Mještani tvrde da ih kazne i optužnice neće obeshrabriti u borbi za život svojih rijeka i prava na životnu sredinu
Prošlo je više od deset godina kako su u Crnoj Gori počele da se grade male hidroelektrane. Otpor javnosti i građana je svih ovih godina ogroman.
Najprije zbog toga što lokalna zajednica, koja se u tim krajevima pretežno bavi poljoprivredom, gubi vodu za navodnjavanje i vodu za piće – izvor života na selu. Drugi razlog je to što od izgradnje malih hidroelektrana imaju korist samo investitori. Oni će izgraditi postrojenje i sva proizvedena struja će biti otkupljena, dok im država uplaćuje podsticaje zbog korišćenja obnovljivih izvora energije. Međutim, proizvedena struja iz tako malih hidroelektrana pokriva dva odsto ukupne potrošnje električne energije u Crnoj Gori, dok građani kroz račune za struju dodatno plaćaju izgradnju ovih postrojenja. Uz to, većina investitora je poslovno povezana sa porodicom Đukanović, odnosno sinom predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, dok su svi povezani sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), koja je gotovo 30 godina obnašala vlast u Crnoj Gori.
Pobuna građana vrhunac je dostigla prošle godine. Protesti su počeli u Šavniku zbog koncesija na rijeci Bukovici (od koje se odustalo još za vrijeme prošle vlasti), da bi uslijedilo nekoliko žarišta na sjeveru Crne Gore (Kolašin, Andrijevica, Plav).
Najglasniji su bili mještani Bara Kraljskih i Rečina. Žitelji ovih sela su u više navrata blokirali građevinske mašine investitora, pošto nijesu imali podršku od institucija – kao na primjer inspekcije, čiji se zaposleni nijesu pretjerano udubljivali u svoj posao. Centar za građansko obrazovanje je krajem jula podnio niz zahtjeva nadležnim institucijama u pravcu obustave eksploatacije rječica u Barama Kraljskim – Crnje, Čestogaza i Ljubaštice, kroz planiranu izgradnju malih hidroelektrana.
„Na bazi jednog od tih zahtjeva, dobili smo Zapisnik inspektora za vode Miloša Vujačića od 30. jula i 3. avgusta, na koji smo uputili prigovor zbog kršenja Zakona o inspekcijskom nadzoru, neutvrđenog činjeničnog stanja na licu mjesta i neobjektivnog postupanja ovog inspektora. Naime, inspektor je bio dužan da razmotri inicijativu CGO-a za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora i o tome obavijesti CGO, što nije učinio. Inspekcijski nadzor je urađen na vodozahvatu rijeke Čestogaz, na kojem od 26. jula nema radnika Dekar Energy zbog negodovanja mještana. No, nekim ‘čudom’ se izvršni direktor Dekar Energy našao na licu mjesta 30. jula kada je ovaj inspektor vršio inspekcijski nalaz. Činjenica da inspektor nije obavijestio CGO, kao podnosioca zahtjeva o planiranom nadzoru, niti predsjednika MZ Kraljske Bare, kako bi mještani mogli da prisustvuju i ukažu na prekršaje traženog nadzora, a da je pozvao investitora kao subjekta nadzora na lice mjesta, umanjilo je efikasnost ove kontrole čime je prekršen Zakon o inspekcijskom nadzoru… Kako je moguće da niko od mještana koji su dolazili u vrijeme navodnog nadzora nije tu zatekao lica koja su potpisnici osporavanog zapisnika? Ovo navodi na indicije u falsifikovanje zapisnika”, pojasnili su tada iz ove organizacije.
Dekar energy je kompanija crnogorskog biznismena Momčila Miranovića, supruga tadašnje sekretarke zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a Vesne Miranović. Oni u Barama Kraljskim grade u saradnji sa kompanijom Igma Grand, čiji je vlasnik Igor Mašović, brat bivšeg predsjednika opštine Andrijevica (gdje je izgradio najviše mHE) i opštinskog funkcionera DPS-a Srđana Mašovića.
U Rečinama su mještani više puta „lijegali“ pred građevinske mašine kako bi tijelima spriječili radnike kompanije Hydro logistics da dođe do rijeke Skrbuše. Vlasnik te kompanije je Slaven Burzanović, bivši zastupnik poslova u firmi BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića. Oni su prije desetak dana ponovo zaustavili mašine da dođu do Skrbuše, tako što su legli ispred njih.
Investitori u Barama Kraljskim i u Rečinama nijesu mnogo marili za proteste građana prije nego je Demokratska partija socijalista izgubila na izborima. Investitor na Skrbuši je podnio i krivičnu prijavu protiv mještanina Vasilija Ivanovića i građanskog aktiviste Denisa Mekića, koji su mu navodno ugrozili bezbjednost. Kolašinski osnovni tužilac je podigao optužnicu protiv njih dvojice na osnovu krivične prijave predstavnika investitora Ivana Burzanovića, koji tvrdi da mu je prijećeno da će „krv leći zbog rijeke“.
Ivanović za Monitor kaže da ovu prijavu vidi kao pritisak na njega i druge mještane da odustanu od borbe. Više nema vjere ni u novu vlast, koja ih je kao opozicija zdušno podržavala a još nijesu oduzeli koncesiju investitoru, iako, kaže, ima mnogo razloga za to.
„Mi nećemo odustati od naše borbe, koliko god nas hapsili, kažnjavali i zatvarali. Nijesam učinio krivično djelo koje mi tužilac stavlja na teret. Ni u jednom trenutku nijesam prijetio Burzanoviću, što ćemo i dokazati u postupku. Podizanje optužnice i brojne kazne inspekcije govore u prilog tome da se vlast promijenila ali da je sistem ostao isti“, kazao je Ivanović.
Ekološki aktivista Denis Mekić iz građanske inicijative Sačuvajmo rijeke Crne Gore tvrdi da je riječ o jednom od načina kojim ih žele „zastrašiti, umoriti i odvratiti od odbrane neprocjenjivog i neotuđivog bogatstva naših rijeka i odbrane ustavom zagarantovanih prava – prava na život, prava na vodu i zdravu životnu sredinu“. Kaže da će biti uz mještane Rečina do kraja.
„Naša borba neće stati sve dok se ne raskine nezakoniti ugovor i zaustavi devastirajući projekat mHE. Pozivamo Vladu i Ministarstvo Kapitalnih investicija da ispune svoja obećanja data građanima, i zaštite građane i naša osnovna Ustavom zagarantovana prava, i životnu sredinu“, kazao je Mekić za Monitor.
Iako je raskidanje ugovora za male hidroelektrane bilo jedno od najglasnijih predizbornih obećanja, još nijesu raskinuti ugovori sa investitorima u Rečinama i Barama Kraljskim, dok i mještani strahuju za život svojih rijeka, a gomilaju kazne zbog kršenja epidemioloških mjera i neprijavljenih skupova. Vlada je obećala da u budućnosti neće biti ugovora za gradnju malih hidroelektrana. Raskinula je sedam koncesija „gdje je to bilo moguće“, a navodno još razmatra kako da raskine ugovore sa investitorima u Barama Kraljskim i na Skrbuši.
Dok su bili u opoziciji, sudeći po izjavama, izgledalo je da će lako i efikasno zaustaviti izradnju malih hidroelektrana.
Ministar mora da zaustavi svoje projekte
Projektant sve tri planirane male hidroelektrane u Barama Kraljskim je aktuelni ministar ekologije, urbanizma i prostornog planiranja Ratko Mitrović. Njegov resor traži rješenje da raskine ugovore za izgradnju tih postrojenja.
Mitrović je uradio studije tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejna rješenja za 20 malih hidroelektrana. Lokalno stanovništvo protestovalo je zbog izgradnje njih 12, za svaku od njih Mitrović je bio projektant.
Ministar je ranije kazao da je učestvovao u projektovanju više malih hidroelektrana u Crnoj Gori, ali da takav model proizvodnje električne energije danas smatra neprihvatljivim.
Broj mHE se učetvorostručio za deset godina
Između 2009. i kraja 2018. godine, na Zapadnom Balkanu izgrađeno je najmanje 380 malih hidroelektrana, i sve one dobijaju fid-in tarife (podsticaje), navodi se u istraživanju međunarodnih organizacija Balkanwatch, WWF, Riverwatch, Euronatur i Spasimo plavo srce Evrope. Ovim je ukupan broj malih hidroelektrana učetvorostručen – sa 108 na najmanje 488.
Jedan od glavnih pokretača destruktivne ekspanzije malih hidroelektrana na Zapadnom Balkanu jeste, kako kažu, dostupnost finansijske podrške u obliku fid-in tarifa. Iako su fid-in tarife originalno zamišljene kao sredstvo za podsticanje svih oblika obnovljive energije, uključujući solarnu energiju i energiju vjetra, na Zapadnom Balkanu su neproporcionalno usmjerene u male hidroelektrane.
„U 2018. godini, na Zapadnom Balkanu je 70 odsto podrške za obnovljive izvore energije bilo u korist malih hidroelektrana. Međutim, doprinos malih hidroelektrana u proizvodnji električne energije izuzetno je skroman: u 2018. godini, samo 3,6 odsto električne energije na Zapadnom Balkanu proizvele su hidroelektrane snage ispod deset megavata“, navodi se u istraživanju, objavljenom 2019. godine.
Ivan ČAĐENOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice