U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 18. oktobra ili na www.novinarnica.net

Poplave u BiH, Crnoj Gori, srednjoj Evropi i širom svijeta upozoravaju da klimatske promjene u kombinaciji sa ljudskom pohlepom i zatvaranjem očiju pred nastupajućim problemima,  predstavljaju prijetnju svijetu.  Crna Gora i Balkan spadaju u najranjivije evropske regione,  na  posljedice klimatskih promjena

Više rijeka je izliveno, pojedini putevi oštećeni, a neki poplavljeni usljed obilnih padavina koje su zadesile Crnu Goru u noći između 3. i 4. oktobra. Najdramatičnije je bilo u Šavniku, na teritoriji Parka prirode Komarnica, u kome je došlo do izlivanja dvije rijeke. Poplavljeni su drumovi, a bujica je odnijela dva mosta pa su sela oko Šavnika bila odsječena.

U Komarnici, jednom od sela, četrdesetak mještana i turista čekalo je pomoć. Tek nakon vikenda, 7. oktobra, poplavljeno područje je posjetio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i predstavnici Vojske.

Mještani, koji su u subotu bili bez vode i struje nijesu čekali Vladu i institucije, pa su se samoorganizovali i napravili improvizovani nasip preko kojeg su prenosili vodu i hranu u odsječene djelove sela. U pomoć su im pritekli i radnici jednog privatnog preduzeća. Zahvaljujući nasipu turisti su evakuisani.

Šavničke vlasti  su u petak obavijestilie Vladu i poslali fotografije na kojima su se vidjele užasne posljedice vodene stihije, uključujući snimke vikendica koje nosi rijeka. ,,Ključno je da se reaguje na vrijeme, u našem slučaju to je trebalo da bude u petak ujutru kada smo obavijestili Direktorat za vanredne situacije”, izjavio je predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić.

Na vlasti u Šavniku je Demokratska partija socijalista (DPS), koja je opozicija na državnom nivou posljednje četiri godine. To je, smatraju u DPS-u ali i u ostatku opozicije, razlog što Vlada nije na vrijeme reagovala.

U isto vrijeme Bosnu i Hercegovinu pogodile su katastrofalne poplave koje su odnijele najmanje 20 života, a za nestalima i dalje traga. Najviše žrtava i najveća razaranja pogodila su Donju Jablanicu, koja je imala 440 stanovnika. Bosanski i regionalni mediji su puni naslova koji govore o tome da katastrofu nije izazvala samo prirodna stihija nego i ilegalni kamenolom koji se nalazio iznad ovog sela.

Da postoji mogućnost da je kamenolom uzrok jablaničke tragedije prvi je pomenuo predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić. On je rekao da šteta u Donjoj Jablanici ne bi bila tako velika, niti bi bilo toliko žrtava da se nije obrušio kamenolom. Istakao je i da nikada nije izdata nikakva dokumentacija o koncesiji o odobrenju za eksploataciju. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je predmet o ovom slučaju.

,,Kriva je država koja ga je pustila da kopa 25 godina. I inspekcija, i opština i kanton. I policija koja je tolerisala njegove neregistrovane mašine i kamione”, ocijenio je mještanin Donje Jablanice Dženan Imamović za Radio Slobodna Evropa. Tragedija u Jablanici je pokrenula pitanje i ostalih nelegalnih kamenoloma u ovoj državi.

Stručnjaci upozoravaju da  sječenje šuma, betoniranje i asfaltiranje u slučaju budućih poplava može ugroziti i brojne druge urbane cjeline. Među kojima i glavni grad BiH Sarajevo ,,Pogledajte okolna brda i padine, urbanizirane padine u Sarajevu. Tu šume gotovo da više i nema. Šuma je posječena, asfalitiralo se, betoniralo, gradile kuće“, rekao  je  profesor Vedran Zubić.

Stanovnici Donje Jablanice ispričali su potresne priče o preživljavanju. Jedan mještanin je svoju porodicu spasio zadržavši ih na kupoli džamije u Jablanici koja je bila pod vodom i kamenjem. Kada je suprug nju,   ćerku,  svoju majku i oca prebacio na kupolu, njega je bujica odnijela, ispričala je mještanka.

Regionali mediji su prenijeli   dramatičnu priču o Lejli Zalihić majci heroni. Lejla je skočila sa trećeg sprata svoje kuće, plivala tri kilometra bujicom i spasila svoju 13-godišnju kćerku.

Pomoć u nastradalo područje poslale su države iz okruženja. Iz Crne Gore se u ponedjeljak prema Jablanici uputio spasilački tim koji broji 32 člana.

O tragediji u BiH raspravljalo se i u Evropskom parlamentu. I tamo se čula  kritika na račun lokalnih vlasti u kontekstu kamenoloma u Donjoj Jablanici koji nije imao potrebne dozvole.

,,U svakoj tragediji desi se i nešto dobro. Ponovo smo svjedočili solidarnosti među ljudima kako bi pomogli jedni drugima i kako se brišu granice u pomoći. Tražimo od EU da odmah prenamijeni dio sredstava iz pretpistupnih fondova za BiH”, kazao je hrvatski EU parlamentarac Gordan Bosanac iz Zelenih.

Poplave u BiH  uslijedile su  nakon poplava u Srednjoj Evropi. Sredinom septembra, nevrijeme je uzrokovao ciklon Boris koji je izazvao najveće poplave u posljednjih 20 godina u centralnoj i dijelu istočne  Evrope. Poginulo je preko 20 osoba, a poplave su načinile i materijalnu štetu od više milijardi dolara na području Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Austrije i Rumunije, ostavljajući za sobom mulj i krhotine, rušeći mostove i potapajući kuće i automobile.

Tokom jula i avgusta, u nekoliko sedmica poplava, u Nigeriji je poginulo najmanje 179 ljudi, a desetine hiljada je raseljeno. Broj žrtava je veći u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo 45 smrtnih slučajeva povezanih sa poplavama. Nigerija je 2022. godine bila pogođena najgorom poplavom za više od decenije, u kojoj je poginulo više od 600 ljudi, raseljeno oko 1,4 miliona i uništeno 440.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Na drugom kraju svijeta, u SAD  u Floridi, ove sedmice se očekuje udar uragana Milton, koji je ocijenjen kao jedna od najjačih tropskih oluja u posljednjih stotinu godina. Evakusiani su milioni ljudi a Nacionalna garda Floride se priprema  za najveću operaciju spašavanja u istoriji. Stanovnici Floride su upozoreni na mogućnost vjetra koji će dostići brzinu od 270 kilometara na sat, kao i rekordno podizanje nivoa mora do pet metara. Predsjednik SAD Džo Bajden je upozorio stanovnile Floride: ,,Evakuacija je pitanje života i smrti”.

Klimatolozi ističu da decenijama upozoravaju na pogubne posljedice klimatskih promjena ali nema ko da ih čuje.

U martu ove godine Evropska agencija za okolinu (EEA) je upozorila da klimatske promjene prijete masovnom smrću i ogromnim troškovima u Evropi. Opasnosti klimatskih promjena rastu, a Evropska unija nije se spremna nositi sa ekstremnim vrućinama, šumskim požarima i još gorim poplavama, navela je u svom izvještaju ova agencija. Opasnosti klimatskih prijetnji ,,rastu brže od naše društvene spremnosti”, rekla je direktorica EEA Lena Mononen.

Procenjuje se da su ljudske aktivnosti prouzrokovale globalno zagrijavanje za oko jedan stepen Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba. Naučne projekcije govore o dva scenarija – optimističkom i pesimističkom. Ukoliko bi se prosječna globalna temperatura do 2100. povećala oko 1,5 fo 2 celzijusa, uticaj na klimu bi bio značajan ali ljudi i društva bi se postepeno mogli prilagoditi tim promjenama. U pesimističkom scenariju, povećanja temperature od 3,5 do 4,5 celzijusa, ili još crnjem od 5 do 7 celzijusa, civilizaciju očekuju dramatične promjene. Značajno povećanje  nivoa mora, ekstremne poplave, topljenje polarnog leda, nestašice hrane i vode, porast oboljenja. Mogući ratovi usljed klimatskih migracija.

Evropska unija ima ambicioznu i sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv klimatskih promjena, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ova strategija se bazira na smanjenju emisija stakleničkih gasova, poboljšanju energetske efikasnosti, prelasku na obnovljive izvore energije i podsticanju održivih praksi u svim sektorima.

Crna Gora i Balkan spadaju u najranjivije evropske regione  na  posljedice klimatskih promjena. Ranije cvjetanje mnogih  biljnih vrsta, vrelija i sušnija ljeta, neke su od promjena koje su evidente. Ekolozi upozoravaju da je zima 2023-2024. prva zima u kojoj medvjedi nijesu hibernirali jer je bila toliko blaga, skoro pa nepostojeća.

Poljorivreda i turizam su grane koje će najviše biti pogođene klimatskim promjenama. Iako se ističe neophodnost strategija za smanjenje štete na ekosisteme, infrastrukturu, ekonomiju i zdravlje ljudi, Crna Gora još  nije usvojila Nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene, čija izrada traje duže od četiri godine.

U nacrtu ovog plana navodi se: „Promjene koje su uočene u temperaturama, padavinama, učestalosti i trajanju klimatskih opasnosti (posebno suša i poplava) već utiču na proizvodnju hrane, njenu bezbjednost, sigurnost i kvalitet, a što će se prema klimatskim projekcijama dešavati sve češće u budućnosti”.

I ovih dana smo osjetili rušilačku snagu prirode. No i mi ljudi se svojski i slijepo trudimo da doprinesemo ubrzanom uništavanju prirode. Samo  2017. godine izgorjelo je više šume nego u periodu  od 1955-1985. godine. Ljudski  faktor je u najvećem broju slučajeva izazivač požara. Nemilosrdna je sječa šuma, krade se šljunak, pale gume, cvjetaju divlje deponije…

Vlasti u ekološkoj državi još nijesu sposobne ni da uobliče strategiju, a kamoli da se ozbiljnije pozabave problemom koji je već tu. I koji,  zapušten, postaje nerješiv.

Globalni rizik od poplava

Rizik od poplava u svijetu tokom vremena je povećan zbog rasta nivoa mora, globalnih klimatskih promjena i drugih problema, uključujući povećani rizik od opasnog vremena.

Na sajtu worldpopulationreview, navodi se da je skoro 400.000 Kineza u zoni rizika od poplava. To je 27,5 odsto populacije koja živi u područjima koja su pod visokim rizikom od poplava. Zbog gustine naseljenosti Kina je prva na listi brojnosti ugrožene populacije.

Međutim po procentu stanovništva koje živi u rizičnim područjima Kina nije ni blizu vrha ove tabele. Čak 58,7 odsto Holanđana živi u rizičnim  područjima i 57.5 odsto stanovnika Bangladeša.

Od naših susjeda najvisočije na listi, koju pravi worldpopulationreview, nalazi se Albanija. Ona je devetnaesta zemlja sa najvećim procentom stanovništva (27.6) ugroženog poplavama. Četiri mjesta iza nje je Hrvatska sa 26.9 odsto. Bosna i Hercegovina se nalazi na dalekom 58 mjestu sa 19,1 odsto ugroženog stanovništva. Crna Gora je četiri mjesta iza nje.

Predrag NIKOLIĆ

Apelacioni sud po treći put uvažio je žalbu branioca Miloša Medenice i vratio Višem sudu u Podgorici na odlučivanje predlog za ukidanje pritvora uz davanje jemstva od preko 1.450.000 eura. Medenica je uhapšen 25. maja 2022. godine. I pored toga što je optužnica podignuta prije dvije godine, sudski postupak nije odmakao dalje od početka. Medenica je od tada u pritvoru

Apelacioni sud po treći put uvažio je žalbu branioca Miloša Medenice i vratio Višem sudu u Podgorici na odlučivanje predlog za ukidanje pritvora uz davanje jemstva od preko 1.450.000 eura. To piše u zvaničnom saopštenju Apelacionog suda Crne Gore.

U obrazloženju odluke, sudije Apelacionog suda navode da je odlučujući o žalbi branioca okrivljenog, utvrđeno da je prvostepeno rješenje zahvaćeno bitnom povredom odredaba krivičnog postupka.

“Nedostaju potpuni, jasni i dovoljni razlozi o odlučnim činjenicama, što pobijano rešenje i zaključak suda čine nejasnim, a prvostepeni sud nije u potpunosti postupio ni po razlozima iz prethodnog ukidnog rešenja Apelacionog suda Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je naloženo prvostepenom sudu da u ponovnom postupku otkloni navedenu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, nakon čega će biti u mogućnosti da donese novu na zakonu zasnovanu odluku.

Ova odluka Apelacionog suda uslijedila je nakon što se odbrana Miloša Medenice žalila na rješenje sutkinje podgoričkog Višeg suda Nade Rabrenović, koju je donijela još sredinom jula ,kada je odlučila da i pored toga što je Apelacioni sud ukinuo njenu odluku opet odbije da pusti iz pritvora sina nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medence.

Branilac Medenice, advokat Stefan Jovanović ocijenio je da ovakvo ponašanje pokazuje da sudija Višeg suda jednostavno ne želi da usvoji jemstvo. On ukazuje da  Apelacioni sud u odlukama ukazuje šta su greške i mane rješenja sutkinje  Rabrenović, međutim, kako kaže, „ona uporno odbija da te mane odnosno greške ispravi“.

Advokat Jovanović podsjeća da je inicijalni prijedlog za jemstvo predat u februaru i, ukazuje, da već punih osam mjeseci nije pravosnažno okončan taj postupak, odnosno nije donijeta pravosnažna odluka kojom se jemstvo odbija ili usvaja.

„Tri puta je sutkinja Višeg suda Nada Rabrenović odbijala jemstvo, odnosno tri puta je odbila prijedlog odbrane za određivanje jemstva i tri puta je Apelacioni sud uvažavao žalbu odbrane u odnosu na ta rješenja i ukazivao šta su propusti. Sutkinja apsolutno niti jednom nije uvažila ukidne razloge odnosno navode odluke Apelacionog suda tačnije niti jednom nije nakon sto je žalba usvojena i narednoj odluci nije primijenila to na šta joj je ukazivao Apelacioni sud što pokazuje samo jedno a to je da sudija jednostavno ne želi da usvoji jemstvo i da ta negacija jednostavno nema osnova i temelja u zakonu“, kazao je Jovanović.

Branilac Medenice smatra da se radi o ličnoj odluci koja je, kako kaže, bazirana na motivima koji su utemeljeni u zakonu.

„Utemeljenje za takvo utvrđenje odbrana ima upravo u odlukama Apelacionog suda koji konstantno u tri odluke ukazuje šta su greške i šta su mane rješenja sudije Nade Rabrenović, ali ona uporno odbija da ih usvoji . Sumnjam da se radi o neznanju, ipak je u pitanju sudija Višeg suda u Podgorici. Očigledno je nedostatak hrabrosti uslijed pritiska javnosti i trenutne društvene klime koja vlada. Upravo zato će odbrana razmotriti i neke druge korake u odnosu na druge državne organe jer očigledno je da koliko god puta Apelacioni sud usvajao žalbu da sutkinja Nada Rabrenović jednostavno neće usvajati jemstvo već će isto odbijati iz istih onih razloga za koje je već par puta stavljeno do znanja da ne mogu biti zakonom propisani razlozi za odbijanje jemstva“, ističe advokat.

Jovanović ističe je i da je Ustavni sud Crne Gore više puta u odlukama ukazivao da pritvor, kada se radi o Medenici, nije neophodan već je dovoljno djelovati alternativnom mjerom, kao što je jemstvo.

„Takođe ne shvatam ni Apelacioni sud Crne Gore koji umjesto da preinači jednu takvu odluku uporno uvažava žalbu i vraća postupajućoj sutkinji  iako vidi da ona  jednostavno ne želi bez ikakvog zakonskog utemeljenja da udovolji predlogu odbrane odnosno da omogući usvajanje jemstva“, kaže on.

Prema njegovim riječima, ovakvo ponašanje Višeg i Apelacionog suda je „mrcvarenje“ pritvorenika. „Ovakvo stanje, ovakvo ponašanje, ova ping-pong partija između Višeg i Apelacionog suda je jedno klasično mrcvarenje pritvorenog lica i potvrda teze odbrane da se Miloš Medenica nalazi u pritvoru samo zato što je sin Vesne Medenice“, zaključuje  Jovanović.

Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Miloša i njegove majke Vesne Medenice, Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Milice Vlahović Milosavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića, Gorana Jovanovića i firme “Kopad Company” iz Nikšića…

Terete ih za krivična djela: stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja.

Medenica je uhapšen 25. maja 2022. godine, na podgoričkom aerodromu, nakon što je u Crnu Goru ušao iz Srbije i od tada se nalazi u pritvoru.

I pored toga što je optužnica podignuta prije dvije godine, sudski postupak nije odmakao dalje od početka, jer pred sudom još nijesu svi optuženi iznijeli svoje odbrane.

Svetlana ĐOKIĆ