Povežite se sa nama

Izdvojeno

MIGRANTI I CRNA GORA: Predah na opasnom putu

Objavljeno prije

na

Iako podaci evropskih agencija govore o povećanom prilivu migranata u EU, domaći zvanični podaci to ne registruju, iako je Crna Gora dio veoma prometne balkanske izbjegličke rute. Veoma mali broj migranata zadržava se ovdje, uglavnom se odmore i prikupe snagu za neizvjesni i često dramatični put ka zemljama EU

 

Sve više izbjeglica ilegalno prelazi spoljne granice Evropske unije (EU). Najviše na centralno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj migrantskoj ruti. Tako makar kažu zvanični podaci Agencije EU za graničnu i obalsku stražu Fronteks. Crna Gora je na toj ruti značajno tranzitno područje. Kod nas, međutim, nema podataka koliko njih ilegalno pređe granice, a zvanični podaci pokazuju da onih koji traže pomoć nema više nego ranije. Iako se desila avganistanska kriza.

Tako podaci Fronteksa kažu da je broj ilegalnih prelazaka spoljnih granica Evropske unije u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 133.900, što je 47 odsto više nego prije izbijanja pandemije 2019. Na zapadno-balkanskoj ruti (Turska, Grčka, Srbija, Albanija, Crna Gora, BiH) je u prvih devet mjeseci registrovano 40.200 ilegalnih prelazaka, što je 117 odsto više nego prošle godine. Samo u septembru bilo je 10.400 takvih pokušaja ulaska u EU, što je 112 odsto više nego u septembru 2020.

Mi ne brojimo ilegalne prelaske, tek povremeno kada policija ponekoga uhapsi. Niti znamo gdje većina onih koji zatraže pomoć i čak podnesu zahtjev za azil, nakon par dana odu. Jer ovdje se malo njih zadržava. Uglavnom dođu, odmore se i nastavljaju dalje.

Prema podacima koje smo dobili od Uprave policije u prvih osam mjeseci ove godine na teritoriji Crne Gore registrovano je 2.358 migranata. ,,Najviše se radi o porodicama iz Avganistana koje nezakonito ulaze iz pravca Republike Albanije, dok pokušavaju nezakonito da izađu iz naše države preko Bosne i Hercegovine i u manjem broju slučajeva preko Hrvatske”, saopštili su nam iz MUP-a.

Prošle godine, kada su veći dio godine granice bile zatvorene zbog kovid krize u Crnoj Gori je registrovano 3.149 migranata. Godinu ranije, 2019. godine, bilo ih je duplo više –  7.978.

U Crnoj Gori migranti budu smješteni u prihvatilišta u Spužu i na Božaju.

Centar za prihvat u Spužu raspolaže sa 104 mjesta. Nalazi se na petnaestak minuta vožnje od Podgorice, a migranti tamo ne dobiju samo smještaj i hranu već i zdravstveni pregled, psihološku procjenu. Dostupan im je internet, dječje igralište, a organizuju se i razne radionice.

Tokom razgovora uglavnom će vam reći da žele da ostanu. Ima onih koji kažu da su političke izbjeglice, da su protivnici vlasti u zemljama iz koji dolaze ali i onih koji su otišli zbog teške ekonomske situacije. U Spužu ima i žena i djece, porodica. Najviše je, međutim, onih koji sami putuju i za koje je odmah jasno da im nije cilj Crna Gora već neka od zemalja EU. Iako vam to naravno neće reći.

To znaju i u MUP-u. Načelnica Direkcije za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu Irena Rakočević kaže da je u centrima u Spužu i Božaju uglavnom mali broj onih koji se zadržavaju. „Okrijepe se i nakon tri-četiri dana nastave put. Dešava se da ih vrate sa granice, ali rijetko. Uglavnom prođu”, kaže ona.

Dino Hodžić, pravni savjetnik Građanske alijanse, jedne od rijetkih NVO koja se bavi ovim pitanjem, objašnjava da je tražiocima azila dozvoljena sloboda kretanja. Kako dodaje, država nije dužna da vodi računa o njihovom kretanju osim obaveze tražioca azila u slučaju promjene mjesta boravka da to prijavi Centru jer će se, u suprotnom, postupak obustaviti.

,,Lica koja ne traže azil već samo prolaze kroz Crnu Goru trebali bi biti pod pojačanom pažnjom ali Crna Gora neformalno dozvoljava ovim licima da neometano prođu kroz našu zemlju jer smo mi prepoznati kao tranzitna ruta”, kaže Hodžić.

Od početka 2021. godine, do početka oktobra podnijeto je samo 210 zahtjeva za dobijanje međunarodne zaštite u Crnoj Gori, podaci su MUP-a. Najviše zahtjeva je podnijeto od strane državljana Avganistana, Kraljevine Maroko, Irana i Kube. Ministarstvo unutrašnjih poslova odluku po zahtjevu za međunarodnu zaštitu donosi najkasnije u roku od 21 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva. Tokom 2021. godine odobreno je 10 međunarodnih zaštita.

Samo u avgustu u zemljama EU je registrovano 56.000 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, izjavila je direktorka Kancelarije EU za azil Easo Nina Gregori za novine njemačke Medijske grupe Funke. To je, prema podacima Easo, 16.000 ili 40 odsto zahtjeva više nego u avgustu 2020.

Migrante put uglavnom vodi preko sjevera države gdje pokušavaju da pređu u Bosnu i Hercegovinu pa dalje ka EU. Veliki broj izbjeglica koji prolaze balkanskom rutom prođe kroz Pljevlja. U tom gradu od početka 2018. djeluje lokalna ženska organizacija Bona Fide koja se bavi podrškom ljudima u pokretu. Kroz njihov svojevrsni centar za prihvat je, bez sistemske podrške, za četiri godine prošlo više od 11.000 ljudi.

Sabina Talović, izvršna direktorica Bona Fide, kaže da je tokom ove godine kroz centar prošlo blizu 3.000 ljudi, većinom porodice sa djecom iz Avganistana. ,,Njihova iskustva su različita i susreću se sa puno izazova. Od nedostatka hrane i osnovnih životnih potreba do maltretiranja, pljačke i ucjenjivanja. Kod nas se zadržavaju od jedne noći do nekoliko mjeseci jer više puta pokušavaju preći u BiH a put koji prelaze pješke traje više dana po nepristupačnom terenu”, kaže Talović.

Bona Fide radi bez projekata i upitan je njihov dalji rad, a dolazi zima i Talović kaže da strepe za te ljude, među kojima je najviše žena i djece.

No, sa koliko se god problema suočavali dok su u Crnoj Gori, pravi pakao ih čeka kada prođu crnogorsku granicu i pokušaju da se domognu EU.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

INFRASTRUKTURNO SIROMAŠTVO: Samo smeća ne fali

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suve česme, fekalije teku rijekama, ulice zatrpane smećem uz zapaljene divlje deponije, opasan otpad krišom se prebacuje iz opštine u opštinu i zatrpava na tuđim imanjima… Kada govori o planiranim investicijama u infrastrukturu  vlast, uglavnom, nudi vizije budućih autoputeva i brzih cesta

 

Desetak dana Moračom, praktično od centra Podgorice pa do njenog ušća u Skadarskom jezeru, teče fekalna kanalizacija. Iz gradskog kolektora u rijeku se izliva prečišćena, poluprečišćena i neprečišćena kanalizacija. Novina je da smo, zbog kvara na gradskom kanalizacionom sistemu koji je u međuvremenu otklonjen (kažu), dobili još jedno izvoršite zagađenja kod Vezirovog mosta  – uzvodno od centra grada i pristojno posjećenih gradskih plaža. Uz boju vode uz desnu obalu rijeke, o zagađenju svjedoči i nesnosan smrad koji se širi ulicama i bulevarima  uz obalu, sve do kružnog toka gdje se račvaju magistrale za Nikšić i Cetinje. Visoke temperature i nizak vodostaj Morače samo su potpomogle  da se najnovije zagađenje bolje vidi i osjeti.

Stara je priča: gradski kolektor nije u stanju da prečisti otpadne vode koje u njega doprema postojeći sistem gradske kanalizacije. O gradnji novog, priča se godinama. „Prečišćavanje otpadnih voda je najznačajniji infrastrukturni projekat u istoriji grada, a samo postrojenje najvažniji segment budućeg sistema“, kazao je bivši gradonačelnik Ivan Vuković, sredinom 2022., prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Posao je trebalo da počne početkom prošle godine, a EU je do tada izdvojila skoro 33 miliona bespovratnog novca da bi pomogla projekat. Međutim, početak izgradnje (prema prvobitnom planu taj posao bi trebalo da traje 36 mjeseci) neprestano se odlaže zbog protivljenja mještana Botuna. Oni tvrde da će „po cijenu života“ spriječiti izgradnju kolektora u blizini svojih domova i imanja. Prema poslednjim, proljetošnjim, najavama posao je trebalo da počne ovog mjeseca. Izvjesno je da se to neće doseti. Makar do formiranja narednih gradskih vlasti.

„Realizacijom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, u vrijednosti od 47,3 miliona eura, biće sačuvane podzemne vode Ćemovskog polja, zetske ravnice, rijeka Morača, a samim tim i vodoizvorište Bolje sestre i Skadarsko jezero“, objašnjavao je prije više od dvije godine tadašnji direktor podgoričkog Vodovoda Filip Makrid. U međuvremenu nije urađeno ništa. Podzemne i nadzemne vode i dalje se zagađuju a cijena budućeg kolektora raste. Od sve priče o novom kolektoru izvjesno je samo jedno: on mora biti napravljen nizvodno od Podgorice.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOSIOCI IZBORNIH LISTA ZA PODGORIČKE IZBORE:  Dva lica kampanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove političke jeseni, kada je u pitanju predizborna  promocija,  na cijeni su oni koji u svojim biografijama nemaju samo političke funkcije, već i stručne reference. Nosioci lista i potencijalni budući gradonačelnici/ce nerijetko su ljekari i profesori.  No, kampanju uglavnom vode iskusni političari i vlastodršci.  Reklama je jedno,  život drugo

 

 

Izbornoj komisiji Glavnog grada predato je 13 lista za učešće na lokalnim izborima, od kojih je do sada potvrđeno osam. To je saopštio predsjednik komisije Vladimir Filipović.  Dvije liste vraćene su na doradu – lista  Crnogorska evropska partija – Novak Adžić i Pokret podstanara Podgorica Naš grad – naš dom,. Posljednje tri  predate liste još su u obradi.To su liste Bošnjačke stranke na čijem je čelu Edin Tuzović, lista Evropa sad – Demokrate – Još jače – Profesor doktor Saša Mujović i lista koalicije Za Budućnost Podgorice, na čijem je čelu Jelena Bojović Borovinić.

Osam potvrđenih lista su: Demokratska partija socijalista koju predvodi Nermin Abdić, Podgorička lista Andreja Milovića, Stranka evropskog progresa Duška Markovića na čijem je čelu Ilija Mugoša,  Evropski savez na čijem je čelu Boris Mugoša, Pokret Preokret  Srđana Perića i Pokret Naprijed Vuka Kadića, lista  koalicije Za bolju Podgoricu Jakov Milatović koju predvodi Luka Rakčević, kao i Crnogorska građanska akcija  Stanka Đuričića.

Nosioci potvrđenih i predatih listi potencijalni su gradonačelnici/ce Podgorice. Centar za ženska prava primijetio je da su samo dvije žene na čelu izbornih listi, iako su partije mahom ispunile kvotu od 40 posto žena na listama. Dosadašnja gradonačelnica Olivera Injac prva je na listi čije je lice za javnost ministar energetke Saša Mujović, a koju su predali PES i Demokrate. Druga žena koja je prva na listi je Jelena Bojović Borovinić dosadašnja je predsjednica Skupštine Glavnog grada.  Listu koju Bojović Borovinić  vodi čini koalicija –  Nova srpska demokratija Andrije Mandića, Demokratska narodna partija Milana Kneževića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, Ujedinjena Crna Gora Gorana Danilovića, Radnička partija Maksima Vučinića, Slobodna Crna Gora Vladislava Dajkovića i Prava Crna Gora Marka Milačića.

Nakon dvije godine njihovog rukovođenja gradom, a nakon pregrupisanja i usitnjavanja političke scene, izglasano je skraćenje mandata lokalnoj Skupštini, što je dovelo do vanrednih izbora, koji će se održati 29. septembra ove godine. PES je potom odlučio da kao lice predizborne kampanje u Podgorici predstavi ministra energetike, iako je prva na listi Injac.

Među nosiocima lista, odnosno  potencijalnim budućim gradonačelnicima Podgorice ima i novih lica, koja međutim nastupaju u ime iskusnih i poznatih političkih lidera. Tako je, recimo, na čelu liste  nove partije Duška Markovića, bivšeg premijera i dugogodišnji šefa tajne policije, je  Ilija Mugoša,  magistar ekonomskih nauka i asistent na Univerzitetu Donja Gorica..

“Dokazaćemo da politika ne mora značiti svađe, podmetanja, nepotizam, partijska zapošljavanja. Ljudima je dosta toga. To koči razvoj našeg grada”,kazao je Mugoša na predstavljanju liste.  Možda je Mugoša zaboravio da je ljudima  toga bilo dosta i onda kada je na izborima 2020. izgubila Demokratska partija socijalista, čiji je Marković bio dvodecenijski visoki funkcioner. Kako god, obećao je drugačiju praksu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: MUP će viriti u džepove policajaca

Objavljeno prije

na

Objavio:

Skupština Crne Gore usvojila je zakon kojim se detaljnije utvrđuje postupak prijave i kontrole imovine službenika policije

 

Bivši policijski službenik Petar Lazović u aprilu je Višem sudu u Podgorici ponudio 9,3 miliona eura kao jemstvo da ga puste iz zatvora. To je najveća ponuđena suma u istoriji crnogorskog pravosuđa, pred kojim su gonjeni neki od najvećih svjetskih narko bosova.Ipak, najveću sumu ponudio je bivši pripadnik policije. Optužen da je dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila drogu, švercovala cgarete, ubijala, prebijala i mučila druge ljude.

Sud je odbio jemstvo i u obrazloženju, između ostalog, naveo da je Lazović raspolagao računom od preko 40 miliona eura. Međutim, do danas nije poznato da li neko od nadležnih provjerava njegovu imovinu i povezanost sa firmama i licima koja su stala iza ovog jemstva.

O policijskim službenicima i njihovoj djeci sa zavidnom imovinom pisalo se decenijama. Mnoge nevladine organizacije, od kojih se najviše isticala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), godinama pišu o značajnoj disproporciji zvaničnih prihoda i imovine policijskih funkcionera i njihove djece, ali i najobičnijih policijskih službenika.

U posljednje četiri godine, od razbijanja kriptovane aplikacije za komunikaciju SKY ECC, u Crnoj Gori je uhapšeno više desetina pripadnika policije, aktuelnih i bivših, koji su bili na vezi sa kriminalcima i pomagali im u krivičnim djelima. Mnogi od njih su nudili velika jemstva za svoju slobodu.

Iako odavno postoji potreba da se ispita imovina policajaca i njihove aktivnosti, Vlada je tek nedavno ušla u taj postupak. Do sada je postojala obaveza funkcionera u Upravi policije da prijavljuju imovinu, ali u sklopu Zakona o sprječavanju korupcije koji se odnosi na sve državne funkcionere. Postojao je i mehanizam provjere u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kroz Odjeljenje za antikorupciju, ali taj se mehanizam do sada nije primjenjivao. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je ovo pitanje, a pred Skupštinom je izložio izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se planira dodatno tretiranje ovog problema. Zakon je najprije predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a ponovo je usvojen na zasijedanju u srijedu.

„Postoje bivši, ali i neki sadašnji policijski službenici čija je imovina višestruko veća od one koju mogu opravdati i ako se to i potvrdi kroz provjere, za njih neće biti mjesta u službi“, kazao je Šaranović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo