Povežite se sa nama

Izdvojeno

TRI GODINE NEZAKONITOG RADA U KOLAŠINSKIM OPŠTINSKIM SLUŽBAMA: Glavobolja zbog menadžera i načelnika

Objavljeno prije

na

U završnici mandata, kolašinska izvršna vlast prinuđena je da mijenja Odluku u organizaciji i načinu rada lokalne uprave. Ispostavilo se da su, tri godine,  tolerisane nezakonitosti u Službi menadžera i Komunalnoj policiji

 

Nedavni inspekcijski nadzor u kolašinskoj lokalnoj upravi nametnuo je  neplanirane i hitne izmjene Odluke o organizaciji i načinu rada lokalne uprave. Novim dokumentom, izvjesno je, Služba menadžera neće više postojati. Ta služba, od kako je formirana, prije tri godine, građane je, uključujući i projekcije za 2020. godinu, koštala više od 110.000 eura. Većina novca potrošena je za bruto zarade zaposlenih.

Kako su inspektori konstatovali, Opština Kolašin prekršila je Zakon o lokalnoj samoupravi, kada je kao posebnu organizacionu jedinicu, formirala tu Službu.  U njoj, pored menadžera Velja Jovanovića rade i viša i samostalna savjetnica za implementaciju projekata, koje su zaposlene javnim oglasima. Upravna inspekcija je zaključila da je formranje Službe menadžera u suprotnosti sa članom 85 Zakona o lokalnoj samoupravi. Zakonom je precizirano da se menadžer postavlja na osnovu javnog konkursa, na vrijeme od pet godina. Nije predviđeno da ima saradnike.

Kako su ranije obrazložili iz kolašinske lokalne uprave, Služba menadžera je formirana kako bi se obezbijedio kadar da priprema i upravlja projektima koji se finansiraju iz međunarodnih fondova i drugih izvora. U tome je troje zaposlenih donekle i uspjelo, pa su nakon više godina u Kolašin „povučena“ sredstva iz  evropskih fondova.

Da je Odluka nazakonita više puta su ponavljali iz lokalne opozicije. Iz opštinskog odbora (OO) Socijalističke narodne partije (SNP), prije dva mjeseca kazali su da je ta odluka „podmetnuta na potpis predsjedniku Opštine Milosavu Bulatoviću“. Međutim, i pored javnih optužbi opozicije, Upravna inspekcija je došla u kolašinsku lokalnu upravu po anonimnoj prijavi.

Uporedo sa radom na novoj Odluci, izvršna vlast je donijela i novi Kadrovski plan. Prema tom dokumentu, ispostavilo se da u Opštini nedostaje još 19 službenika i namještenika. U kolašinskoj lokalnoj upravi su zaposlena 92 izvršioca, od čega 82 na neodređeno i 10 na određeno vrijeme. No, nova zapošljavanja, piše u planu, zavisiće od saglasnosti Ministarstva finansija i socijalnog staranja, ali i od toga koliko će novca biti u opštinskoj kasi.

Kadrovski plan pokazuje da je, među sada zaposlenima, naviše onih sa srednjom stručnom spremom. U tu grupu spadaju samostalni, viši i ostali referenti, komunalni policajci i vatrogasci. Sada ih radi 42, dok je sistematizacijom predviđeno čak  50.

Pomenuti plan predviđa zapošljavanje još po dva samostalna i viša referenta, tri vatrogasca i jednog komunalnog policajca. U grupi „ekspertski kadar” je 36 zaposlenih, od kojih je najviše samostalnih i viših savjetnika. Projektovano je da je, za optimalno funkcionisanje, neophodno  još 10 „eksperata“ u Opštini.

Za bruto zarade zaposlenih u opštinskoj administraciji, kako je planirano budžetom za ovu godinu, biće potrošeno 1,09 milona eura.  Pored toga, od novca građana tokom prošle i u prvoj polovini ove godine, za angažovanje po osnovu ugovora o djelu u Opštini je potrošeno oko 104.000 eura.

Izmjene Odluke o organizaciji i načinu rada u lokalnoj upravi, uključiće i novu situaciju u Komunalnoj policiji. Odnosno, ispravljanje nezakonitosti,  konstatovanih u vezi sa radnim odnosom dosadašnjeg v.d. načelnika te službe Marka Matovića. Njegovo razrješenje prije dvije sedmice naložila je Upravna inspekcija.  Iako je skoro tri godine na toj funkciji, Matović, kako se ispostavilo, nije ispunjavao uslov iz člana 36. Zakona o komunalnoj policiji, koji predviđa najmanje pet godina radnog iskustva u toj ili srodnim oblastima. Nije imao ni  „najmanje osam godina radnog iskustva na istim i sličnim poslovima, koji zahtijevaju samostalnost u radu“.

U zapisniku je navedeno da je  Matović  diplomirani poslovni menadžer. Diplomu je stekao na Univerzitetu Union u Begradu, mjesec prije nego što je postavljen na čelo Komunalne policije. „Matoviću je raskinut  radni odnos, pa nije rukovodilac Službe. Naime, zapisnikom Upravne inspekcije naloženo je da se isprave nepravilnosti u odnosu na njegov radni odnos. Prema tom zapisniku je  postupljeno i donešeno rješenje o razrješenju“, saopštili su iz Bulatovićevog kabineta.

Matović je za v.d. načelnika Komunalne policije postavljen 6. decembra 2018. godine. Prije toga Bulatović je razriješio dotadašnjeg rukovodioca te službe Zorana Kujovića. Na njegov poziv upravna inspekcija je i obavila nadzor u službi.

No, to nije jedina muka koja je zadesila kolašinsku izvršnu vlast u vezi sa angažovanjem Matovića. Specijalno odjeljenje za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine Višeg suda u Pogorici u  avgustu je proglasilo Bulatovića krivim za zloupotrebu službenog položaja. On je, kako piše u obrazloženju presude, svojeručnim potpisom i pečatom u prijavi za stručno ososobljavanje na Policijskoj akademiji, lažno prikazao da Matović radi kao komunalni policajac. Kako je sud konstatovao, Matović je u to vrijeme bio nezaposlen. Zbog toga je Bulatoviću izrečena uslovna kazna od šest mjeseci zatvora. On je, piše u presudi, kasnije platio Matoviću stručno osposobljavanje u iznosu od 446 eura.

Pozivom inspektora u Komunalnu policiju, Kujović je, tvrdi,  želio da „zaštiti javni interes i sebe“. On je kazao da je Komunalan polcija bila čak tri godine u v.d. stanju. I najavio i podnošenje krivičnih prijava protiv svih odgovornih lica.

Kujović objašnjava za Monitor  da je Upravna inspekcija 2019. godine „progleda kroz prste na sve nezakonitosti“. Kaže da je tada  „naložen prekid radnog odnosa za v.d. načelnika, ali on je i nakon toga nastavio da radi“.

S druge strane, u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), čiji je Matović kadar, kažu da je i Kujović dok je bio načelnik nezakonito angažovan.  Iz te stranke kažu da je upravni inspektor i Kujoviću zabranio obavljanje poslova v.d. načelnika Komunalne policije. Ni on, tvrde, nije imao uslov koji predviđa najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodećim poslovima. Iz te perspektive gledano, u Kolašinu je – sve po starom.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ODGOVOR DRŽAVE NA KJU GROZNICU: Zakopaj problem

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Jako je bitna poruka za građane da ne treba da brinu, da je zdravstveni sistem potpuno spreman”, osvrnuo se na kju groznicu i premijer Spajić. O toj spremnosti najbolje govori do sada (ne)urađeno i ogromna šteta koja je napravljena

 

U Crnoj Gori dosad je registrovano 10 oboljelih građana od kju (Q) groznice. Ova zarazna bolest mnogih životinjskih vrsta spada u grupu bolesti koje se sa životinja mogu prenijeti na ljude. Zaraza je do sada otkrivena kod oko 250 grla. Vladimir Đaković, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, izjavio je da je do sada  eutanazirano između 103 i 105 zaraženih grla, te da više od 20 u Nikšiću i devet u Danilovgradu čeka eutanaziju.

Na farmi porodice Iković u ponedjeljak je eutanazirano 31 grlo.
,,Situacija kod nas je tužna i žalosna, od toga smo živjeli. Ostale su tri muzne krave i tri junice, koje nisu steone. Sa 1.100 litara, mi smo sišli na nekih 50 litara mlijeka po danu. Da li mogu sa 50 litara da platim 1.500 eura kredita?… Sve je moglo drugačije da se riješi, ali odmori su bili preči od nas”, kazala je za Dan Seka Iković. Ona dodaje da je samo Bogu zahvalna što su joj djeca živa i zdrava i što se nisu zarazili jer su 24 sata bili na toj farmi, dodajući da je njen suprug imao ozbiljne komplikacije zbog infekcije kju groznice.

Za sada se nagađa da se kju groznica prvo pojavila na teritoriji nikšićke opštine, ali da se to prećutalo i da je prvi registrovani slučaj zabilježen u drugoj polovini juna u opštini Danilovgrad. Zaražene životinje su eutanizirane tek poslije 20 dana – 19. avgusta, a dio njih tek ove sedmice. ,,Institucije nijesu uopšte reagovale kako je trebalo. Da su u početku suzbile tu bolest danas ne bismo imali epidemiju”, ocijenio je inženjer stočarstva i bivši ministar poljoprivrede  Budimir Mugoša iz Socijaldemokratske partije.

Sekretar Udruženja stočara iz Danilovgrada Vlado Lakić tvrdi da je sporan uvoz (makar jednog) kontingenta krava koji je došao s jedne farme iz Srbije. Lakić smatra da su se tom prilikom desili ogromni propusti prilikom ulaska životinja u Crnu Goru, koje, kako dodaje, uopšte nisu bile testirane na način na koji je trebalo prilikom uvoza. Ističe da na tu temu ćute i nadležni, ali i farmeri koji su uvozili stoku sa te farme.,,Na sceni je nestručnost i neznanje. Mi o takvom neznanju već dugo vremena govorimo, ljudi koje vode određene resore u Ministarstvu poljoprivrede, baš zbog te njihove nestručnosti i neodgovornosti, doveli su nas u ovakvu poziciju da svaki crnogorski farmer koji ima veliko imanje, koji ima puno stoke, može doći u poziciju da bude sjutra socijalni slučaj”, izjavio je Lakić Televiziji E. On je izrazio bojazan da je kju groznica rasprostranjenija nego što pokazuje zvaničan broj, te da znatan dio farmera prećutkuje simptome ove bolesti kod stoke, da ne bi obustavili isporuku mlijeka mljekarama, sirarama i građanima.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 20. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADA DALA SAGLASNOST ZA PODIZANJE SPOMENIKA AMFILOHIJU RADOVIĆU U BERANAMA: Iz sjemena prerađene prošlosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

SPC-u, kao jednom od ključnih nosilaca projekta srpskog sveta, od pokojnog Mitropolita treba onaj Risto Radović koji je svemu što nije srpsko i bespogovorno poslušno pronalazio manu. I prijeki lijek – mač i kletvu. U Vladi su odlučili da budu saučesnici borbe za to i takvo nasljeđe Crne Gore

 

Vlada je brzopotezno odlučila da Opština Berane ima njihovu saglasnost  za izgradnju spomenika Amfilohiju Ristu Radoviću, bivšem velikodostojniku Srpske pravoslavne crkve (SPC) čija je liturgijska titula glasila: Arhiepiskop cetinjski, Mitropolit crnogorsko primorski, zetsko brdski i skenderijski i egzarh sveštenog trona pećkog.

“Imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović (Demokrate – prim. Monitora) i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta”, navodi se u saopštenju upućenom iz kabineta potpredsjednika Vlade Alekse Bečića. Premijer Milojko Spajić bio je, kažu, službeno odsutan.

U saopštenju iz Bečićevog kabineta ne navodi se da su članovi Vlade iz redova nacionalnih partija Albanaca i Bošnjaka napustili sjednicu kada je postalo izvjesno da će se na njenom dnevnom redu naći pitanje saglasnosti za izgradnju spomenika Amfilohiju Radoviću.  To smo saznali nezvanično.  Tek  čekamo da iz Vlade javno obrazlože svoj potez. I eventualne posljedice današnje odluke (četvrtak 19. septembar).

Potpredsjednik Vlade sa javnošću je, zato, podijelio lične impresije. Prema njima, pokojni Amfilohije Radović bio je “most između različitih epoha, kultura i tradicija, posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore”. Pride, pišu Bečić i njegovi savjetnici, “njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 20. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDIZBORNA PODGORICA: Obećana zemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako Podgoričanima pred  izbore obećavaju ono što nemaju,  kako onda izgleda Podgorica danas. Sudeći po obećanjima – bez zelenila, bez deponija, vode, modernog gradskog prevoza, sa ogromnim saobraćajnim gužvama, sa nerazvijenim malim i srednjim preduzećima, bez programa za ranjive grupe, sa administracijom u kojoj se partijski zapošljava, bez turističke ponude..A za to su zaslužni mahom svi koji obećavaju drugačiji grad. Lanjsko istraživanje CGO pokazalo  je da preko 60 posto  građana i građanki  smatra da političke partije u Crnoj Gori ne drže do predizbornih obećanja

 

Kada bi bila ispunjena obećanja onih koji se takmiče u izbornoj trci za Podgoricu, zakazanoj za 29. septembar, Glavni grad bi uskoro postao Kopenhagen, Berlin, London….

Svuda zelenilo, urbane bašte i solarne elektrane, te moderni gradski prevozi, možda čak i električni,  kojima se vozimo za džabe naravno, novim bulevarima i saobraćajnicama. Kreditiraju nas beskamatno i pomažu subvencijama za sve i svašta – da startamo sa biznisom, da imamo stanove po povoljnim cijenama. Doduše ne onoliko povoljnim za koliko su ih kupovali funkcioneri bivše vlasti svojevremeno. Moći ćemo da vodimo djecu u vrtiće za džabe, ispred kojih parkiramo automobile bez problema, obzirom da će gotovo sve liste koje se takmiče za vlast u Podgorici na neki magični način riješiti problem parkinga u Glavnom gradu. U kom trenutno ima nešto oko sedam hiljada parking mjesta i 90 hiljada automobila. Neke od lista imaju ideju da to riješe aplikacijom. Kako, boga pitaj.

Naravno, neće sve biti samo zeleno, nego i besprekorno čisto.  Reciklažni centri, moderne deponije, novi kontejneri, sjajno opremljeni komunalci..Tu je i sistem za prečišćavanje otpadnih voda, koji  se na listi prioritetnih infrastrukturnih objekata našao još 2015. godine. Imaćemo i vodu naravno svi, da se ne mora više protestovati što je mjesecima nema na 40 stepeni u nekim djelovima grada.

Novih Domova zravlja, sportskih terena, stadiona, dvorana,  i novih vrtića neće nedostajati. Pa košarkaški koš u svakom kvartu. I bazeni naravno.  Šetališta pored Morače i Ribnice. Obećavana još daleke 2018.  Tu su i raznorazni programi i dnevni centri za osjetljive i ranjive kategorije. Čak i korpe domaćih proizvoda za trudnice..A kad se pođe na pijacu u Gintaš, ono sve klimatizovano. Plus srećni proizvođači poljoprivrednih proizvoda, kojima se davanja iz kase povećavaju ko zna koliko.

Podgorica će biti uređeni evropski grad u kom mladi Podgoričani ne sanjaju, kao sada, da pobjegnu glavom bez obzira. Ajd što više neće biti partijskog zapošljavanja i cijeniće  njihove diplome, nego će biti kreditirani i sa  po 20 hiljada eura, da pokrenu start up biznise.. Srednjoškolci će moći da provode  vrijeme u rekonstruisanoj Robnoj kući u centru Podgorice, koja će postati omladinski klub  i u kojoj će moći “da ostvare sve svoje potencijale. I naravno besplatno stiču digitalne vještine. Ima čak i obećanja o mnogo zabavnijem noćnom životu. Otprilike mladi se zabavljaju do ranih jutarnjih časova, a ne smetaju starijima koji mirno spavaju,  jer će se riješiti i problem buke.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 20. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo