Povežite se sa nama

OKO NAS

HOĆE LI KOLAŠIN DOBITI JOŠ JEDNU ZAOBILAZNICU: Zasad samo u naslovu

Objavljeno prije

na

Brojne saobraćajne izazove koji očekuju Kolašin, nakon završteka dionice  auto-puta i rekonstrukcije puta  prema Beranama, u ID PUP-a riješili su zaobilaznicom. Za taj budući projekat, za sada postoji samo idejno rješenje, ali i mnoga otvorena pitanja i zamjerke

 

Nova kolašinska zaobilaznice trebalo bi  da rastereti gradsku saobraćajnu infrastrukturu  od velikog broja automobila sa auto-puta,  prema ski centrima. Takođe i od očekivanog velikog broja vozila, tokom ljeta, koji će, na putu od Berana prema Podgorici i primorju, koristiti tunel ispod Bjelasice.

Prema nacrtu Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (ID PUP),   trasa TE zaobilaznice trebalo bi da  počinje u naselju Vladoš i prelazi preko brda na kojem je tvđava Barutana. Zatim da prolazi uzvišenjima iznad naselja Gornji Pažanj, sve do Željezničke stanice. Od Željezničke stanice nastavlja iznad i  uporedo sa prugom, duž naselja Drpe. Završava se do željezničkog mosta na rijeci Svinjači, neposredno prije restorana Savardak.

Dajući primjedbe na taj dokument građevinski inženjer Simeun Matović, primjećuje da je, za nekog,  ko iz Podgorice ide na skijališta,  kraći put ako koristi postojeću gradsku saobraćajnu  infrastrukturu, nego  što bi bilo korišćenje zaobilaznice,  onako kako je zamišljena.

Zaobilaznica nije kolašinski  saobraćajni infrastrukturni prioritet  smatra i predsjednik Skupštine opštine (SO ) Milan Đukić. Projektu zaobilaznice, treba, kaže on, pristupiti odgovorno i promišljeno, jer je unapređenje saobraćajne infrastrukture, jedan od osnovnih preduslova razvoja opštine.

,,Završetak prve dionice auto-puta, izgradnja Ski-centra 1600, završetak tunela ispod Bjelasice i puta Kolašin – Berane i novi hotelski kapaciteti, već nameću brojne izazove pred lokalnu samoupravu i Vladu Crne Gore. Jasno je da će se značajno uvećati turistički i saobraćajni promet u Kolašinu i da će to stvoriti veliki pritisak na postojeće saobraćajnice na prilazu i u samom gradu”, kaže Đukić za Monitor.

Saobraćajnica od Mateševa do Kolašina, objašnjava,  ne zadovoljava parametre pristupne saobraćajnice auto-putu. ,,Ni gradske saobraćajnice kroz Kolašin trenutno ne mogu prihvatiti veliki broj automobila i autobusa sa auto-puta prema Bjelasici i ski-centru”, kaže Đukić.  On upozorava da gradska saobraćajna infrastruktura, nije spremna da prihvati očekivano veliki broj automobila iz pravca Berana kroz novi tunel ispod Bjelasice prema auto-putu i Primorju.

,,Sve ovo ukazuje da nas vrlo brzo u Kolašinu očekuju saobraćajni izazovi u zimskoj i ljetnjoj sezoni. Zbog toga se rodila ideja da se u ID PUP Kolašin, između ostalog, uvrsti i zaobilaznica oko Kolašina. Smatram da se projektu zaobilaznice treba pristupiti mnogo kvalitetnije i odgovornije u budućem periodu”, zaključuje  Đukić.   „   Nije dovoljno ucrtati trasu zaobilaznice na osnovu idejnog rješenja”.

Za tako velike i skupe projekte, smatra, potrebna je sveobuvatna analiza, integralan pristup, bliska saradnja lokalnih i državnih organa i aktivno učešće građana i javnosti. ,,Faktori koji će uticati na unapređenje saobraćajne infrastrukture u Kolašinu su i finansijska kriza i očigledan nedostatka sredstava u državnom budžetu za kapitalne projekte. Smatram da je prioritet unapređenje saobraćajnice, od raskrsnice u naselju Polje do ski-centra. Kružni tok umjesto raskrsnice u Polju, proširenje saobraćajnice i izgradnja trotoara do Mušovića Rijeke, transformisali bi tu ulicu u tranzitnu saobraćajnicu i ubrzali saobraćaj kroz naselje Polje. Treća traka od Mušovića Rijeke do ski-centra rasteretila bi i grad i planinu. Tada bi vrlo brzo mogla da se analizira i potreba za višestruko skupljom zaobilaznicom”, kaže sagovornik Monitora.

Dosta rezervi oko idejnog rješenja zaobilaznice ima i ekološki aktivista Janko  Šćepanović. On kaže da su minulih decenija kapitalni projekti u Kolašinu izvođeni sa naduvanim budžetima, nejasnim planovima, namještenim tenderima, katastrofalnim kvalitetom radova…“ Često, i bez kvalitenog nadozora i  sa slabom ili nikakvom funkcionalnošću ili upotrebnom vrijednošću”.

Šćepanović podsjeća na prvu kolašinsku zabilaznicu. Ta skupa saobraćajnica građena 1996. godine, trebalo je da teretni saobraćaj izmjesti sa gradskih ulica. Pokazalo se  da je jedina korist od tog prjekta bila  ta što su mještani jednog prigradskog naselja dobili asfalt, nakon više decenije čekanja.  ,,Postojeće idejno rješenje zaobilaznice liči na vještačko guranje još jednog projekta, koji bi koštao  desetine milona, bez jasne ideje o neophodnosti”.

On upozorava da bi projekt mogao imati  ogromne posljedice po budžet i okolinu grada,  koji pokušava da se nametne kao turističko mjesto. „U idejnom rješenju zaobilaznice sve je problematicno –  ekonomska opravdanost statistike koja se navodi kao jedan od razloga,  opravdanosti prethodne zaobilaznice… Takođe, problemtična je i dužina zaobilaznice, u odnosu na osnovni put, tipa saobraćaja koji bi se odvijao njome”, kaže Šćepanović.

On kaže da bi, eventualno favorizovanje projekta zaobilaznice u odnosu na druge  za opštinu potrebnije projekte, bilo zabrinjavajuće.  „Naročito što bi taj projekat uzrokovao potpunu devastaciju pejzaža  u neposrednom zaleđu Kolašina“.

U teškoj ekonomskoj situaciji u  Crnoj Gori, kapitalne prioritete, tvrdi Đukić, treba da utvrđuju institucije, struka i javni interes. Sve to treba da se odvija, kaže on,  bez uticaja građevinskih lobija iz zemlje ili okruženja.

,,Istovremeno, izvođače građevinskih radova ne smijemo vezati samo za jednu političku strukturu.  Dokazano da su oni „raznovrsno“ zastupljeni u gotovo svim opštinama, od Budve i Podgorice do Bijelog Polja i Rožaja, kao i u svim susjednim državama.  Zbog svega toga, ja lobiram za građane i njihov interes, koji mora biti važniji od desetina neuposlenih kamiona i bagera”, poručuje predsjednik kolašinskog lokalnog parlamenta.

On smatra da bi  decentralizacija i transparentnost procesa planiranja i odlučivanja, smanjile rizike „pogrešnih“ ili „skupih“ projekata. Skupi su, objašnjava Đukić,  i oni finansijski neodrživi i neisplativi, ali i oni koji su ekološki neprihvatljivi. ,,Kod nas u Kolašinu,  brzo će se  uvidjeti korist tunela kroz Bjelasicu. Već smo se, nažalost, uvjerili u posljedice probijanja novog puta koje je potpuno devastiralo fizionomiju i pejzaž na tom dijelu ove planine”, zaključuje on.

Đukić je i ranije imao brojne primjedbe na rješenja u ID PUP-a. Kako je ocijenio, građani Kolašina nijesu imali kvalitetnu priliku da učestvuju u kreiranju tog dokumenta.

Građani su, tvrdio je on,  nezadovoljni ograničenjima za gradnju objekata van zahvata PUP-a u prigradskim naseljima, predviđenim zelenim površinama na privatnim parcelama u centru. Takođe, i ograničenjima koja će blokirati pokretanje malih porodičnih biznisa, zapošljavanje i podizanje životnog standarda u situaciji ekonomske krize i odseljavanje stanovništva.

Međutim, kako je kazao, u ID PUP-a i te kako se vodilo računa o interesima rupnog kapitala. Prenio je i nezadovoljstvo građana oko betonizacije Bjelasice i divlje gradnje na njoj, te oko  tretmana otpadnih i fekalnih voda sa planine.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA, POSLANICI I DRUŠTVO ZNANJA: Knjige su štetne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucija Evropskog parlamenta o budućnosti Evropskog sektora knjiga poziva na nultu stopu PDV-a za knjige u državama članicama, kako bi se podržala ekonomija utemeljena na znanju, te podstaknulo čitanje i promovisale njegove cjeloživotne koristi. Svoj ,,podsticaj” ovoj težnji protekle sedmice dali su i poslanici vladajuće većine izglasavši povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto

 

Poslanici vladajuće većine u Skupštine Crne Gore su, protekle sedmice, izglasali povećanje PDV-a na knjige, sa sedam na 15 odsto. Povećanje je došlo u sklopu seta ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Da je ovo povećanje simbolički važno, upozorio je poslanik URA-e Miloš Konatar parlamentarnu većinu.

Osim simboličnog, građani, oni koji još uvijek kupuju knjige, će osjetiti i praktični dio ove odluke jer će cijene knjiga biti povećane za oko osam odsto.

U većini država EU izdavanje knjiga i štampanih medija se smatra javnim interesom zbog obrazovnog i kulturnog razvoja nacije i informisanja građana, pa postoji više mjera podsticaja od kojih su i najniže ili nulte stope PDV-a.

Udruženja izdavača i knjižara, kao i štampanih medija, proteklih godina su više puta kod raznih Vlada pokretali incijative o uvođenju nulte stope PDV-a na knjige i štampu, uz obrazloženje da je prodaja knjiga i novina u padu.

U nacrtu medijske strategije, koja je predstavljena 2022. godine, bilo je predviđeno smanjenje stope PDV-a na štampu na nula odsto u 2023. godini. Međutim, krajem prošle godine Vlada je usvojila Medijsku strategiju u kojoj ta mjera nije predviđena, uz obrazloženje da se tim dokumentom ne mogu utvrđivati poreske stope već da će to biti regulisano finansijskim strategijama. Sada se umjesto smanjenja predviđa povećanje poreza na ove proizvode.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ DOBIJA NOVI PORTO: Uz “Porto Milenu” i “Porto Rai”

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Ulcinju je ovog vikenda predstavljen projekat luksuzno hotelsko-rezidencijalnog kompleksa “Porta Rai”. Uz ostale objekte na početku Velike plaže, ovaj dio Ulcinja će dobiti sasvim nove obrise

 

Gradnja ovog objekta kreće u novembru ove godine, a prvi objekti biće gotovi do maja 2026. godine. Ova investicija će potpuno transformisati Veliku plažu i pretvoriti je u jednu od najznačajnijih destinacija, slično kao što je to bilo sa Porto Montenegrom, Porto Novim ili Lušticom”, kaže direktor Karisma Hotels & Resorts za Evropu i Bliski istok Nemanja Kostić.

On smatra da je riječ o objektu koji će ispuniti najviše standarde kvaliteta i predstavljati novu adresu luksuza na jednoj od najljepših lokacija na Jadranu, na prostoru od gotovo 100 hiljada kvadratnih metara gdje  se nekada nalazio hotel “Lido”. “Kompleks će biti okrenut porodici, ispunjen zelenilom, parkovima, brojnim sadržajima za djecu, jer želimo da stvorimo ambijent po mjeri čoveka”, ističe Kostić.

Izgradnja jednog od najznačajnijih turističkih projekata u posljednjoj deceniji u ovom dijelu Evrope počeće u novembru, a procijenjena vrijednost investicije iza koje stoje hotelska grupacija Karisma Hotels & Resorts i međunarodna kompanija Dobrov & Family Group iznosi 170 miliona eura.

Dobrov group je u oktobru 2006. godine na međunarodnom tenderu kupio hotel Lido za 10,8 miliona eura. Objekat je srušen nakon kupovine, a firma je početkom 2012. godine, uprkos upozorenjima iz Vlade i imperativnim odredbama iz ugovora, konačno odustala od gradnje novog hotela na Velikoj plaži pod izgovorom da država nije ispunila obavezu čišćenja obližnjeg kanala Port Milene. Pošto je za rješenje tog problema bilo neophodno nekoliko godina, Capital estate je planirana sredstva preusmjerio u Budvu gdje je u Bečićima sagradio hotel sa pet zvjezdica.

Prema riječima direktorke prodaje Porta Rai Jovane Purić, izgradnja ovog objekta pružiće jedinstveno iskustvo života u hotelsko rezidencijalnom kompleksu sa svim pratećim sadržajima. “Biće ovo kompleks po mjeri čovjeka i po mjeri porodice”, kaže ona dodajući da “Porta Rai Beachfront Hotel & Residences kombinuje najbolje svjetske i lokalne prakse, stvarajući kompleks kakav do sada nije postojao u Crnoj Gori.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POTKORNJAK I DRUGE PRIČE: Proizvodnja neprijatelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako šira zajednica pokušava beskompromisne borce za očuvanje prirode- građanskog  aktivistu Rašita Markovića, šumarskog inspektora Hakiju JasavićaNedžada Cecunjanina, da predstavi neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja institucija da ne rade svoj posao

 

 

Nakon što su Drvoprerađivači Plav iznijeli tvrdnju da se štete u plavskim šumama zbog epidemije potkornjaka u ekološkom smislu mjere svakodnevnim manjkom stotina miliona kubika kiseonika, građanski aktivista Rašit Marković napisao je na svom Fejsbuku da ne bi bio čovjek kada ne bi stajao iza svojih riječi i stavova koje dijeli sa šumarskim inspektorom Hakijom Jasavićem i kolegom iz tog udruženja građana Nedžadom Cecunjaninom.

On je propoznao tendenciju da šira zajednica pokušava da njih trojicu, kao beskompromisne borce za očuvanje prirode, proglase neprijateljima Plava zbog iznošenja nezgodnih stavova i optuživanja isntitucija da ne rade svoj posao.

„Ako smo nas trojica neprijatelji, grad Plav i država Crna Gora nemaju prijatelja. Dva usko povezana ekocida u Nacionalnom parku Prokletije i ćutanje nadležnih, i svih konstituenata i lokalne i državne vlasti. I nedavno su saopštili kako su feromonskim klopkama spasili tolika stabla. Iduće godine će da se vidi, nažalost, ali kasno kako su spasili šumu. I sve ovo se dešava u u ekološkoj državi i u Nacionalnom parku“ – napisao je Marković.

Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvi put je pokrenuta u ljeto 2022. godine, a zatim je dobila na težini u novembru mjesecu prošle godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu prijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo