Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNA GORA I DALJE REKORDER PO BROJU SLUŽBENIH AUTOMOBILA: Od taksija do ,,simbola bahatosti”

Objavljeno prije

na

Nova vlast je najavljivala da će odlučno raskrstiti sa praksom luksuza i bahatosti njihovih prethodnika. Godinu dana kasnije broj službenih automobila je neznatno smanjen, a funkcioneri i dalje besplatno drumuju u limuzinama

 

U nadahnutim govorima prije i nakon izborne pobjede sadašnjih vlastodržaca jedna od nezaobilaznih stavki je bila obećanje da će raskrstiti sa luksuzom korištenja službenih automobila. Tim ,,simbolom bahatosti” bivše vlasti, kako su govorili. Da najavi dolazak novog doba, skrušenosti, premijer Zdravko Krivokapić je na posao došao taksijem. Samo prvi radni dan.

Nakon više od godinu vladanja, nova vlast nije ispunila predizborno obećanje. Podsjetimo premijer Krivokapić je precizirao da će se značajno smanjiti broj službenih automobila a da će dva najskuplja majbaha biti prodata i tim novcem pomoći socijalno ugroženom stanovništvu. Limuzine još nijesu prodate – predsjednik države Milo Đukanović odbija da vrati svoju, a nova Vlada je majbah bivšeg premijera Duška Markovića procijenila na 456.933 eura. Najavljene aukcije nijesu uspjele jer Vladina komisija nije završila kompletnu proceduru. A u međuvremenu majbah je iskorišten da se u njemu provoza patrijarh srpski Porfirije prilikom njegove septembarske posjete Crnoj Gori.

Nova vlast je od bivše naslijedila 4.573 službena automobila. Za godinu od preuzimanja vlasti i ,,reformi” voznog parka sadašnje stanje je 4.273 službena automobila. Automobila sa registracijama MN i CG na kraju mandata bivše vlasti bilo je 3.311, sada je 3.113, povećao se  broj neprimjetnih službenih vozila, onih koji imaju civilne oznake sa 986 na 998.

Da je Vlada planirala da  odličnicima mijenja navike, jasno je i uvidom u budžet. Naime, prošla Vlada je u budžetu za 2020. na rashode na gorivo planirala 10 miliona eura, nova se budžetom za 2021. opredijelila za 7,8 miliona eura.

Monitor je više puta pisao da je Crna Gora regionalni, ali i evropski lider po broju službenih automobila po glavi funkcionera. Tu se ništa nije bitnije promijenilo. Nama i dalje kao bajke zvuče informacije da razvijene višemilionske evropske zemlje imaju ispod 100 službenih automobila.

Pored neispunjenog obećanja, problematičan je i nastavak stare prakse korištenja službenih automobila u neslužbene svrhe. Krajem prošle godine javnost je saznala da je u kasnim večernjim satima službeno vozilo Ministarstva odbrane udarilo u stub javne rasvjete.

Na Bogetićima, 8. aprila, tokom antivladinog protesta i blokade magistrale prema Podgorici, službeno vozilo prošlo je kroz okupljene građane i u prisustvu službenika policije podiglo na haubu dvije osobe koje su nakon toga pale na asfalt. Prilikom incidenta nije bilo teže povrijeđenih, a u samom vozilu je bila kćerka premijera Krivokapića.

U nedjelju 2. maja oko 20 sati u Podgorici je došlo do saobraćajnog udesa u kojem je učestvovalo Vladino vozilo a u kome je bio sekretar Vlade Nikola Kandić. Policija nije precizirala kako je do udesa došlo, da li je zamjenik generalnog bio vozač ili suvozač, niti da li je bio pozitivan na alkotest. Pojedini mediji objavili su da je Vladino vozilo prošlo kroz crveno svjetlo na semaforu i upaljenim rotacionim svjetlom, te udarilo u automobil  koji se zatekao u raskrsnici. Na pitanje kako je došlo do udesa službenog automobila uveče, za vrijeme nedelje i vaskršnjih praznika iz Vlade su odgovorili da sekretar ima pravo stalno da koristi službeno vozilo, zbog prirode posla!

Brojne kontraverze koje su pratile ovaj slučaj podstaklo je i saopoštenje MUP-a u kome navode da su na Vladinom mercedesu koji je učestvovao u saobraćnoj nesreći tri puta mijenjane tablice.

Iz DPS-a, čija je posljednja Vlada za svoj četvorogodišnji mandat uvećala vozni park za čak 852 vozila, nasljednicima vlasti su zamjerali da mijenjaju tablice na vozilima i skidaju službene ne bi li mogli da državna vozila koriste u privatne svrhe. Pitali su iz DPS-a premijera Krivokapića po kojem osnovu njegovi ukućani koriste službena vozila Vlade tokom privatnih posjeta inostranstvu.

I u novoj vladajućoj većini prilikom čestih čarki poteže se pitanje službenih automobila. Tako su Demokrate u julu, u nekoj od međusobnih optužbi, pozvali funkcionere Demokratskog fronta  da vrate službene automobile i više od 200 funkcija koje su dobili od ,,mrske, izdajničke Vlade”. ,,Ako ste zaista principijelni, kažite vašim brojnim funkcionerima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti da vrate službene automobile, da odbiju troškove telefona, da odbiju dnevnice, da ne refundiraju troškove puta, da ne refundiraju troškove goriva”, poručile su Demokrate kolegama iz DF-a. Istakli su i da njihov lider Aleksa Bečić ,,kao predsjednik Skupštine, pored toga što nije uzeo nijednu dnevnicu, ne koristi ni pravo na službeni telefon. Takođe, nije nijednom koristio državne vile na primorju koje pominjete na šta ima pravo”. Srećom svađe se brzo utišaju, a pravo na luksuz ostaje.

Kada je nakon izborne pobjede Monitor pravio sličan članak iz vladajućih partija su najavili da će nakon što se utvrdi višak službenih automobila oni biti prodati na tenderu i novac vraćen u budžet. Sličnu volju je imala prošla Vlada Duška Markovića. Oni su u okviru trećeg paketa mjera zbog pandemije, u julu prošle godine, najavili smanjenje voznog parka u javnoj administraciji, broja osoba koje imaju pravo na službeno vozilo i prodaju dijela voznog parka. Ne ispuni se ni jedno ni drugo obećanje. Tako – do neke nove vlasti.

 

Spisak službenih vozila

Prema podacima MUP-a, koje je Monitor dobio, u svojini države registrovano je 4.273 vozila (autobus 75, kombi 42, motocikl 186, traktor, priključno, radno 382, specijalno putničko 187, specijalno teretno 118, teretno 470, putničko 2.813). Prošle godine bilo je 4.573, a 2019 – 4.380 vozila. Iz MUP-a napominju da ,,službenu evidenciju korišćenja vozila vodi svaki organ koji ih koristi, koji ima podatke ko koristi vozilo, o zaduženju i razduženju vozila, utrošku goriva i drugo”.

MUP evidenciju vodi po starim imenima ministarstava i ona glasi ovako: Ministarstvo ekonomije 5; Ministarstvo finansija 13; Ministarstvo javne uprave 6; Ministarstvo kulture 3; Ministarstvo odbrane 77; Ministarstvo održivog razvoja i turizma 26; Ministarstvo poljoprivrede 71; Ministarstvo pravde 7; Ministarstvo prosvjete 11; Ministarstvo rada i socijalnog staranja 5; Ministarstvo saobraćaja i pomorstva 19; Ministarstvo sporta 5; Ministarstvo unutrašnjih poslova 270; Ministarstvo vanjskih poslova 9; Ministarstvo zdravlja 6.

Od opština najbrojniji je vozni park Glavnog grada 139, slijedi Budva sa 33 službena vozila, Tivat 30, Pljevlja 23, Bijelo Polje 22, Nikšić, Berane  i Ulcinj po 21, Prijestonica Cetinje 20, Opština Plužine 12, Mojkovac i Žabljak po 10, Šavnik 7, Petnjica, Plav i Andrijevica po 6, Rožaje 4,  Danilovgrad 3 i Opština Plužine jedan službeni automobil.

Ostali: Putevi 28; Skupština 27; Poreska uprava 17; Pošta 205; Agencija za nacionalnu bezbjednost 107; Centralna banka 11; Državni protokol 9; Glavni grad 139; Institut za javno zdravlje 15; Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu 12; JP Nacionalni parkovi 20; JP RTCG 34; Nacionalna turistička organizacija 5; Univerzitet CG 24; Uprava carina 54; Uprava javnih radova 7; Uprava policije 375; Uprava pomorske sigurnosti 17; Uprava za bezbjednost hrane 30; Uprava za imovinu 17; Uprava za inspekcijske poslove 94; Uprava za izvršenje krivičnih sankcija 35; Uprava za kadrove 3; Uprava za nekretnine 8; Uprava za saobraćaj 13; Uprava za šume 46; Ustavni sud 9; Vlada 19  i drugi.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BUDŽETSKE I DRUGE IGRE: Privremeno, do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je parlament, kao što sada izgleda, otišao na raspust onda ćemo u novu godinu ući uz privremeno budžetsko finansiranje. Redovni rashodi poput penzija, plata, socijalnih davanja i stalnih troškova budžetskih jedinica ne bi trebalo da se dovode u pitanje. Obećane povišice su neizvjesne. Ili nemoguće do usvajanja planiranog budžeta

 

 

Kako sada stvari stoje, Crna Gora će u 2025. godinu ući bez usvojenog Zakona o budžetu.

Formalno: zbog najavljene odlučnosti opozicije da spriječi rad parlamenta, sve dok se vladajuća većina predvođena premijerom „ne urazumi“ i povuče odluku o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ustavni puč, kako kažu. Suštinski, vlast i opozicija i na ovaj način žele sebi dati na značaju u očima javnosti. Da je drugačije, već bi našli način da se dogovore ili, iz perspektive većine, spriječe opoziciju da provodi, aktuelnim jezikom ovdašnje politike, parlamentarni puč.

A možda i neće, pošto je i poslanicima u parlamentu ostalo nejasno da li je predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio, ili samo prekinuo, sjednicu na kojoj je trebalo glasati o predloženom budžetu.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša tvrdi da je dogovor većine bio da sjednica, nakon njihovog protesta, prekine tako što će se dati pauza. „Ipak, vođa većine (Andrija Mandić – prim. Monitora) je odlučio da je zaključi što implicira da budžet neće biti usvojen. Međutim, ako vođa odluči može da zakaže sjednicu i narednih dana“.

Što bi rekli, može da bude ali ne mora da znači. Razmotrimo,  mogućnost da će država do daljnjeg funkcionisati po modelu privremenog finansiranja. Njega smo prvi put isprobali u prvom kvartalu 2021., nakon što Vlada Zdravka Krivokapića zbog kasnog formiranja i potrebe da ovlada materijom nakon decenijske vladavine DPS, nije pripremila prijedlog zakona o budžetu u propisanom roku (15. novembar). A onda nijesu baš ni žurili sa tim poslom.  Sada znamo da to znači da će budžetski potrošači svakog mjeseca dobijati „do 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini“. Što i jeste i nije problem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

CRNA GORA I NJENI SUSJEDI NA KRAJU 2024. GODINE: Uzor i podrška ili noga za spoticanje 

Objavljeno prije

na

Objavio:

AktueLni  protesti studenata, poljoprivrednika i intelektualaca u Beogradu šalju sliku da postoji i druga Srbija koja je okrenuta budućnosti. Rasplet u Srbiji će biti od strateškog značaja za Crnu Goru i njenu budućnost

 

 

Ove godine Crna Gora se konačno može pohvaliti da je napravila, kako se žargonski kaže, korak od jedne milje. Krajem juna je Evropska komisija (uz neophodnu saglasnost svih članica EU) dala prelazne ocjene za IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) što prevedeno znači da je kao kandidat ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda sloboda i bezbjednost.

Nakon IBAR-a je krenula druga faza – dobijena su završna mjerila za konačno zatvaranje poglavlja, na šta Crna Gora čeka, ili se pravila da čeka (pod režimom Đukanovićevog DPS-a), još od 2012. godine. Iako je Vlada Milojka Spajića imala ambiciozni plan zatvoriti čak 10 pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, ipak je Evropska komisija (EK) ocijenila da su moguća samo četiri. U završnici je Hrvatska  blokirala zatvaranje jednog poglavlja (31 – vanjska, sigurnosna i odbrambena politika).

Premijer Andrej Plenković je rekao da je to njegova vlada “dala do znanja i partnerima unutar EU i Crnoj Gori”. Razlozi su brojni po hrvatskom premijeru, a “osobito događaji koji su se dogodili ovog ljeta“.   Tu se prvenstveno cilja na politikantsku Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je donijela  skupštinska većina na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, preko bloka stranaka (NSD-DNP-SNP), pod kontrolom njegovih službi. Oni su uslovili dalju podršku Vladi Milojka Spajića usvajanjem te rezolucije. Njen formalni inicijator  je bio predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo