Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DEPORTACIJA BIH IZBJEGLICA – 29. GODINA OD NAJVEĆEG ZLOĆINA U NOVIJOJ ISTORIJI CRNE GORE: Bez dana sjećanja

Objavljeno prije

na

Građanski aktivista Omer Šarkić je 19. aprila uputio Inicijativu predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću da se 27. maj proglasi danom sjećanja na deportaciju BiH izbjeglica. Iz Skupštine je odgovoreno ćutanjem. ,,Činjenica da  nije proglašen dan sjećanja na deportaciju bih izbjeglica ne umanjuje naš pijetet prema žrtvama a ni saosjećanje u boli sa porodicama nastradalih”, odgovoreno je Monitoru iz Bečićevog kabineta

 

Bez krivične pravde za žrtve, bez spomenika, bez dana sjećanja i izvinjenja države za nezakonito hapšenje civila i njihovo izručenje u logor i smrt, obilježena  je 29. godina od najvećeg zločina u modernoj istoriji Crne Gore.

Memorijalni skup je održan u utorak ispred Centra bezbjednosti Herceg Novi. Pored članova porodica deportovanih i ubijenih, skup već 12 godina organizuju Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima. Učestvovali su i predstavnici URA-e, Bošnjačke stranke, SDP-a, Demosa, Socijaldemokrata, a prisustvovali su i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova.

,,Crnogorska policija je učinila korak naprijed u suočavanju sa sopstvenom prošlošću prisustvom pomoćnika direktora na ovogodišnjoj komemoraciji. Prošle godine je bio prisutan samo načelnik CB Herceg Novi a sve ranije komemoracije su zvanično ignorisane”, izjavio je Aleksandar Saša Zeković, aktivista za ljudska prava. On ističe da je ,,nažalost opet izostalo izvinjenje i nije govorio prisutni pomoćnik direktora policije, nego savjetnica u MUP-u što je neprihvatljiv nivo da se sami dolazak neke delegacije prepozna i kao izvinjenje. Izvinjenje ne treba da se doživljava nego da ga jasno saopšti visoki zvaničnik policije ili Vlade Crne Gore”.

Crnogorska policija je u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila (po nekim podacima uhapšeno je čak 150 civila) bosanskohercegovačkih izbjeglica  starosti od 18 do 66 godina, i predala ih vojsci bosanskih Srba.

Svi  izručeni iz Herceg Novog 27. maja 1992. su neposredno nakon toga ubijeni. Dva dana ranije, jedna grupa je upućena u  logor u Foči. Samo je nekolicina preživjela. Još nisu pronađena tijela svih žrtava deportovanih iz Herceg Novog niti se pouzdano zna gdje su stradali.

O ovom zločinu ne uči se u školama. DPS koji je vladao i te 1992. sve do prošle godine svim silama je nastojao da zataška ovaj zločin. Promjenom vlasti nijesu stigle promjene u odnosu prema zločinima i suočavanju sa prošlošću.

Civilni aktivista Omer Šarkić je 19. aprila uputio Inicijativu predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću da se 27. maj proglasi danom sjećanja na deportaciju BiH izbjeglica.

,,Na moje iznenađenje, inicitijava je odbijena i to na način na koji je to upravo radila prethodna vlast kada joj nešto nije po volji –  šutnjom”, objavio je Šarkić prošle sedmice.  

On za Monitor objašnjava da je u inicijativi naveo da se taj datum obilježi kao dan sjećanja u holu Skupštine, sa adekvatnom postavkom, domaćim i međunarodnim zvanicama. ,,Kontaktirao me jedan od savjetnika gospodina Bečića, desetak dana prije nego sam javnosti objavio inicijativu. Uglavnom iz telefonskog razgovora sam shvatio da inicijativa neće biti prihvaćena – iako mi to nije eksplicitno rečeno, ali sam mislio da ću dobiti pisani odgovor i obrazloženje, što se nije desilo”.

Ovu inicijativu je podržala Bošnjačko-američka nacionalna asocijacije (BANA) i zatražila, u otvorenom pismu, od Bečića da se 27. maj proglasi danom sjećanja. Oni su prekorili Bečića zbog šutnje. I optužili ga da je time  stao na stranu bivšeg režima, kada su u pitanju zločini protivu Bošnjaka.

Nevladine organizacije HRA, CGO i ANIMA su 19. maja Bečiću takođe uputile inicijativu da Skupština proglasi dan sjećanja.

Šarkić kaže da je ovim i njegova inicijativa osnažena: ,,Vidjećemo reakcije – ako ih uopšte bude. I nereagovanje je veoma jasan stav”.

On navodi da je stupio u kontakt i sa ,,jednom nacionalnom partijom Bošnjaka, iako smatram da ovo nije pitanje bilo koje nacije već opšteljudsko i civilizacijsko, koja je takođe obećala podršku, a koja je izostala”.

Bošnjačka stranka se ove nedjelje oglasila reagovanjem, u kome navode da je ,,krajnje vrijeme da, nakon skoro tri decenije, nadležni konačno utvrde odgovornost onih koji su učestvovali u vršenju deportacije”. BS traži od tužilaštva da se taj proces ponovo aktuelizuje, kako bi se svi koji su u njemu na bilo koji način učestvovali doveli pred lice pravde.

Čelnici ove stranke dobro znaju da je u vrijeme deportacija premijer bio Milo Đukanović, i da je izručenje izbjeglih Karadžiću i Mladiću naložio Pavle Bulatović, ministar unutrašanjih poslova njegove vlade. Tokom dugogodišnjeg staža u vlasti imali su kad da ga priupitaju o ovom zločinu. Pa i da ga politički uslove, da im je to bio prioritet. Imali su i političku moć da traže  da  tužilaštvo radi svoj posao.   Samokritičog  tona u saopštenju BS nije bilo.

Država Crna Gora je priznala odgovornost plaćanjem odštete porodicama deportovanih u iznosu od 4,1 milion eura, ali do danas za zločin niko nije odgovarao.

,,Tužilaštvo već šest godina, od kako je to obećano, nije uradilo ništa po pitanju komandne odgovornosti za ratni zločin deportacije”, izjavila je u Herceg Novom direktorica HRA Tea Gorjanc- Prelević. Ona je kazala da je deportacija, ,,a zapravo, lov na taoce po crnogorskom primorju za potrebe vojske Srpske Republike”, bio ratni zločin, iako to crnogorski sudovi, pod političkim pritiskom, nijesu utvrdili.

Profesor Pravnog fakulteta Milan Popović, glavni urednik Monitora Esad Kočan i poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović podnijeli su 2012. krivičnu prijavu protiv Đukanovića i vrha tadašnje, izvršne i pravosudne vlasati Crne Gore. Prijavu su podnijeli zbog ratnog zločina ,,deportacija 1992. i pomaganja počiniocima zločina da izbjegnu pravdu”.

Kao ključni dokaz za taj zločin, navode svjedočenje Momira Bulatovića u podgoričkom Višem sudu u novembru 2010. godine, koji je u vrijeme izvršenja tog zločina bio šef države: ,,Bulatović je pred sudom nedvosmisleno potvrdio: svi smo sve znali, a Milo najviše”. Momir Bulatović je sve ovo što je priznao označio ,,državnom greškom”. Krivična prijava je  odbačena.

Dugo je ovaj zločin u Crnoj Gori bio tabu. Prvi koji je progovorio o deportaciji bio je policijski inspektor Slobodan Pejović. Nakon toga, na njega su pucali, napadali, prijetili, ucjenjivali… Na kraju su DPS i njeni falsifikatori pokušali da od heroja naprave zločinca. Nijesu uspjeli. Uz Pejovića su stali ugledni crnogorski intelektualci, antiratni aktivisti, vođe antiratnih stranaka i, naravno,  Monitor.

Policijski funkcioneri kojima je suđeno za deportacije, 18 godina nakon zločina, su oslobođeni. Uz obrazloženje da to i nije bio ratni zločin, već nešto grublja deložacija.

Iz kabineta predsjednika Skupštine Monitoru je odgovoreno da Skupština obilježava datume koji su dio međunarodne prakse. Objasnili su i da su datumi koji se obilježavaju na državnom nivou oni koji su regulisani Zakon o državnim i drugim praznicima, Zakon o svetkovanju vjerskih praznika te datuma koji su donešeni na nivou lokalnih samouprava.

,,Danas, kada se navršava 29 godina od deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore želim da iskažem veliku žalost, zbog svega  kroz šta su prošli i prolaze njihovi najbliži članovi porodica tih teških i tužnih godina na teritoriji naše države”, navodi se u odgovorima Bečića. On napominje: ,,Naša intencija jeste da se takvi zločini ne ponove, da se takvi zločini ne zaborave i da nadležne institucije na odgovoran, predan i profesionalan način učine sve što je u njihovoj nadležnosti da počinioci ovog zločina budu procesuirani i kažnjeni. Uvijek ću se zalagati da kada je nepravda, da se ona ispravi”.

Usvajanje pedloga o danu sjećanja bilo je prilika da se bar dio nepravdi ispravi. Nažalost, propuštena je.

 

OMER ŠARKIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA: Nespremnost za suočavanje sa prošlošću

Dužnost društva je da najzad  pošaljemo poruku da su ratni zločini kažnjivi, te da će sve zločince i njihovi nalogodavce kad-tad stići ruka pravde. U suprotnom, oni će nam se ponoviti. To nam je i moralna, ljudska obaveza prema porodicama deportovanih i ubijenih nevinih civila, koji još traže grobove najbližih.

Očigledno je, međutim, da ni nova vlast – iako nema odgovornosti za počinjene zločine, nije spremna da se, kao ni stara,  suoči sa tim teškim bremenom bliske prošlosti ali i evropskom obavezom. Zašto je to tako? Prošla vlast, DPS prije svega, odgovoran je za ovaj i ostale zločine iz devedestih. Stoga joj Inicativa ne ide u prilog. Takozvana Bošnjačka stranka je mogla da pokrene ta pitanja dok je bila u vlasti, ali nije, jer joj  je pitanje pokretanja odgovornosti za ratne zločine bilo očigledno samo lažno predizborno obećanje i način da zadobije povjerenje dijela Bošnjaka. Aktuelna vlast je stvorila klimu sličnu onoj koja je vladala 90-ih kada su ovi zločini smatrani patriotskim činom, tako da ni njoj ne odgovaraju nikave inicijative koje bi jasno i glasno osudile takva činjenja i istinski pokrenule procese suočavanja sa prošlošću. Pokretanje tog pitanja ne odgovara ni zarobljenom tužilaštvu i sudstvu, koje snosi najveći dio odgovrnosti što su praktično svi ratni zločini iz devedestih ostali neprocesuirani, a što možda najbolje pokazuje stepen njihove zarobljenosti i zavisnosti od političke moći i uticaja.

Suočavanje sa prošlošću je najbolji test promjena u društvu: da li su one fingirane i kozmetičke ili suštinske i stvarne. Bez toga nema pravne države, a pravna država je osnov svega.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

KRIVIČNA PRIJAVA ZBOG FINANSIRANJA SREDNJIH VJERSKIH ŠKOLA: Sumnjiva raspodjela 4,9 miliona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodne Vlade su na osnovu zaključaka, ugovora i aneksa, umjesto po Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, u prethodne četiri godine finansirale Gimnaziju ,,Sveti Sava” i Medresu ,,Mehmed Fatih” sa ukupno 4,9 miliona eura. CGO u krivičnoj prijavi traži da SDT ispita ovu državnu pomoć vjerskim zajednicama

 

Krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona EUR za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori, podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), početkom ove sedmice, Centar za građansko obrazovanje (CGO).

CGO se poziva na Izvještaj o reviziji pravilnosti Finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore, koji je Državna revizorska institucija (DRI) objavila prošlog mjeseca. I DRI je dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja vjerskih škola sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju.

Iz DRI nalaza smo saznali da je za četiri godine vjerskim zajednicama i školama podijeljeno 8,7 miliona eura, a u DRI smatraju da sistem dodjele nije pravedan.

Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila 1 975 000 eura. Najviše novca, 1,2 miliona eura, država je dala Srpskoj pravoslavnoj crkvi.  Od toga Mitropoliji crnogorsko-primorskoj 930 000, a  Eparhiji budimljansko-nikšićkoj 278 000. Islamska zajednica dobila je 331 000 eura, Crnogorska pravoslavna crkva 230 000 eura. Za ostalih 13 vjerskih zajednica izdvojeno je između 1500 i 55 000 eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Zanimljivo je da je DRI u izvještaju naveo da su u periodu nove vlasti, 2021-2023. ,,iznos sredstava kojima se finansiraju vjerske zajednice određivao na osnovu diskrecionih odluka resornog ministra, jer nijesu utvrđeni odgovarajući kriterijumi na osnovu kojih se vrši odobravanje sredstava i procjena potreba vjerskih zajednica prilikom odobravanja”.

Vjerske zajednice su i po drugim osnovama dobile još dodatnih 1,87 miliona eura. Osnov za podjelu para je bio različit: Zakon o kulturi, Ugovor o grantu za prenos EU sredstava, Odluke Vlade – Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve i Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i dr.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Studentski dom će Vlada sada kupiti odlukom,  tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetiskih rezervi ,,dok je sredstva za narednu godinu potrebno obezbijediti budžetima za narednu godinu”.

Sve to odgovara ugovoru koji su 21. oktobra potpisale ministarka Anđela Jakšić-Stojanović i izvršna direktorica Čelebić City Milena Brajović, koji je u međuvremenu, prema saznanjima Monitora, raskinut.  U tom ugovoru se navodi da će Ministarstvo prosvjete platiti kompaniji Čelebić City 7,5 miliona eura (iznos sa PDV-om), a dio od 3,6 miliona eura najkasnije u roku od sedam dana. Baš onoliko koliko je Vlada sada odlučila da opredjeli za novi studentski dom. Ostatak novca od 3,9 miliona, kompaniji je trebalo da se uplati najkasnije do kraja januara 2025.

Nakon što  je poništila  tender, Vlada se sada poziva na odredbe Zakona o javnim nabavkama koje je prethodno prekršila.

Član 14 definiše izuzeća, pa se navodi da se on ne primjenjuje na: kupovinu ili zakup zemljišta, građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine kao i prava koja se na njih odnose. Prigodna  rupa u zakonu.

Monitor je pitao Vladu,odnosno ministarstva uključena u ovaj posao – zbog čega sada kupuju objekat za novi studentski dom mimo postupka javne nabavke.

Iz Generalnog sekretarijata Vlade su objasnili da je, nakon potpisivanja ovog ugovora, Ministarstvo prosvjete upozoreno od strane Zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore da Ministarstvo prosvjete nije organ u čijoj nadležnosti je vođenje, evidencija i sticanje državne imovine, te stoga se upućuje na raskid ugovora i primjenu procedure od strane ovlašćenog organa. To potvrđuje ranije pisanje Monitora.

Iz Ministarstva  tvrde i da nijesu isključili javni poziv. „Upravi za državnu imovinu dostavili smo Zahtjev za raspisivanje javnog poziva na koji se mogu prijaviti svi zainteresovani ponuđači. Dostavljena je i specifikacija potreba koje budući objekat treba da zadovolji kako bi se u njemu pružale usluge studentskog smještaja”, piše u odgovorima iz Vlade.

Iz Radunovićevog Ministarstva su Monitoru odgovorili  da će ,,Uprava za državnu imovinu pokrenuti zakonski propisanu proceduru za kupovinu predmetnog objekta u skladu sa instrukcijama Ministarstva prosvjete, koje je Uprava dobila dana 06.11.2024. godine”.  No, oni ističu da je ,,u skladu sa članom 14 stav 1 Zakona o javnim nabavkama kupovina prostora tretirana kao izuzeće iz Zakona, pa se u realizaciji ovog pravnog posla neće primjenjivati odredbe Zakona o javnim nabavkama”.

Dodali su i da se razmatra mogućnost izgradnje novog studentskog doma na zemljištu Univerziteta Crne Gore (UCG).

Monitor nije dobio odgovore ni na pitanja upućena kompaniji Čelebić.

Vladinu kupovinu studentskog doma odlukom građanski aktivista Aleksandar Dragićević komentariše: ,,Kako je Vlada kolektivni organ, ne podliježe krivičnoj odgovornosti pa su na ovaj način našli prostor da nekome naprave uslugu i da niko nikad ne može odgovarati”.

Kao što je Monitor pisao,dio hotelaVerde koji je planiran za budući studentski dom nalazi se neposredno pored UDG, dok je od državnih univerziteta udaljen pet kilometara. Tako se obezbjeđuje smještaj za studente privatnog univerziteta, čiji su vlasnici Čelebić, Milo ĐukanovićDragan K. Vukčević i Veselin Vukotić, a na kojem je ministarka prosvjete vandredna profesorica, dekanka jednog od fakulteta i direktorica studijskog programa.

Plan da objekat Čelebića postane studentski dom za UDG odavno postoji. Sedam godina od osnivanja tog privatnog univerziteta, u avgustu 2015. preduzeće „Čelebić” objavilo je namjeru da gradi studentski internat u Donjoj Gorici, za akademce UDG i đake međunarodne osnovne i srednje škole.Od Ministarstva održivog razvoja i turizma u julu 2018. dobijaju građevinsku dozvolu za izgradnju Internata za potrebe Univerziteta, koju potpisuje tadašnji ministar Pavle Radulović. Objekat je izgrađen 2020. godine.

U listu nepokretnosti jasno stoji da se radi o đačkom domu. Ipak četvorospratnu zgradu sa podrumom inženjer građevinarstva Aleksandar Rakočević, u svojoj procjeni, koju je naručilo Ministarstvo prosvjete tretira kao hotel. I taj objekat hotela Verde, zajedno sa zemljištem od 3.505 kvadrata, te sa kompletnom opremom, namještajem i ostalim enterijerem, procjenjuje na 6,3 miliona.

Stručnjak za ovu oblast koga je Monitor kontaktirao smatra da je metod procjene sporan jer se radi o kupovini imovine a ne biznisa. Da je vršena procjena imovine, cijena objekta bi bila znatno manja.

Fidelity consulting izveo je računicu da će kvadrat u studentskom domu Donja Gorica biti plaćen preko 2.300 eura.

Sve je počelo u februaru 2024, kada Vlada donosi zaključak o formiranju međuresorske komisije, koja je trebala da pripremi informaciju o smještaju studenata. U aprilu 2024. Vlada usvaja informaciju ove komisije koju su činili predstavnici ministarstava prosvjete, finansija i prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Uprave za kapitalne projekte, Univerziteta Crne Gore i Studentskog parlamenta koja predlaže raspisivanje javne nabavke za ovaj posao. Predlog Radne grupe je bio da se raspiše javni tender ,,koji bi doprinio na transparentnosti, ali i povećao broj potencijalnih privrednih društava koja bi se mogla uključiti u ovaj model ustupanjem svojih objekata”.

Stručnjaci iz oblasti javnih nabavka kažu da sumnju budi i to što je raspisan ograničeni postupak, posebno ako je cilj bio transparentnost i veći broj prijava. Ukazuju i da je u poništenom tenderu na sajtu CEJN navedno da je vrsta nabavke – Roba. Zakon precizira u Članu 75 – Predmet nabavke robe je kupovina, zakup ili lizing robe, sa pravom ili bez prava otkupa koji može da obuhvata postavljanje i instalaciju robe kao sporedni predmet nabavke. Četvorospratna zgrada se teško može uklopiti u ovu definiciju.

Nadalje na CEJNU se navodi da – nakon sprovođenja postupka Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda dostavlja izvještaj Vladi, koja donosi odluku. Zakon predviđa da odluku može da donese samo organ koji je raspisao tender, a to je Ministarstvo prosvjete.

Na tender se javio samo jedan ponuđač i to sa duplo višom cijenom od ponuđene. Ministarstvo prosvjete i Vlada su to prihvatili, kršeći Zakon o javnim nabavkama.

I prije potpisivanja ugovora, 13. oktobra presječena je vrpca i izvršena primopredaja objekta od strane ministarke Jakšić Stojanović i Tomislava Čelebića. Postavljena je i tabla sa natpisom Studentski dom Donja Gorica.

Aleksandar Dragićević je prije objavljivanja ovog broja Monitora objavio informaciju dobijenu od studenta – da se krenulo sa iseljenjem dijela studenta koji su trebali da budu smješteni u novi studentski dom, a koji su, dok se posao oko ugovora ne završi, privremeno smješteni u razne domove. Iseljavanje je privremeno zaustavljeno.

Sa tenderom i mimo njega, Vlada je stvorila problem studentima, građanima i samoj sebi. Sve zbog nepoštovanja zakona. U srijedu je lider PzP-a Nebojša Medojević pokrenuo inicijativu kod Specijalnog državnog tužilaštva, pozivajući se između ostalog i na tekst Monitora, zbogu sumnje u korupciju oko kupovine studentskog doma. Po informacijama Monitora, u pripremi je nekoliko krivičnih prijava adresiranih na Ministarstvo prosvjete.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Pisac Brano Mandić piše da je potjera za njim slika i prilika naših državica u sofisticiranom modernom svijetu.

„Potjera za zločincem koja se otegla zapravo je mjera jadne službene sposobnosti i granične fikcije na koju smo prinuđeni. Ali više od svega, to je dokaz debele zaostalosti jedne tehnološke nedođije. Sve to djeluje gotovo romantično dok neko u toj nedođiji ne odluči da ubija i kolje“, piše Mandić.

Načelnik prijepoljske policije Željko Kuburović kazao je da je tamošnji teren dosta nepristupačan. Kako je naveo, pregleda se svaka štala, pojata i ambar.

“Teren je pun uvala i vrtača i postoji mogućnost lakog skrivanja i bjekstva. Pokriva se i dio područja oko granice, jer taj dio Balijagić dobro poznaje”, dodao je on.

Cijelu priču dodatno je začinio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavom da je Balijagić vjerski ekstremista i da je to postao tokom dugogodišnjeg zatvorskog staža. Kazao je i da je ubica pobjegao Crnoj Gori, ali da srpskim organima reda neće umaći.

„On je u zatvoru postao pravi fanatik, ekstremni radikalni islamista i to imamo podatke. On naših veza iz Crne Gore  – dakle obavještajno“, saopštio je Vučić.

To su odmah demantovali ovdašnje institucije, Uprava policije (UP) i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB). U saopštenju za medije naveli su  da ne postoje operativni podaci koji upućuju na to da je Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.

„Podaci kojima razpolažemo ne upućuju na to da su motivi za izvršenje zločina za koji se sumnjiči da je 25. oktobra u selu Sokolac izvršio A.B, bili vjerske ili nacionalne prirode. Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina proveo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma“, navodi se u saopštenju.

Nekadašnji direktor Uprave policije Nikola Janjušević upozorio je  da su ovakve izjave jako opasne. „Koliko se sjećam, on je u toj emisiji „Ćirilica“ rekao da je moguće da je zločinac Balijagić ubio dvoje nevinih ljudi Madžgalja iz Sokolca jer je vidio ikone u njihovoj kući. To, dok se ne završi istraga, su sve neki operativni podaci koji mogu dodatno da uznemire i javnost i građane u jednoj višenacionalnoj sredini, kao što je Crna Gora“, kazao je Janjušević.

Balijagića su se dotakli i u crnogorskom parlamentu. Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da u kriznim situacijama poput trenutne sa odbjeglim Balijagićem, nedopustivo da ne postoji komunikacija institucija sa građanima. To je rekao nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, na početku zasjedanja, čestitao novom američkom predsjedniku Donaldu Trampu na pobjedi.

“Vaša čestitka bi bila razumljivija kad bi joj prethodio apel premijeru, koordinatoru bezbjednosnih službi, ministru unutrašnjih poslova da revnosnije komuniciraju sa građanima, jer su građani Bijelog Polja i sjevera u velikoj panici. Ne postoji elementarna informisanost, ni brifing od strane bezbjednosnih službi ove zemlje gdje se lice nalazi, da li mu se ušlo u trag i da li su građani bezbjedni”, istakao je Nikolić.

Mandić je odgovorio da je Balijagić u Srbiji, što su potvrdila tamošnje bezbjednosne službe.

I dok se Balijagić šetka po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji , građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni očigledno ne rade svoj posao.

 

Ministra Šaranovića ometa kritika

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je napomenuo da su od 25. oktobra,  kada su na svirep način stradali Milenka i Jovan Madžgalj, svi raspoloživi resursi njegovog resora, Uprave policije i Vojske Crne Gore danonoćno angažovani – kako u potrazi za osumnjičenim, tako i u osiguravanju mira i sigurnosti svih sela Vraneške doline. On je istakao da Crna Gora ne pamti ovakav nivo posvećenosti i angažovanja resursa u potrazi za jednim licem.

“Budite uvjereni da će pravda biti ostvarena uz snažnu i koordiniranu podršku institucija bezbjednosti. Moram ovim putem konstatovati i nedovoljno odgovoran i nerijetko neistinit način komentarisanja, analize i izvještavanja određenih predstavnika političkih subjekata, pojedinaca, bivših policijskih službenika, što je bez dileme moglo imati negativne implikacije po bezbjednost pojedinih mještana ovog područja, a što definitivno ne doprinosi efikasnosti djelovanja policije i vojske u potrazi za Balijagićem”, naveo je Šaranović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo