DRUŠTVO
NOVA PREVIRANJA U SRPSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Carigrad priprema priznanje Makedonske crkve?
Objavljeno prije
3 godinena
Objavio:
Monitor onlineNovi temeljni ugovor Crne Gore sa Srpskom pravoslavnom crkvom se više ne pominje, niti na njemu insistira Patrijaršija u Beogradu, makar javno. Preči su problemi u Americi i Makedoniji
Malo je ko očekivao da će nakon burnih septembarskih događaja na Cetinju i pokušaja da se silom spriječi ustoličenje novog crnogorskog mitropolita Joanikija Mićovića goruća debata oko identitetskih pitanja otići u drugi plan, makar za neko vrijeme. Ne spominje se više ni popis stanovništva i nacionalno prebrojavanje na kojem je doskora toliko insistirao Demokratski front. Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Mickey Spajić je uz pomoć nekoliko svojih kolega ministara uspješno skrenuo pažnju javnosti na osnovne životne teme. Obećanje Vlade da će običnim i osiromašenim građanima plata naglo porasti za oko 80 odsto od Nove godine, ako se usvoji predloženi budžet u Skupštini, je imalo efekat čarobnog štapića kojim su odjednom zamrle priče o naciji i crkvi koje su razdirale crnogorsko društvo. Vrijeme će pokazati da li je ovaj potez pravi zaokret ili jedna u nizu demagogija izvršne vlasti.
Novi temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ili Crkvom Srbije kako je nazivaju miloistički mediji, se takođe više ne pominje, niti na njemu insistira Patrijaršija u Beogradu, makar javno. Patrijarh srpski Porfirije Perić i njegov Sveti Arhijerejski Sinod (crkvena vlada) imaju preča posla, i kod kuće i u inostranstvu. Prije dva dana je Sinod dao poslijepodnevno saopstenje da se „u cilju prevazilaženja nastalih problema“ bogata crkveno-školska opština Svetog Save u Njujorku „privremeno poverava na duhovno staranje i upravu i upravljanje Njegovoj Svetosti patrijarhu G. Porfiriju do normalizacije prilika“.
Samo nekoliko dana ranije, 14. decembra, Sinod je dao trojici episkopa u Sjedinjenim Državama (Maksim Vasiljević, Irinej Dobrijević i Longin Krčko), nakon trodnevnih konsultacija sa njima, rok od dva mjeseca da „crkvenu imovinu koja je (upisana) na novoformirane korporacije vrate u redovni crkveno-pravni status“. U saopštenju se naglašava da je imovina SPC u Americi isključivo njeno neotuđivo vlasništvo, kao i da bogoslovski fakultet Svetog Save u Libertvilu nastavi svoju „duhovnu i prosvetnu misiju“ pod duhovnim pokroviteljstvom srbijanskog patrijarha. Trojica episkopa SPC-a su uz podršku crkvenog sabora u Americi krajem jula 2019. formirali svoj episkopski savjet (samo za teritoriju SAD-a) bez dozvole Beograda, promijenile zvanični naziv sa Srpska pravoslavna crkva u Severnoj i Južnoj Americi u Eparhije u Sjedinjenjim Američkim Državama i usvojile novi ustav i akte. Sva imovina eparhija (dioceza) u Americi je još 2017. postala vlasništvo korporacija na koje su episkopi prenijeli vlasnička i upravljačka prava. Između ostalog, pozvali su se na američke zakone zbog kojih su izvršili navedene promjene.
Odmah po formiranju američkog episkopskog savjeta, srbijanski udbaško-patriotski tabloidi su krenuli u kampanju protiv trojice vladika od kojih se Maksim našao prvi na tapetu da je po nalogu NATO pakta, pokrenuo „zlokobni projekat razbijanja SPC-a“. Naime „SPC ima najveće poverenje u srpskom narodu“ pa stoga NATO želi da je uruši kao i zbog toga što je „SPC principijelno i kategorično stala na stranu Moskovske patrijaršije“ u sukobu oko crkvene jurisdikcije u Ukrajini. Episkop Maksim se u januaru 2019. u intervjuu za portal Teologija drznuo izjaviti kako ima razumijevanja za intervenciju Vaseljenskog patrijarha u Ukrajini kojim je tamošnja crkva priznata kao nezavisna od Moskve. Doveo je u sumnju navodnu 800-godišnju autokefaliju srbijanske crkve jer taj tomos iz Nikeje niko nikad nije vidio niti postoje tragovi o njemu. Nakon toga je Maksim smijenjen sa mjesta predavača na Bogosloviji u Beogradu pod izgovorom da je zagovarao Darvinovu teoriju evolucije koja djelimično negira božanski upliv u stvaranju.
Irinej Dobrijević je napadnut kao „neko ko može sa drugog kontinenta da namiriše pare“ kao i da do dana današnjeg Saborna crkva Svetog Save na Menhetnu nije skroz obnovljenja da bi se mogle održavati službe u njoj. Navodno su nestali i silni novci skupljeni za obnovu ove nekadašnje gotske anglikanske crkve koja je prvo ustupljena srpskoj crkvi a onda i trajno prešla u njeno vlasništvo za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Pravoslavna crkva u Americi je od 1963. do 1991. bila u raskolu sa Patrijaršijom u Beogradu i po pisanju tabloida pod kontrolom Vlade Srbije, postoji ozbiljna bojazan da bi se to ponovo moglo desiti zbog „nastojanja NATO pakta da razbije jedinstvo srpskog naroda“. Kako ostala dva episkopa, kanadski Mitrofan i buenosajreski Kirilo stoje na zvaničnim pozicijama Sinoda (i srbijanskih vlasti) tako se Sinod nije htio baviti optužbama i sumnjama u novčane pronevjere u Torontu i još nekim crkvenim opštinama u Kanadi kao i optužbama da je episkop Kirilo napustio svoju eparhiju u Argentini u koju se ne vraća već skoro godinu.
Patrijarh ima i probleme sa nekadašnjim hercegovačkim a sada episkopom diseldorfsko-nemačkim Grigorijem Đurićem koji sve češće zauzima disidentski stav u odnosu na Beograd i smatra se dijelom autonomaške struje koju je predvodio pokojni crnogorski mitropolit Amfilohije Radović.
Ipak, glavna vijest ovih dana je da se polako naziru obrisi buduće autokefalne Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije (MPC-OA) koja je u jednostranom raskolu sa -om još od 1967. SPC je 1959. godine dodijelila autonomiju crkvi u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Makedoniji ali su propali svi pregovori da se riješi raskol time što bi se dodijelila puna samostalnost Makedoncima. SPC insistira da se MPC vrati pod okrilje Srbije kao autonomna crkva i protivi se potpunom osamostaljenju. Makedonsko državno rukovodstvo i crkva insistiraju da MPC dobije samostalnost zato što Kraljevina Jugoslavija i Socijalistička Jugoslavija više ne postoje i time ni osnov po kojem je SPC stvorena i priznata od Carigrada tomosom iz 1922. Do skoro je MPC bila bojkotovana, smatrana nelegitimnom crkvom od strane drugih pomjesnih crkvi. Sa druge strane, činodejstvovanje i obredi koje je vršilo makedonsko sveštenstvo su uvijek smatrani validnim. Za razliku od MPC, svete tajne i sveštenodejstvovanje Crnogorske pravoslavne crkve se smatraju nevalidnim i ništavnim jer potiču od razčinjenog sveštenika Vaseljenske patrijaršije Miraša Dedeića koga je jedna frankcija nekada podijeljene Bugarske crkve na svoju ruku proizvela u čin crnogorskog episkopa.
Priznanjem samostalnosti crkve u Ukrajini od strane Majke Crkve u Carigradu (Istanbulu), koju su slijedile neke druge crkve, otvorio se i prostor za preispitivanje slučaja Ohridske arhiepiskopije pod čijom jurisdikcijom je nekad bila i srbijanska crkva Svetog Save.
Za razliku od DPS-a i tadašnjeg crnogorskog rukovodstva pod Milom Đukanovićem, makedonsko državno rukovodstvo i crkva su, slijedeći primjer Ukrajinaca, krenuli u živu diplomatsku aktivnost prema Carigradu koji jedini ima pravo na osnovu kanona vaseljenskih sabora da preispita slučaj svake pomjesne crkve i dodijeli joj tomos (akt o samostalnosti). U januaru 2020. godine tadašnji makedonski premijer Oliver Spasovski u pratnji Zorana Zaeva (lidera Socijaldemokratskog saveza Makedonije i kasnijeg premijera) su posjetili Fanar (sjedište patrijaršije) i primljeni od strane patrijarha Vartolomeja. Ranije su Vlada Sjeverne Makedonije i MPC-OA poslali i zvaničan zahtjev za priznanje autokefalije dok je Carigrad javno saopštio da se „nije odrekao namjere da riješi pitanje autokefalije uprkos protivljenju Srpske i Ruske crkve“. Početkom decembra ove godine crkveni hor iz manastira Sveti Jovan Bigorski iz Mavrova je učestvovao u Atini na festivalu vizantijske muzike pod blagoslovom Arhiepiskopa Atine i predstojatelja Grčke crkve Jeronima Liapisa što je čin bez presedana. Kasnije polovinom decembra carigradski patrijarh je primio delegaciju MPC-OA koja se sastojala od cjelokupnog bratstva i sestrinstva četiri makedonska manastira. Delegaciju koja je primljena od Vartolomeja u sabornoj crkvi Svetog Đorđa na Fanaru je predvodio vikarni episkop Debarsko-kičevske eparhije Partenij Fidanovski. Dalje najave susreta i informacije u koje je Monitor imao uvid govore da makedonska autokefalija je stvar koja ide polako ali sigurno. Nesporno je da bi čin davanja tomosa gurnuo SPC u još veći zagrljaj Moskve a vjerovatno i u otvoreno raskolništvo sa Majkom Crkvom u Carigradu i ostalim pravoslavnim crkvama, čemu se Moskva neskriveno raduje i na čemu rade njene obavještajne službe. U slučaju tomosa MPC-u i otvorenog raskola u Americi sasvim je izvjesno da će se tema crkvenog identiteta opet vratiti i na političku agendu Crne Gore i uzrokovati nova preispitivanja i potrese kod kuće.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
-
NOVI NAČIN GAZDOVANJA ŠUMAMA: Nervoza privilegovanih
-
NEMA SANKCIJA ZA NAPUŠTANJE DOMAĆIH ŽIVOTINJA: Žrtve neodgovornosti
-
Inflacija
-
JUŽNA AMERIKA NAKON POBJEDE MLADOG LJEVIČARA U ČILEU: Kad nada nadjača strah
-
VELIZAR RADONJIĆ: HRONIKA GRADITELJSTVA U CRNOJ GORI (I): O nastanku gradova
-
Čula se dešavaju
DRUŠTVO
KRIVIČNA PRIJAVA ZBOG FINANSIRANJA SREDNJIH VJERSKIH ŠKOLA: Sumnjiva raspodjela 4,9 miliona
Objavljeno prije
1 danna
15 Novembra, 2024Prethodne Vlade su na osnovu zaključaka, ugovora i aneksa, umjesto po Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, u prethodne četiri godine finansirale Gimnaziju ,,Sveti Sava” i Medresu ,,Mehmed Fatih” sa ukupno 4,9 miliona eura. CGO u krivičnoj prijavi traži da SDT ispita ovu državnu pomoć vjerskim zajednicama
Krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona EUR za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), početkom ove sedmice, Centar za građansko obrazovanje (CGO).
CGO se poziva na Izvještaj o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, koji je Državna revizorska institucija (DRI) objavila prošlog mjeseca. I DRI je dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja vjerskih škola sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.
Iz DRI nalaza smo saznali da je za četiri godine vjerskim zajednicama i školama podijeljeno 8,7 miliona eura, a u DRI smatraju da sistem dodjele nije pravedan.
Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila 1 975 000 eura. Najviše novca, 1,2 miliona eura, država je dala Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Od toga Mitropoliji crnogorsko-primorskoj 930 000, a Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 278 000. Islamska zajednica dobila je 331 000 eura, Crnogorska pravoslavna crkva 230 000 eura. Za ostalih 13 vjerskih zajednica izdvojeno je između 1500 i 55 000 eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.
Zanimljivo je da je DRI u izvještaju naveo da su u periodu nove vlasti, 2021-2023. ,,iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja”.
Vjerske zajednice su i po drugim osnovama dobile još dodatnih 1,87 miliona eura. Osnov za podjelu para je bio različit: Zakon o kulturi, Ugovor o grantu za prenos EU sredstava, Odluke Vlade – Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve i Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i dr.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu
Objavljeno prije
1 sedmicana
8 Novembra, 2024Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije, kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem
Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.
Činilo se da je Vlada odustala od tog posla. No, samo dva dana nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.
Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović. Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete. To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.
Studentski dom će Vlada sada kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetiskih rezervi ,,dok je sredstva za narednu godinu potrebno obezbijediti budžetima za narednu godinu”.
Sve to odgovara ugovoru koji su 21. oktobra potpisale ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i izvršna direktorica Čelebić City Milena Brajović, koji je u međuvremenu, prema saznanjima Monitora, raskinut. U tom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa PDV-om), a dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. Baš onoliko koliko je Vlada sada odlučila da opredjeli za novi studentski dom. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.
Nakon što je poništila tender, Vlada se sada poziva na odredbe Zakona o javnim nabavkama koje je prethodno prekršila.
Član 14 definiše izuzeća, pa se navodi da se on ne primjenjuje na: kupovinu ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine kao i prava koja se na njih odnose. Prigodna rupa u zakonu.
Monitor je pitao Vladu,odnosno ministarstva uključena u ovaj posao – zbog čega sada kupuju objekat za novi studentski dom mimo postupka javne nabavke.
Iz Generalnog sekretarijata Vlade su objasnili da je, nakon potpisivanja ovog ugovora, Ministarstvo prosvjete upozoreno od strane Zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore da Ministarstvo prosvjete nije organ u čijoj nadležnosti je vođenje, evidencija i sticanje državne imovine, te stoga se upućuje na raskid ugovora i primjenu procedure od strane ovlašćenog organa. To potvrđuje ranije pisanje Monitora.
Iz Ministarstva tvrde i da nijesu isključili javni poziv. „Upravi za državnu imovinu dostavili smo Zahtjev za raspisivanje javnog poziva na koji se mogu prijaviti svi zainteresovani ponuđači. Dostavljena je i specifikacija potreba koje budući objekat treba da zadovolji kako bi se u njemu pružale usluge studentskog smještaja”, piše u odgovorima iz Vlade.
Iz Radunovićevog Ministarstva su Monitoru odgovorili da će ,,Uprava za državnu imovinu pokrenuti zakonski propisanu proceduru za kupovinu predmetnog objekta u skladu sa instrukcijama Ministarstva prosvjete, koje je Uprava dobila dana 06.11.2024. godine”. No, oni ističu da je ,,u skladu sa članom 14 stav 1 Zakona o javnim nabavkama kupovina prostora tretirana kao izuzeće iz Zakona, pa se u realizaciji ovog pravnog posla neće primjenjivati odredbe Zakona o javnim nabavkama”.
Dodali su i da se razmatra mogućnost izgradnje novog studentskog doma na zemljištu Univerziteta Crne Gore (UCG).
Monitor nije dobio odgovore ni na pitanja upućena kompaniji Čelebić.
Vladinu kupovinu studentskog doma odlukom građanski aktivista Aleksandar Dragićević komentariše: ,,Kako je Vlada kolektivni organ, ne podliježe krivičnoj odgovornosti pa su na ovaj način našli prostor da nekome naprave uslugu i da niko nikad ne može odgovarati”.
Kao što je Monitor pisao,dio hotelaVerde koji je planiran za budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Tako se obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo Đukanović, Dragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa.
Plan da objekat Čelebića postane studentski dom za UDG odavno postoji. Sedam godina od osnivanja tog privatnog univerziteta, u avgustu 2015. preduzeće „Čelebić” objavilo je namjeru da gradi studentski internat u Donjoj Gorici, za akademce UDG i đake međunarodne osnovne i srednje škole.Od Ministarstva održivog razvoja i turizma u julu 2018. dobijaju građevinsku dozvolu za izgradnju Internata za potrebe Univerziteta, koju potpisuje tadašnji ministar Pavle Radulović. Objekat je izgrađen 2020. godine.
U listu nepokretnosti jasno stoji da se radi o đačkom domu. Ipak četvorospratnu zgradu sa podrumom inženjer građevinarstva Aleksandar Rakočević, u svojoj procjeni, koju je naručilo Ministarstvo prosvjete tretira kao hotel. I taj objekat hotela Verde, zajedno sa zemljištem od 3.505 kvadrata, te sa kompletnom opremom, namještajem i ostalim enterijerem, procjenjuje na 6,3 miliona.
Stručnjak za ovu oblast koga je Monitor kontaktirao smatra da je metod procjene sporan jer se radi o kupovini imovine a ne biznisa. Da je vršena procjena imovine, cijena objekta bi bila znatno manja.
Fidelity consulting izveo je računicu da će kvadrat u studentskom domu Donja Gorica biti plaćen preko 2.300 eura.
Sve je počelo u februaru 2024, kada Vlada donosi zaključak o formiranju međuresorske komisije, koja je trebala da pripremi informaciju o smještaju studenata. U aprilu 2024. Vlada usvaja informaciju ove komisije koju su činili predstavnici ministarstava prosvjete, finansija i prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Uprave za kapitalne projekte, Univerziteta Crne Gore i Studentskog parlamenta koja predlaže raspisivanje javne nabavke za ovaj posao. Predlog Radne grupe je bio da se raspiše javni tender ,,koji bi doprinio na transparentnosti, ali i povećao broj potencijalnih privrednih društava koja bi se mogla uključiti u ovaj model ustupanjem svojih objekata”.
Stručnjaci iz oblasti javnih nabavka kažu da sumnju budi i to što je raspisan ograničeni postupak, posebno ako je cilj bio transparentnost i veći broj prijava. Ukazuju i da je u poništenom tenderu na sajtu CEJN navedno da je vrsta nabavke – Roba. Zakon precizira u Članu 75 – Predmet nabavke robe je kupovina, zakup ili lizing robe, sa pravom ili bez prava otkupa koji može da obuhvata postavljanje i instalaciju robe kao sporedni predmet nabavke. Četvorospratna zgrada se teško može uklopiti u ovu definiciju.
Nadalje na CEJNU se navodi da – nakon sprovođenja postupka Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda dostavlja izvještaj Vladi, koja donosi odluku. Zakon predviđa da odluku može da donese samo organ koji je raspisao tender, a to je Ministarstvo prosvjete.
Na tender se javio samo jedan ponuđač i to sa duplo višom cijenom od ponuđene. Ministarstvo prosvjete i Vlada su to prihvatili, kršeći Zakon o javnim nabavkama.
I prije potpisivanja ugovora, 13. oktobra presječena je vrpca i izvršena primopredaja objekta od strane ministarke Jakšić Stojanović i Tomislava Čelebića. Postavljena je i tabla sa natpisom Studentski dom Donja Gorica.
Aleksandar Dragićević je prije objavljivanja ovog broja Monitora objavio informaciju dobijenu od studenta – da se krenulo sa iseljenjem dijela studenta koji su trebali da budu smješteni u novi studentski dom, a koji su, dok se posao oko ugovora ne završi, privremeno smješteni u razne domove. Iseljavanje je privremeno zaustavljeno.
Sa tenderom i mimo njega, Vlada je stvorila problem studentima, građanima i samoj sebi. Sve zbog nepoštovanja zakona. U srijedu je lider PzP-a Nebojša Medojević pokrenuo inicijativu kod Specijalnog državnog tužilaštva, pozivajući se između ostalog i na tekst Monitora, zbogu sumnje u korupciju oko kupovine studentskog doma. Po informacijama Monitora, u pripremi je nekoliko krivičnih prijava adresiranih na Ministarstvo prosvjete.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i Srbiji
Objavljeno prije
1 sedmicana
8 Novembra, 2024Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao
Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.
U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…
Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.
Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.
„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.
On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.
„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.
U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata, koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.
Pisac Brano Mandić piše da je potjera za njim slika i prilika naših državica u sofisticiranom modernom svijetu.
„Potjera za zločincem koja se otegla zapravo je mjera jadne službene sposobnosti i granične fikcije na koju smo prinuđeni. Ali više od svega, to je dokaz debele zaostalosti jedne tehnološke nedođije. Sve to djeluje gotovo romantično dok neko u toj nedođiji ne odluči da ubija i kolje“, piše Mandić.
Načelnik prijepoljske policije Željko Kuburović kazao je da je tamošnji teren dosta nepristupačan. Kako je naveo, pregleda se svaka štala, pojata i ambar.
“Teren je pun uvala i vrtača i postoji mogućnost lakog skrivanja i bjekstva. Pokriva se i dio područja oko granice, jer taj dio Balijagić dobro poznaje”, dodao je on.
Cijelu priču dodatno je začinio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavom da je Balijagić vjerski ekstremista i da je to postao tokom dugogodišnjeg zatvorskog staža. Kazao je i da je ubica pobjegao Crnoj Gori, ali da srpskim organima reda neće umaći.
„On je u zatvoru postao pravi fanatik, ekstremni radikalni islamista i to imamo podatke. On naših veza iz Crne Gore – dakle obavještajno“, saopštio je Vučić.
To su odmah demantovali ovdašnje institucije, Uprava policije (UP) i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB). U saopštenju za medije naveli su da ne postoje operativni podaci koji upućuju na to da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.
„Podaci kojima razpolažemo ne upućuju na to da su motivi za izvršenje zločina za koji se sumnjiči da je 25. oktobra u selu Sokolac izvršio A.B, bili vjerske ili nacionalne prirode. Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina proveo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma“, navodi se u saopštenju.
Nekadašnji direktor Uprave policije Nikola Janjušević upozorio je da su ovakve izjave jako opasne. „Koliko se sjećam, on je u toj emisiji „Ćirilica“ rekao da je moguće da je zločinac Balijagić ubio dvoje nevinih ljudi Madžgalja iz Sokolca jer je vidio ikone u njihovoj kući. To, dok se ne završi istraga, su sve neki operativni podaci koji mogu dodatno da uznemire i javnost i građane u jednoj višenacionalnoj sredini, kao što je Crna Gora“, kazao je Janjušević.
Balijagića su se dotakli i u crnogorskom parlamentu. Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da u kriznim situacijama poput trenutne sa odbjeglim Balijagićem, nedopustivo da ne postoji komunikacija institucija sa građanima. To je rekao nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, na početku zasjedanja, čestitao novom američkom predsjedniku Donaldu Trampu na pobjedi.
“Vaša čestitka bi bila razumljivija kad bi joj prethodio apel premijeru, koordinatoru bezbjednosnih službi, ministru unutrašnjih poslova da revnosnije komuniciraju sa građanima, jer su građani Bijelog Polja i sjevera u velikoj panici. Ne postoji elementarna informisanost, ni brifing od strane bezbjednosnih službi ove zemlje gdje se lice nalazi, da li mu se ušlo u trag i da li su građani bezbjedni”, istakao je Nikolić.
Mandić je odgovorio da je Balijagić u Srbiji, što su potvrdila tamošnje bezbjednosne službe.
I dok se Balijagić šetka po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji , građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni očigledno ne rade svoj posao.
Ministra Šaranovića ometa kritika
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je napomenuo da su od 25. oktobra, kada su na svirep način stradali Milenka i Jovan Madžgalj, svi raspoloživi resursi njegovog resora, Uprave policije i Vojske Crne Gore danonoćno angažovani – kako u potrazi za osumnjičenim, tako i u osiguravanju mira i sigurnosti svih sela Vraneške doline. On je istakao da Crna Gora ne pamti ovakav nivo posvećenosti i angažovanja resursa u potrazi za jednim licem.
“Budite uvjereni da će pravda biti ostvarena uz snažnu i koordiniranu podršku institucija bezbjednosti. Moram ovim putem konstatovati i nedovoljno odgovoran i nerijetko neistinit način komentarisanja, analize i izvještavanja određenih predstavnika političkih subjekata, pojedinaca, bivših policijskih službenika, što je bez dileme moglo imati negativne implikacije po bezbjednost pojedinih mještana ovog područja, a što definitivno ne doprinosi efikasnosti djelovanja policije i vojske u potrazi za Balijagićem”, naveo je Šaranović.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Komentari
Kolumne
Novi broj
Iskorak
ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?
NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi
Izdvajamo
-
Izdvojeno2 sedmice
OSUJEĆEN PLAN VLADE DA SA 6,3 MILIONA POMOGNE TOMISLAVA ČELEBIĆA I ĐUKANOVIĆEV UDG: Tajna poništenog tendera
-
INTERVJU3 sedmice
VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT: Nema reforme dok se ne odstrane kadrovi pravosudnog kartela
-
FOKUS4 sedmice
REZULTATI POPISA: Svih nas ima
-
DUHANKESA4 sedmice
35 godina “Monitora“ – kapa dolje!
-
HORIZONTI4 sedmice
ANDRIJA MANDIĆ – VOJVODA DIOBA: Od Ace do Ace
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Žeđ, 35
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ NAČELNIKA GENERALŠTABA ZORANA LAZAREVIĆA: Politizacija bez pauze
-
ANKETA4 sedmice
TRI I PO DECENIJE MONITORA: Luča slobodnog novinarstva