skoro tri miliona eura. Lani je to preduzeće poslovalo sa gubitkom od 90.000 eura, a dospjele obaveze su oko 3,3 miliona. Preuzeće ima 8.115 korisnika i isporuči im godišnje blizu 880 .000 metara kubnih vode.
Da dotacije iz lokalnog budžeta nijesu dobra alternativa poskupljenju vode, ocjenjuju za Monitor u nadležnom skupštinskom odboru u Kolašinu. Odbornici će, saopštili su, najvjerovatnije glasati da cijene vode budu, od januara 2025.godine, skoro duplo više u odnosu na dosadašnje.
“Bilo da je iz budžeta ili na mjesečnom računu, građani plaćaju. Novac u budžetu je novac građana, tako da, suštinski, sve ide po njihovom džepu. Na narednoj sjednici SO je na dnevnom redu predlog novog cjenovnika Vodovoda i kanalizacije i odbornici će, najvjerovtanije dati saglasnost. Nijesmo vidjeli prednost varijante da razliku do predložene cijene dotira Opština, a da voda ostane po istoj cijeni. To bi bila prilično populistička odluka, koja bi samo “na prvi pogled” sačuvala građane i nanijela višestruku štetu”, kažu u skupštinskom Odboru.
U tom gradu “kubik” vode ubuduće će biti skoro 83 centa. Fiksni dio cijene usluge na mjesečnom nivou biće, kako je predloženo, 2,04 eura. U skladu sa zakonom, biće izjednačene i cijene vode za pravna i fizička lica. No, i pored značajnog poskupljenja, kako kaže izvršni direktor Vodovoda i kanlizacije Miloš Peković, cijene vode će biti i dalje biti među najnižim u državi.
Objašnjava da će se, za one koji nemaju vodomjere, potrošena voda paušalno obračunavati pet kubika mjesečno po korisniku. Iz tog preduzeća podsjećaju da se do cijene vode dolazi na osnovu nekoliko parametara, kako je propisano Metodologijom za utvrđivanje cijena za obavljanje regulisanih komunalnih djelatnosti.
“Na osnovu Metodologije, prema kojoj RA daje saglasnost na cijene, utvrđuje se cijena usluga na koje osnivač (Skupština opštine) treba da da krajnju saglasnost. Niz eksternih faktora, na koje ne mogu uticati vodovodna preduzeća, utiče na cijene usluga. Jedan od faktora je usvajanje GKU, koji će najzančajnije uticati. Osnovni koeficijent za zarade povećao se u prosjeku 70 odsto od novembra mjeseca 2023. godine”, podsjeća Peković.
Pored GKU, objašnjava, preduzeće se suočilo sa smanjenjem cijena za “pravna lica” od 35 odsto. Sve to, tvrdi, u mnogome otežava poslovanje u tekućoj godini. On podsjeća da je “problematika oko cijena usluga evidentna u cijeloj Crnoj Gori”.
“Svako vodovodno preduzeće je u problemu zbog takvog načina utvrđivanja cijena, ali navedenu nadležnost su dobili uz saglasnost Vlade, još prije pet godina. Evropska praksa, na osnovu koje se zasniva Metodologija RA odrazila se na izjednačavanje cijena za pravna i fizička lica. Takva praksa imaće negativan uticaj na fizička lica, dok se na pravna neće odraziti. Vodovodna preduzeća su nemoćna da utiču na sve to, jer su dužna poštovati zakone, koji prate donošenje cijena”, kaže direktor kolašinskog vodovoda.
Ukupan broj korisnika kolašinskog vodovoda je 2.390, a planirana količina isporučene vode naredne godine je 403.355 kubika. Biće istovrmeno povećane i cijene prihvatanja i odvođenja komunalnih otpadnih voda.
Lokalni parlament u Bijelom Polju, početkom sedmice, dao je saglasnost da se cijene vode u tom gradu povećaju za oko 35 odsto. To je, kako je kazao direktor Vodovoda Bistrica Marko Bulatović, prvo poskupljenje u minulih 12 godina. Kako je objasnio odbornicima, “prosječan račun za 20 metara kubnih vode po trenutnim cijenama bio je 6,14 eura sa PDV-om, dok će po novim cijenama to biti 8,31 euro, takođe, sa PDV-om”. I to preduzeće kuburi sa mnogim teškoćama, a među njima je i skoro nenaplativo potraživanje od skoro 1,5 miloon eura. I u Bijelom Polju tvrde da nude skoro najeftinije usluge vodosnabdijevanja u državi.
Cijene vode, formirane metodologijim RA u Andrijevici biće više za oko 300 odsto. Apeli potrošača u toj opštini da se preispita nova tarifa nijesu dali rezulate, pa su, iz Vodovoda i lokalne uprave, odgovorili da se “zakon mora poštovati”. Zakon, odnosno, Metodologija RA prema kojoj se obračunavaju cijene usluga vodosnabdijevanja, bio je na meti kritika i Zajednice opština Crne Gore (ZOCG). Preporučili su, početkom godine, da opštine, koje imaju finansijskih kapaciteta, treba da dotiraju vodovodna preduzeća kako bi se izbjeglo poskupljenje.
“Dotacija sredstava treba da se obavi na ime razlike u iznosu sadašnje i uvećane bruto plate zaposlenih, koja proizilazi iz GKU, kako bi se riješio problem poslovanja vodovodnih društava u ovoj i amortizovalo povećanje cijene vode do kojeg bi došlo u sledećoj godini. Istovremeno, opštine će se obratiti Vladi Crne Gore sa zahtjevom da se nadoknade sredstva koja se po tom osnovu odlivaju iz lokalnih budžeta”, saopšteno je tada iz ZOCG.
Preporučena je i nepopularna mjera smanjenja broja zaposlenih u vodovodnim preduzećima. Višak radnika, kako su kazali iz ZOCG, prije svega treba tažiti u aministraciji. Tu preporuku, naravno, do sada nije uvažilo ni jedno preduzeće na sjeveru. Prema zvaničnim podacima, preduzeća koja pružaju usluge vodosnabdijevanja nijesu do sada radila ni na boljoj naplati usluga, da smanje gubitke na mreži i pružaju usluge na tržišnom principu i uz odvojeno knjigovodstvo, što su bili savjeti iz RA. To bi, navodno, dijelom amortizovalo udarac GKU na poslovanje. Sve te teškoće i propusti u radu, za sada će biti rješavani višim cijenama usluga ili dotacijama iz lokalnih budžeta. Dugoročnih planova za održivo poslovanje u toj oblasti nema.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
ULCINJSKA SOLANA NA RESPIRATORU: Planovi blizu, so daleko
Objavljeno prije
7 danana
11 Oktobra, 2024Do kraja godine trebao bi da bude završen Plan upravljanja za ulcinjsku Solanu. On će biti podloga za sanaciju i obnovu infrastrukture na ovom lokalitetu, a godinama će se čekati na pokretanje proizvodnje soli. Samo na taj način ovaj lokalitet ponovo postaje ono što je bio devet decenija – do posljednje berbe soli 2013. Solana je antropogena močvara koju je čovjek stvorio i bez čovjeka ne može funkcionisati
Mi smo zainteresovani da Park prirode Ulcinjska Solana zaživi u punom kapacitetu. A to znači da se očuva prirodna sredina i da sve bude u interesu lokalne zajednice i države“, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
On smatra da bi do kraja godine trebalo da se stavi u funkciju taj zaštićeni lokalitet, kojim bi upravljala lokalna samouprava, konstatujući da se u tom procesu već dosta kasni.
Skupština opštine Ulcinj je još u junu 2019. godine proglasila Solanu Parkom prirode, a godinu kasnije trebalo je da se formira preduzeće koje bi upravljalo tim prostorom od 15 miliona kvadratnih metara.
„Sada imamo Park prirode samo na papiru“, navodi gradonačelnik Ulcinja.
Kao podloga za revitalizaciju tog prostora i rad Solane trebalo bi da posluži Plan upravljanja za ulcinjsku Solanu. Na čelu radne grupe za izradu tog dokumenta stoji ekspert kojeg je delegirala njemačka vlada, Goran Gugić, a tu su i predstavnici Vlade Crne Gore, Opštine Ulcinj i nevladinih organizacija u čijem je fokusu Solana, podgorički Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i ulcinjsko Društvo “Martin Šnajder Jakobi“ (MSJA).
Gugić je uvjeren da stvari na Solani konačno idu u dobrom smjeru i da je realno očekivati da Plan upravljanja bude završen do kraja tekuće godine.
“Ipak, ima još dosta stvari koje treba da definišemo ovim planom koji se radi za narednih 10 godina. Prije svega, ko će biti upravljač, vjerujem neko društvo sa ograničenom odgovornošću. Jer, prvi zadatak na Solani je obnova, odnosno sanacija infrastrukture. To će iziskivati znatna sredstva, a najveći dio biće donacije EU“, ističe Gugić.
Kako navode iz CZIP-a, godine nebrige i neadekvatnog upravljanja područjem dovele su do toga da se na Ulcinjskoj solani smjenjuju periodi poplava i suša, tako je da je ovo zaštićeno područje više puta dovedeno na granicu ekološke katastrofe. Urušeni nasipi doveli su do toga da se velike količine vode zadržavaju u centralnom dijelu Solane, dok ostali bazeni veći dio godine ostaju suvi. Tako da je realizacija projekta sanacije urušenih nasipa i dovođenja slane vode u bazene pretpostavka za očuvanje ovog jedinstvenog lokaliteta kako bi ono ostalo najveći “aerodrom“ za ptice na istočnoj obali Jadrana.
Gugić napominje da je problem i što je „srce Solane“ – pumpna stanica Đerane i kanal kojim morska voda dolazi do bazena, izvan granica Parka prirode. Nedavno je, inače, sredstvima CZIP-a obnovljena pumpa 16, a neophodno je to učiniti i sa pumpom 31. Očekuje se da će ta sredstva obezbijediti crnogorska Vlada.
Takođe, Ministarstvo finansija bi trebalo da reguliše i pitanje koncesije, jer je dosadašnji koncesionar, podgorički Eurofond, u stečaju.
„Nama je Solana uvijek prioritet. Sigurna sam da je Plan upravljanja dobar i kvalitetan dokument, a očekujemo i uspostavljanje adekvatne upravljačke strukture”, kaže Tamara Brajović iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Jedno od najzahtjevnijih poglavlja u pregovorima sa EU, 27 – životna sredina i klimatske promjene, ne može biti zatvoreno dok u punom kapacitetu ne zaživi Park prirode Ulcinjska Solana. I u Berlinu i u Briselu smatraju da je suštinski odnos prema Solani test za cijelu Crnu Goru kako shvata obaveze u zaštiti životne sredine.
Ona je ne samo zbog brojnosti ptičjeg fonda (na Solani odmara i gnijezdi više od polovine vrsta registrovanih u Evropi), već i zbog rijetkih vrsta biljaka, važna na evropskom nivou. Zato će Solana biti uvrštena i u Natura 2000, odnosno biti dio ekološke mreže koju čine područja značajna za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova u okvirima Evropske unije. Solana je već pet godina i na Ramsarskoj listi kao međunarodno značajno močvarno stanište.
Dakle, da bi slijetale i gnijezdile ptice, očuvala se flora, vratili radnici, dolazili turisti i posjetioci, odnosno da bi se revitalizovala Solana, treba dovesti morsku vodu u obnovljene bazene i proizvoditi slane kristale. Solana je antropogena močvara koju je čovjek stvorio i koja bez čovjeka ne može funkcionisati. Samo na taj način ovaj lokalitet ponovo postaje ono što je bio punih devet decenija – od osnivanja 1934, pa do posljednje berbe soli 2013. godine. Jer, u ovih posljednjih 11 godina Solana je na respiratoru, ili, kako navodi Brajovićka, na nekoj vrsti infuzije.
„Smatram da je proizvodnja soli u interesu ove zajednice, jer se razvoj Ulcinja ne treba bazirati samo na turizmu. Naravno, u Planu ćemo istaći mogućnosti i potrebu proizvodnje ne samo slanih kristala, već i nekih alternativnih proizvoda“, kaže Gugić.
No, sudeći po brzini kojim se odvija čitav proces stavljanja u funkciju Parka prirode Ulcinjska Solana i svega onoga što treba još učiniti, izvjesno je da će se na to čekati bar tri godine. Još toliko vremena će Crna Gora biti jedina država na Mediteranu koja ne proizvodi so.
Mustafa CANKA
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 7 dana
Lov na agente
Zoran Radulović
-
GLEDIŠTE / prije 7 dana
Autoput i grad
Monitor online
-
GLEDIŠTE / prije 2 sedmice
Preokret u sudstvu neophodan za preokret u državi i društvu
Monitor online
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Odbrojavanje
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Može li se naslikati Gaza?
Ferid Muhić
Novi broj
BERANE, VANREDNI LOKALNI IZBORI: Još jedna prinudna uprava
Kad se vrata zatvore, nadam se da je vjetar
MUSTAFA CANKA: GUSARSKA REPUBLIKA ULCINJ (XVIII): Fermani sultana
Izdvajamo
-
HORIZONTI4 sedmice
DOK SE SLAVI SVESRPSKO JEDINSTVO I NAJAVLJUJE SPOMENIK DRAŽI NA TERAZIJAMA: Tiho povlačenje Srbije sa sjevera Kosova
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Žrtve sistema
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Moć i nemoć generacije
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DALA SAGLASNOST ZA PODIZANJE SPOMENIKA AMFILOHIJU RADOVIĆU U BERANAMA: Iz sjemena prerađene prošlosti
-
Izdvojeno4 sedmice
HALID BEŠLIĆ, PJEVAČ, LEGENDA: Halide, od danas si zvijezda
-
DRUŠTVO3 sedmice
PROJEKAT VELJE BRDO: Dobar, loš, pogrešan
-
INTERVJU4 sedmice
INES MRDOVIĆ, AKCIJA ZA SOCIJALNU PRAVDU: Privilegije odgovaraju svima
-
DUHANKESA4 sedmice
Orlovo pero