Povežite se sa nama

Izdvojeno

KRUPNE RIJEČI O EVROPSKOM PUTU BEZ KONKRETNIH REZULTATA: Još dvije potrošene godine

Objavljeno prije

na

Vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića je prošlo. EU i SAD će podržati proevropsku Vladu koja ima širu podršku u parlamentu

 

„Ko od političkih aktera na političkoj sceni Crne Gore osigurava mir i stabilnost, unapređuje regionalnu saradnju i svoje odnose sa NATO-om kao punopravna članica i ne dovodi u pitanje međunarodno priznanje Kosova od strane Crne Gore, radi na procesu približavanja EU i ima odnos prema Rusiji u skladu sa zajedničkom politikom Unije, biće prihvatljiv za međunarodnu zajednicu”, kaže za Monitor direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani dr Zijad Bećirović.

On ističe da u međunarodnoj zajednici preovladava stav da su započete demokratske promjene u Crnoj Gori nepovratan proces. „Unutrašnjopolitičke borbe su karakteristične za sve zemlje. Crna Gora se dodatno suočava sa time, kao i sve zemlje poslije pada autokratskih režima”, kaže Bećirović.

Nakon što se u avgustu 2020. godine insistiralo na odlasku Đukanovićeve stranke, sada EU i SAD žele da se što prije prekine eksperiment sa Vladom Zdravka Krivokapića, odnosno da se formira nova Vlada koju će imati što širu podršku u Parlamentu.

Kako se ocjenjuje u Briselu i Vašingtonu, odlazeća crnogorska Vlada nije ostvarila gotovo nikakav napredak u evroatlantskim integracijama (nije bilo potrebnih reformi i zatvaranja poglavlja), flertovala je sa klerikalnim elementima i nije bila spremna da manjinske nacionalne zajednice uključi u državne institucije. Nakon devet mjeseci na premijerskoj funkciji Krivokapić je izgubio kredite na Zapadu, pa su od događaja u septembru na Cetinju traženi modaliteti izlaska iz „kružnog toka“ u kojem su se na putu prema EU našli i reforme i država.

„Demokratska smjena vlasti je sama po sebi nešto što treba cijeniti pod uslovom da se zadrži evropski pravac posredstvom efikasnih reformi. Ispred svega treba da bude sposobnost Crne Gore da sprovede volju koja povezuje više od tri četvrtine Crnogoraca“, ocjenjuje Kristijan Timonije, ambasador Francuske u Podgorici, zemlje koja predsjedava Unijom do kraja juna.

On navodi da očekuje brzo razrješenje političke krize i Parlament u kome će se donositi odluke potrebnom većinom glasova. To su poruke i svih ostalih ambasadora EU, kao i SAD, te evropskih parlamentaraca.

„Da bi napredovala ka EU, Crnoj Gori je potrebna stabilna, pouzdana i održiva proevropska parlamentarna većina”, kaže predsjedavajući delegaciji Evropskog parlamenta u POSP-u Vladimir Bilčik. On je pozvao sve političke aktere u državi da traže bolje rješenje od onoga što nudi aktuelna Vlada. „Rješenje koje se ne oslanja na stabilnu i predvidivu većinu u Parlamentu ne približava Crnu Goru EU i to se mora promijeniti”.

Sličan je stav izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonina Picule. „Izvještaj Evropske komisije i Rezolucija Evropskog parlamenta je evidentirala zastoje u pregovorima. To je stvar političke volje. Crna Gora, ukoliko želi da savlada složeni reformski proces, mora imati kontinuiranu parlamentarnu većinu i stabilnu i proevropsku Vladu”, kaže on.

Crna Gora je otvorila sva poglavlja, a samo tri privremeno zatvorila. Od 2012. godine prihvatila je novu metodologiju pregovora, po kojoj nema otvaranja pojedinačnih poglavlja, nego je 35 pregovaračkih poglavlja razvrstano u šest tematskih klastera. Pregovori o svakom otvaraju se ili zatvaraju kao cjelina, nakon ispunjavanja mjerila, a ukupni napredak u pregovorima zavisi o napretku u prvom ključnom klasteru koji obuhvata poglavlja pravosuđe i temeljna prava, pravda, sloboda i bezbjednost, finansijski nadzor, javne nabave i statistiku. Taj klaster se prvi otvara i zadnji zatvara u pregovaračkom procesu.

Da bi se, dakle, ostvario ključni napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i unaprijedio bilans rezultata, treba zagristi „kisjelu jabuku” pravosuđa. Preduslov da se cijeli sistem deblokira je postojanje snažne političke volje.

„Prvi naredni iskorak u ovom smislu su imenovanja čelnih funkcija u sudstvu i tužilaštvu koja zavise od postizanja dvotrećinske, odnosno tropetinske većine u Parlamentu i na čekanju su već više godina”, pojašnjava glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić. „Tek kada Crna Gora ispuni zacrtane kriterijume, EU će moći postaviti zahtjeve vladavine prava kao završne standarde, koje će Crna Gora morati ispuniti kako bi zatvorila ova poglavlja”, stoji u zaključcima Brisela koji su u decembru saopšteni zvaničnicima u Podgorici. Od njih je ponovo zatraženo da dostave „opipljive, ojačane i održive rezultate” na području vladavine prava.

Često se od konstituenata buduće većine u Skupštini navodi broj od 49 poslanika koji bi trebalo da podržavaju Vladu kako bi se ostvarila djelotvornost zakonodavnih reformi.

Ukoliko se uskoro izabere vrhovni državni tužilac, te početkom proljeća novi čelnici pravosudnih organa, stvaraju se pretpostavke da se u junu ispune privremena mjerila i dobije povoljan Izvještaj Evropske komisije. Konačno se otvara prostor za postupno zatvaranje svih drugih poglavlja.

U tom slučaju Crna Gora bi ostala predvodnik u procesu pristupanja sa realnim izgledima da za pet do šest godina postane članica EU. Evidentno je da se nakon promjene vlasti u Njemačkoj, Berlin mnogo više okrenuo jugoistoku Evrope.  I Francuski predsjednik Emanuel Makron ističe da Unija ima „posebnu odgovornost” kada je ova regija u pitanju (a koju naziva „srcem Evrope”) najavljujući politiku „ponovnog evropskog angažmana i investiranja” u Zapadni Balkan.

Potrebni su konkretni rezultati. Kao što je to slučaj sa Indeksom percepcije korupcije u svijetu (CPI), koji svake godine objavljuje Transparensi internešenal. Na ovih dana objavljenoj rang listi za 2021. godinu Crna Gora je na 64. mjestu, Sjeverna Makedonija i Kosovo na 87, Srbija je devet mjesta slabije rangirana, dok su najgore plasirane BiH i Albanija na 110. mjestu.

 

Voelfl: Promjena režima se građanima već isplatila

Jedna od najboljih poznavalaca našeg regiona na Zapadu, dopisnica bečkog Der Standarda, Adelhajd Voelfl, u izjavi za Monitor kaže da je pad Vlade u Crnoj Gori očekivan. „Koalicija krajnje različitih partija suprotnih ideoloških orijentacija od početka je imala vidljive unaprijed određene prelomne tačke”.

Ona smatra da će, ako se formira manjinska vlada sa Dritanom Abazovićem i URA-om takođe kratko trajati, i da su novi izbori vrlo izgledni na jesen.

Milo Đukanović i DPS će pokušati da povrate što više vlasti, ali je dugogodišnja vladajuća stranka već izgubila važne strukturne resurse zbog promjene vlasti i stoga vjerovatno neće moći da povrati staru vlast. Samo iz tog razloga, promjena režima se građanima već isplatila. Crnogorci su prošle godine naučili da je promjena moguća”, ocjenjuje Voelfl.

Kako navodi, geopolitički posmatrano, povećani rusko-srpski uticaj destabilizuje i malu Crnu Goru i region u cjelini. „Prestankom trenutne koalicije, plima bi se mogla okrenuti i bivša prozapadna orijentacija mogla bi ponovo postati dominantnija”, procjenjuje ona. Zaključuje: „Što brža reforma pravosuđa bila bi od najveće važnosti da se vladavina prava konačno usidri u Crnoj Gori.”

                                                                                                      Mustafa CANKA

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo