Povežite se sa nama

Izdvojeno

TUŽILAŠTVO SPREMA OPTUŽNICU PROTIV FILIPA KNEŽEVIĆA ZA POKUŠAJ UBISTVA OLIVERE LAKIĆ: Novi dokazi ili predstava za međunarodnu zajednicu

Objavljeno prije

na

U medijima se nekoliko dana uoči posjete specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan AN Gabrijela Eskobara, pojavila informacija da tužilaštvo ima nove dokaze o ranjavanju istraživačke novinarke. Vijest je objavljena nekoliko dana nakon što je Ambasada SAD u Podgorici saopštila da „još čekaju razrješenje ubistva Duška Jovanovića i napada na Oliveru Lakić“

 

Prošlo je tri i po godine otkad je istraživačka novinarka Vijesti Olivera Lakić 8. maja 2018. godine, u večernjim časovima, s leđa ranjena u nogu  ispred ulaza svoje zgrade. Iako je napad, sudeći po saopštenjima, uznemirio i alarmirao domaće i međunarodne institucije i uticajne nevladine organizacije, zbog ovog čina još niko nije završio ni pred sudom, niti u zatvoru.

Tužilaštvo je prvo krivično djelo kvalifikovalo kao pokušaj ubistva, da bi ga kasnije tužioci prekvalifikovali kao nanošenje teških tjelesnih povreda. U tom slučaju još nema optužnice, a postupak je označen tajnim. Krajem prošle godine Specijalno državno tužilaštvo iznijelo je osnovanu sumnju da je planirano i ubistvo Lakićeve. Ta institucija, međutim, veći dio godine ćuti, kada je riječ o ovom zločinu, a povremeno se trgne sa nekim novim dokazima. Tužilačko „trzanje“ se uvijek, slučajno ili ne, poklopi sa reakcijom ili posjetom američkih i evropskih zvaničnika, ili sa objavom Izvještaja o napretku Evropske komisije.

Podgoričko Više državno tužilaštvo i Uprava policije dva dana uoči posjete bivšeg evropskog komesara za proširenje i susjedsku politiku Johanesa Hana početkom 2019. godine saopštili su da je kriminalna grupa, koju je predvodio Filip Bešović, organizovala i izvršila napad na Oliveru Lakić. Han je više puta ponovio da očekuju rezultate i da tapkanje u mjestu u toj istrazi može dovesti u pitanje pregovore Crne Gore sa EU. Kao članovi Bešovićeve kriminalne grupe označeni su i Mario Milošević (1981), Goran Rakočević (1985), Dejan Vukašinović (1983), Luka Bulatović (1997), Mijailo Stojanović (1985), Filip Knežević (1989), Marinko Rajković (1991) i Sanja Božović (1981). Bešović je javno negirao ikakvu povezanost sa ovim slučajem.

U medijima se nedavno, nekoliko dana uoči zvanične posjete američkog specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara, pojavila informacija da tužilaštvo ima nove dokaze o ranjavanju istraživačke novinarke. Vijest je objavljena nekoliko dana nakon što je Ambasada SAD u Podgorici saopštila da „još čekaju razrješenje ubistva Duška Jovanovića i napada na Oliveru Lakić.“ Sjedinjene Američke Države su od početka veoma zainteresovane za rasvjetljavanje napada na crnogorsku novinarku, ali ne samo napada, već i brojnih afera o kojima je pisala Lakić.

Televizija Vijesti objavila je da će Specijalno državno tužilaštvo narednih dana podići optužnicu, u kojoj će, u stvari, Filip Knežević biti označen kao osoba koja je 2018. godine pucala u Lakićevu, a Bešović kao organizator. Pored Kneževića, na spisku optuženih navodno će se naći još: Goran Rakočević, Luka Bulatović, Filip Bešović i Vesko Bubanja.

„Osumnjičeni i organizator ove kriminalne grupe F.B. sa pojedinim članovima svoje grupe, dana 8. 5. 2018. godine je pratio oštećenu Oliveru Lakić od trenutka kada je izašla iz redakcije dnevnih novina Vijesti, do njenog stana koji se nalazi u Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, kojom prilikom je sačekao da izađe iz vozila i krene prema ulazu zgrade, kako bi joj prišao i na podmukao način iz pištolja nepoznate marke nanio tešku tjelesnu povredu u predjelu desne noge“, kazao je tada Milovan Pavićević, rukovodilac Centra bezbjednosti Podgorica.

Skoro godinu kasnije Specijalno državno tužilatvo saopštilo je da kriminalna grupa nije planirala da se zaustavi samo na ranjavanju novinarke, već je planirala njeno ubistvo. Članovi ove organizacije su i iz zatvora nastavili da djeluju i podstrekavali ostale članove da prilikom izlaska ubiju Lakićevu.

„Njihov motiv je je, prema dokazima tužilaštva, sprečavanje novinarke da istražuje kriminalne organizacije na teritoriji Crne Gore i njihove veze sa kriminalnim grupama iz regiona“, naveo je krajem 2020. godine specijalni tužilac Saša Čađenović.

Istakao je da su prikupljanjem informacija i brzim djelovanjem uspjeli da spriječe ovo ubistvo. Ove infromacije saopštene su na pres konferenciji nedugo nakon veoma negativnog izvještaja Evropske komisije, u kojem je navedeno da u istrazi napada na Oliveru Lakić nije bilo napretka.

U razrješenju ovog slučaja navodno je presudno pomogao iskaz svjedoka saradnika Bajrama Piste, koji je tužiocima ispričao da su mu osumnjučeni za ubistvo novinarke nudili 200.000 eura, jer je „vidjela neku svesku”. Prema tom iskazu Vesko Bubanja u zatvoru je Pisti ispričao kako je Olivera Lakić „vidjela nešto što nije trebala” zbog čega je počeo da je prati kuda se kreće, fotografiše, i sve šalje, takođe osumnjičenom, Filipu Kneževiću. Vesko Bubanja je, pored toga, svjedoku saradniku kazao da je Filip Bešović bio šofer, da su pratili Oliveru Lakić i da je javio Filipu Kneževiću vrijeme i momenat kada se ukazala prilika da je sama i da može nesmetano da joj se priđe… Nakon čega je Filip Knežević prišao otpozadi Oliveri Lakić i pucao joj u nogu. Bubanja je, navodno, u razgovoru svjedoku saradniku Pisti, rekao i da je Knežević tom prilikom pucao iz pištolja koji ne izbacuje čaure napolje.

Lakićeva je od februara 2011. meta uznemiravanja i prijetnji, a kasnije i fizičkog napada. Prijetnje i napadi počeli su nakon serije njenih tekstova o fabrici duvana Tara u Mojkovcu i švercu cigareta. Olivera Lakić je dobitnica Međunarodne nagrada hrabra žena (International Women of Courage Award) koju dodjeljuje američki Stejt dipartment.

 

Oliveri Lakić nije omogućeno da učestvuje u predmetu

Prema nezvaničnim informacijama Monitora, od decembra prošle godine Olivera Lakić i njen pravni zastupnik nijesu prisustvovali nijednoj krivično-procesnoj radnji koju je sprovelo tužilaštvo u tom predmetu. Specijalno državno tužilaštvo ih nije obavijestilo o radnjama koje su preduzimali, iako su bili dužni da to učine.

To je u svom izvještaju krajem oktobra saopštila i Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija. Komisija je zaključila da u slučaju napada na Lakićevu Više državno tužilaštvo i Specijalno državno tužilaštvo nisu Komisiji dostavljali „kompletnu/nikakvu dokumentaciju“ u vrijeme kada je slučaj bio u njihovoj nadležnosti, a da SDT od 23. decembra prošle godine nije saslušalo oštećenu Lakić, niti joj omogućilo da u svojstvu oštećene učestvuje u predmetu.

„Spisi predmeta se ne dostavljaju Komisiji ni u drugom slučaju podstrekavanja na ubistvo Lakić iz maja 2020. godine, iako članovi Komisije imaju pravo na pristup podacima najstrože tajnosti“, navodi se u izvještaju.

Komisija je preporučila da Vrhovno državno tužilaštvo da obavezujuće uputstvo SDT-u da Komisiji dostavi bez odlaganja spise predmeta u oba slučaja, kako bi mogli obaviti zadatke iz svoje nadležnosti, kao i da zatraži detaljnu informaciju od Specijalnog i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici u predmetu formiranom povodom napada na Lakić iz 2018. godine, i o istom informiše Komisiju, jer ta istraga traje više od 30 mjeseci, imajući u vidu da su policija i tužilaštvo 19. februara 2019. godine tvrdili da je slučaj rasvijetljen.

 

Uviđaj obavljen traljavo

Komisija je godinu dana nakon ranjavanja novinarke, na osnovu dokumentacije koju im je Olivera Lakić dostavila, ukazala na površnost istrage. Zaključila je da ne postoji trag da je saslušana ijedna osoba o kojima je novinarka pisala, a koju je u svom iskazu pred tužiocem pomenula.

„Iz dostupne dokumentacije se vidi da je (viša) tužiteljka (Suzana) Milić napustila lice mjesta i nije prisustvovala uviđaju u trajanju od sat i po 8. maja 2018. godine i da nema podataka da je prisustvovala nastavku uviđaja narednog dana od sedam do devet časova”, istakli su iz Komisije.

Komisija je zaključila i da je pregled vozila novinarke navodno obavljen bez pomjeranja automobila sa lica mjesta, što „stvara sumnju u pogledu temeljnosti preduzimanja ove radnje na otkrivanju potencijalnih tragova ili pronalaženja dokaza”. U izvještaju piše da u Zapisniku o uviđaju više državne tužiteljke nema naloga policiji da se pregleda automobil Olivere Lakić.

„U dokumentaciji dostupnoj Komisiji nema izvještaja o vještačenju baterijske lampe i gumene rukavice, pronađenih na licu mjesta”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo