Povežite se sa nama

Izdvojeno

GOVOR MRŽNJE U JAVNOM PROSTORU U CRNOJ GORI: Ubi opaka riječ

Objavljeno prije

na

Nedavna smrt popularne influenserke u Srbiji aktuelizovala je trend uvredljivog govora u javnom prostoru, koji je nerijetko prelazio i u govor mržnje. Taj je trend rastući i u Crnoj Gori. Govor mržnje uglavnom se sankcioniše kada je upućen funkcionerima vlasti. Kada uvrede trpe građani, novinari ili neko iz civilnog sektora, reakcija je uglavnom – deklarativna

 

Regionom odjeknula je vijest da je popularna influenserka Kristina Kika Đukić (20) iz Srbije, koja je godinama trpjela buling (onlajn nasilje), preminula. Pretpostavlja se, jer se na nalaze obdukcije još  čeka, da je počinila samoubistvo. Mediji su nagađali šta bi sve mogao biti uzrok. Ta je polemika izazvala lavinu novih uvreda i komentara prepunih govora mržnje koji se još gomilaju na društvenim mrežama preminule. Rastući trend uvredljivog govora u javnom prostoru, koji je nerijetko prelazio i u govor mržnje u posljednjih nekoliko godina, i u Crnoj Gori je očit.

To je pokazalo istraživanje crnogorskog Instituta za medije krajem prošle godine. Onlajn nasilnici i oni koji šire govor mržnje, najčešće, to čine putem društvenih mreža. U medijima takvog je sadržaja manje, no ni oni nijesu dosljedni u primjeni profesionalnih standarda. Zapaljiv govor bujao je u desno orijentisanim medijima, a uz njega i međusobne uvreda čitalaca.

,,Govor mržnje tokom ove godine razmatran je u 14 predmeta (po osnovu nacionalne pripadnosti, pola, promjene pola ili rodnog identiteta, po osnovu političkog ili drugog mišljenja, pripadnosti grupi i druga lična svojstva)”, kazali su Monitoru iz Kancelarije Intitucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsmana).

U 2020. godini takvih je slučajeva bilo upola manje. Iz Uprave policije (UP) iste godine registrovali su 30 prekršaja, 2019. godine 29, 2018. godine 25 i 2017. godine 31 prekršaj.

Brojke ne odslikavaju pravo stanje stvari. ,,Vjerovatno je više razloga koji na to utiču. Dominantan je taj što smo kao društvo postali tolerantni na govor mržnje i druge oblike neprimjerene i nasilne komunikacije i nasilnog ponašanja, generalno. Nažalost, sloboda izražavanja često se tretira kao neograničeno polje slobode”, kazali su još iz Kancelarije Ombudsmana.

Građani/ke se Zaštitniku češće obraćaju s upitima koje mehanizme mogu da iskoriste da bi što prije bio uklonjen neki komentar koji prepoznaju kao govor mržnje na društvenim mrežama ili portalima.

Zakon o zabrani diskriminacije govor mržnje definište kao svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji širi, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju, antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i neprijateljstva protiv manjina.

Pomoćni pravni izvori u donošenju mišljenja su i praksa Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), kao i preporuka GPR 15 Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), koja se odnosi na govor mržnje.

Institucije se radije opredjeljuju da govor mržnje kvalifikuju kao prekršaj, u okviru Zakona o javnom redu i miru. ,,Zato izražavamo sumnju da pojedini delikti, koji se tiču osjetljivih grupa, mogu biti na adekvatan način procesuirani samo kroz taj zakon. Naša javnost, pa čak ni ona stručna, još uvijek nije u dovoljnoj mjeri na adekvatan način shvatila pojam zločina iz mržnje. Prenaglašeno se daje prednost slobodi izražavanja, pa čak i onda kad ona izvjesno prelazi u govor mržnje”, upozoravaju iz Kancelarije Ombudsmana.

I – djeluju selektivno. Govor mržnje uglavnom se sankcioniše kada je upućen funkcionerima vlasti. Policija i tužilaštvo u tim slučajevima podnose prijave za prijetnje. Kada uvrede trpe građani, novinari ili neko iz civilnog sektora, reakcija je uglavnom – deklarativna.

Nikšićanin Milija Goranović početkom prošle godine je uhapšen, jer je na Fejsbuku uvrijedio tadašnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Iste je godine uhapšen i R.R. (u medijima nije navedeno njegovo ime) iz Danilovgrada zbog vrijeđanja predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Petra Ivanovića.

Reakcija nadležnih je izostala u slučaju advokata Velibora Markovića koji je na Fejsbuku vrijeđao žene i onima drugačije seksualne orijentacije direktno prijetio ,,zavrtanjem šije“. Ombudsman je ocijenio da bi Marković trebalo da se izvini zbog govora mržnje. On se na društvenim mrežama narugao nalazu Zaštitnika. Advokatska komora pokrenula je disciplinski postupak protiv advokata, koji je do danas bez valjanog epiloga.

Brojni su slučajevi u kojima su žene, naročito one koje obavljaju neki vid javnog djelovanja, mete objava koje sadrže prijetnje, uvrede i druge niskosti. U toj su se situaciji do sada nekoliko puta našle izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, ministarka nauke, prosvjete, kulture i sporta Vesna Bratić, poslanica DPS-a i potpredsjednica te partije Aleksandra Vuković i Sanja Damjanović, kao i poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić. Mizoginiju i seksizam osjetila je i poslanica Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, i to  od predsjednika Skupštine Crne Gore. Aleksa Bečići joj se na sjednici parlamenta 28. marta, u namjeri da prekine polemiku, obratio riječima ,,ne stoji Vam kad ste nervozni”.

Bilo je i slučajeva kada su institucije reagovale kako treba. U aprilu ove godine, prvostepenom presudom, Viši sud u Podgorici osudio je na deset mjeseci zatvora 31-godišnjeg Amira Hota. On je na Fejsbuku objavio sadržaj koji je podsticao na mržnju prema građanima srpske nacionalnosti.

U podgoričkom Višem sudu je na sedam mjeseci zatvora osuđen Stefan Z. Kovačević iz Nikšića, zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. On je na svom Instagram profilu postavio zastrašujući tekst – ,,Na tursku mušku glavu ne diži pušku, ti to možeš bolje stoka se nožem kolje”.

Za govor mržnje odgovarali su i pojedini urednici i vlasnici medija u Crnoj Gori. Monitor je pisao o tim slučajevima.

Nijesu odgovrali osnivači portala Udar.me koji je, tokom kampanje za parlamentarne izbore prošle godine, vodio brutalnu i prljavu kampanju protiv kritičara prethodne vlasti, i proglasio niz novinara, političara i građana saradnicima stranih službi i neprijateljima države. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je da dokazi priloženi Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) direktno dovode u vezu protivzakonite aktivnosti Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i pomenutog portala na kom je završavao taj materijal. Do danas  ništa u vezi sa tim slučajem nije razjašnjeno.

Oblast onlajn medija i komuniciranja koje se odvija na internetu, iako godinama prepoznata kao plodna za širenje govora mržnje, dezinformacija i propagandi, u Crnoj Gori nije bila uređena do usvajanja novog Zakona o medijima. Tim je Zakonom propisano da su portali dužni da propišu pravila za objavljivanje komentara čitalaca, dok je osnivač dužan da ukoni komentar koji predstavlja očigledno nezakoniti sadržaj, bez odlaganja, a najkasnije u roku od 60 minuta od saznanja ili od dobijanja prijave drugog lica.

,,Javnost najčešće kroz društvene mreže i medije bude upoznata sa ovakvim slučajevima i to onda kada su mete napada osobe iz javnog života. U skladu sa praksom ESLJP u Strazburu i međunarodnom praksom, nosioci javnih funkcija izloženiji su sudu javnosti i treba da trpe veći stepen kritike i verbalnih napada, pa čak i kada je to na granici uvredljivog govora. To svakako ne podrazumijeva maltretiranje i nasilje bilo koje vrste”, napominju još iz Kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Monitor je pitao nadležne iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija kako će se taj Vladin resor pozabaviti ovom problematikom u narednom periodu. Pitali smo i kada možemo očekivati novu Medijsku strategiju Crne Gore i na koji način će ona biti posvećena rješavanju ovog pitanja. Odgovore do zaključenja ovog broja nijesmo dobili.

Govor mržnje iz onlajn prostora vrlo se lako prenosi u stvaran svijet.  I obrnuto.  Posljedice mogu biti tragične. To smo iskusili devedesetih.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BUDŽETSKE I DRUGE IGRE: Privremeno, do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je parlament, kao što sada izgleda, otišao na raspust onda ćemo u novu godinu ući uz privremeno budžetsko finansiranje. Redovni rashodi poput penzija, plata, socijalnih davanja i stalnih troškova budžetskih jedinica ne bi trebalo da se dovode u pitanje. Obećane povišice su neizvjesne. Ili nemoguće do usvajanja planiranog budžeta

 

 

Kako sada stvari stoje, Crna Gora će u 2025. godinu ući bez usvojenog Zakona o budžetu.

Formalno: zbog najavljene odlučnosti opozicije da spriječi rad parlamenta, sve dok se vladajuća većina predvođena premijerom „ne urazumi“ i povuče odluku o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ustavni puč, kako kažu. Suštinski, vlast i opozicija i na ovaj način žele sebi dati na značaju u očima javnosti. Da je drugačije, već bi našli način da se dogovore ili, iz perspektive većine, spriječe opoziciju da provodi, aktuelnim jezikom ovdašnje politike, parlamentarni puč.

A možda i neće, pošto je i poslanicima u parlamentu ostalo nejasno da li je predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio, ili samo prekinuo, sjednicu na kojoj je trebalo glasati o predloženom budžetu.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša tvrdi da je dogovor većine bio da sjednica, nakon njihovog protesta, prekine tako što će se dati pauza. „Ipak, vođa većine (Andrija Mandić – prim. Monitora) je odlučio da je zaključi što implicira da budžet neće biti usvojen. Međutim, ako vođa odluči može da zakaže sjednicu i narednih dana“.

Što bi rekli, može da bude ali ne mora da znači. Razmotrimo,  mogućnost da će država do daljnjeg funkcionisati po modelu privremenog finansiranja. Njega smo prvi put isprobali u prvom kvartalu 2021., nakon što Vlada Zdravka Krivokapića zbog kasnog formiranja i potrebe da ovlada materijom nakon decenijske vladavine DPS, nije pripremila prijedlog zakona o budžetu u propisanom roku (15. novembar). A onda nijesu baš ni žurili sa tim poslom.  Sada znamo da to znači da će budžetski potrošači svakog mjeseca dobijati „do 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini“. Što i jeste i nije problem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

CRNA GORA I NJENI SUSJEDI NA KRAJU 2024. GODINE: Uzor i podrška ili noga za spoticanje 

Objavljeno prije

na

Objavio:

AktueLni  protesti studenata, poljoprivrednika i intelektualaca u Beogradu šalju sliku da postoji i druga Srbija koja je okrenuta budućnosti. Rasplet u Srbiji će biti od strateškog značaja za Crnu Goru i njenu budućnost

 

 

Ove godine Crna Gora se konačno može pohvaliti da je napravila, kako se žargonski kaže, korak od jedne milje. Krajem juna je Evropska komisija (uz neophodnu saglasnost svih članica EU) dala prelazne ocjene za IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) što prevedeno znači da je kao kandidat ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda sloboda i bezbjednost.

Nakon IBAR-a je krenula druga faza – dobijena su završna mjerila za konačno zatvaranje poglavlja, na šta Crna Gora čeka, ili se pravila da čeka (pod režimom Đukanovićevog DPS-a), još od 2012. godine. Iako je Vlada Milojka Spajića imala ambiciozni plan zatvoriti čak 10 pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, ipak je Evropska komisija (EK) ocijenila da su moguća samo četiri. U završnici je Hrvatska  blokirala zatvaranje jednog poglavlja (31 – vanjska, sigurnosna i odbrambena politika).

Premijer Andrej Plenković je rekao da je to njegova vlada “dala do znanja i partnerima unutar EU i Crnoj Gori”. Razlozi su brojni po hrvatskom premijeru, a “osobito događaji koji su se dogodili ovog ljeta“.   Tu se prvenstveno cilja na politikantsku Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je donijela  skupštinska većina na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, preko bloka stranaka (NSD-DNP-SNP), pod kontrolom njegovih službi. Oni su uslovili dalju podršku Vladi Milojka Spajića usvajanjem te rezolucije. Njen formalni inicijator  je bio predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo