Ovih dana, dok još nijesu krenuli silni udari juga ili zapadnih vjetrova, u toku je još jedan privremeni pokušaj da se spasi plaža na Adi i objekti HTP Ulcinjska rivijera od erozije. Svi dosadašnji napori i koraci pokazali su se nedovoljnim i slabim. Ada je sve manja
,,Akcijom prije ljeta uspjeli smo da spasimo ovogodišnju sezonu na Adi. Ovom novom akcijom pokušaćemo da uradimo sve da i za dobro odvijanje naredne turističke sezone na ovom ostrvu osiguramo sve preduslove“, kaže za Monitor Omer Bajraktari, koordinator Kancelarije Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za Ulcinj i Bar.
On ističe da su u pitanju tek kratkoročni zahvati kako bi se obala i objekti štitili od mora tokom zime. ,,Uz pomoć bagera, pijesak koji je prije nekoliko godina vađen, a potom deponovan na desnom ušću te rijeke sada se koristi za tzv. prihranjivanje plaže na Adi. Za dugoročno rješenje trebaće nam studije koje radimo u saradnji sa Vladom Crne Gore i uz angažman italijanskih eksperata za eroziju“, navodi Bajraktari.
Za početak, prema njihovim uputstvima, formiraju se vještačke dine kako bi se obuzdao proces nestajanja ovog ostrva na ušću rijeke Bojane u Jadransko more. Procjene govore da je površina Ade sada za oko 45 hektara, ili preko deset odsto manja nego što je bila prije tri decenije.
Najugroženiji su objekti Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera, koje gazduje najvažnijim dijelom Ade. I pored izgrađenog napera, ta firma je prije desetak dana bila prinuđena da ukloni plažni bar na desnom ušću kako ga more ne bi odnijelo. Ranije se nalazio od oko 130 metara od mora.
„Ada je najljepši dio naše teritorije, kojeg mi, nažalost, nijesmo dostojni. Ponašanje ljudi i donosilaca odluka ključni su faktori za sve ovo što nam se dešava u delti Bojane posljednjih godina i decenija“, tvrdi poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić.
U to svakako spada i vađenje ogromnih količina pijeska sa račve i iz desnog rukavca Bojane, koje je obavljano pod izgovorom održavanja njegove protočnosti. Ali, ona je dovela do toga da je sada desno ušće Bojane ogromno, odnosno kako navode ribari, da je nalik ušću Amazona. I još važnije: umjesto da se desetine hiljada tona kubnih metara pijeska koriste za prihranjivanje plaža, on je tada lagerovan. I pravio veliku štetu flori i fauni na Adi. A ,,kvaka“ jeste u tome da se omogući ravnoteža prirodnih procesa, odnosno da više sedimenata koje donosi rijeka stiže do plaža nego što ih more odnosi. Da bi se to postiglo potrebno je odlično poznavati čitavu deltu Bojane, uključujući, naravno, i njezinu glavnu pritoku, rijeku Drim.
U tom slučaju, spoznali bi se glavni problemi koji su doveli do urušavanja tog balansa. Osim hidroelektrana koje su izgrađene na Drimu, to su nelegalno vađenje pijeska iz Bojane, kao i mala dubina ove rijeke, posebno ljeti kod Fraskanjela. Prema mjerenjima albanskih stručnjaka, propusna moć korita Bojane je u posljednjih 30 godina gotovo tri puta manja! To je, na primjer, razlog što je nedavno sa lijevog ušća Bojane nestalo malo ostrvce, koje se nazivalo Franc Jozef.
„Na to nas je uvijek upozoravao čuveni njemački biolog Martin Šnajder-Jakobi. On je još prije 12 godina govorio da će cijela Ada za 50-60 godina nestati ako se prema ovom prostoru ne budemo odnosili na pravi način“, navodi Hodžić.
On smatra da stoga što prije treba uspostaviti bližu saradnju sa susjednom državom Albanijom, ribarima i ekolozima.
Takav je stav i sekretara za privredu i ekonomski razvoj Opštine Ulcinj dr Agrona Ibrahimija. ,,Ada je simbol Ulcinja, po njoj se prepoznajemo u Evropi i svijetu. Ona je jedan od naših najvažnijih ekonomskih resursa, i kao takva će se tretirati u Strateškom planu razvoja ove opštine do 2026. godine“, kaže on.
Stručnjaci upozoravaju i na klimatske promjene, te posebno na efekat podizanja nivoa mora. Za posljednih 140 godina na ovom dijelu Jadrana je razina mora povećana za oko 25 centimetara, što je mnogo ukoliko se ima u vidu činjenica da je obala ovdje veoma niska i osjetljiva, a da neposredno zaleđe Velike plaže leži ispod nivoa mora. Zbog globalnog otopljavanja taj proces je sada dobio na ubrzanju, pa se predviđa da bi, ukoliko se ovakav trend povećanja nivoa mora na južnom Jadranu nastavi, do kraja stoljeća razina mora mogla porasti za oko 40 cm. To bi drastično promijenilo geografiju ovog predivnog prostora. I tada bi ne samo Ada, već i Velika plaža, praktično završile u moru!
,,Crna Gora i posebno grad Ulcinj su bez Ade turistički invalidi“, kaže ulcinjski hroničar Ismet Karamanaga. „O eventualnoj katastrofi i nestanku Velike plaže niko se ne usuđuje ni da pomišlja.“
A morao bi jer će poslije nas još neko ovdje živjeti. ,,I nijesu to, kako pokazuje slučaj Solane, samo naše ljepote, već i cijele Evrope i svijeta“, poručuje Karamanaga.
Sve slabiji miris ,,cvijeta Jadrana“
Delta Bojane je najvažnija prirodna močvara na istočnom Mediteranu. Odlikuje se neobično raznolikim kompleksom jedinstvenih i ugroženih prirodnih i kulturnih pejzaža, staništa i vrsta. Održava bogatstvo različitih vegetacijskih zajednica, među kojima su najistaknutije psamo-halofitne biljne zajednice, mediteranske listopadne šume sa endemičnim skadarskim hrastom i livade sa više vrsta orhideja koje su strogo zaštićene zakonom.
„Veličanstvena Ada i Velika plaža, poluslane i slane močvare, lagune, jezera, poplavne šume i stilsko kultivisane bašte su kontrast koji od pamtivijeka koriste evroazijske ptice. Taj međunarodni vazdušni promet je tako važan da je ovo područje danas značajno u evropskim razmjerama. Delta Bojane i Ulcinj su prirodni cvijet Jadrana”, kaže poznati slovenački ornitolog Borut Štumberger.
Mustafa CANKA
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice