Povežite se sa nama

Izdvojeno

EKSTERNE PROVJERE ZNANJA U DOBA PANDEMIJE: Forma važnija od suštine

Objavljeno prije

na

Odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) da se eksterna provjera znanja na kraju osnovnih i srednjih škola ipak održi, u pomjerenom terminu, problematična je iz više razloga. Netransparentna je, nedovoljno obrazložena i ide na uštrb učenika, smatraju sagovornici Monitora

 

Odluka Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) da se eksterna provjera znanja na kraju osnovnih i srednjih škola ipak održi, u pomjerenom terminu, netransparentna je i nedovoljno obrazložena. Ide i na uštrb učenika, smatraju sagovornici Monitora.

Iz resora prosvjete, kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić, nedavno su obavijestili javnost da će se eksterna provjera znanja učenika na kraju trećeg ciklusa osnovne škole i eksterni ispiti za učenike srednjih škola ipak obaviti, uz pomjeranje roka i poštovanje mjera za suzbijanje pandemije. Tako će se mala matura održati 13, 14. i 15. aprila, kada će se, prema riječima državnog sekretara tog Vladinog resora Martina Ćalasana, polagati crnogorsi-srpski,bosanski,hrvatski i albanski jezik, matematika i jedan nastavni predmet po izboru učenika.

Obrazloženje za to što će se eksterni ispiti ipak održati nadležni su podveli pod to da bi suspendovanje značilo kršenje zakona, jer su eksterni testovi utvrđeni Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, Zakonom o gimnaziji i Zakonom o stručnom obrazovanju.

,,Taj argument, prepisan od starog ministarstva, samo je zamagljivanje suštine stvari. Da li je važnije da se zakon ne izmijeni od toga da se sačuva postulat o ravnopravnosti učenika? Opet je, dakle, forma važnija od biti. Ispit je bio i ostao samom sebi cilj. Zbog čega? Da bi Ispitni centar imao dovoljan razlog svog postojanja. Mnogo toga ove školske godine nije se odvijalo po zakonu”,

kaže za Monitor profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Jasminka Milošević.

,,Očigledno je da novi i stari kadrovi udruženo postupaju po ustaljenom šablonu i da u prosvjeti još nije uspostavljen red. I dalje niko ne konsultuje učenike, nastavnike i roditelje. Niko ne sprovodi kvalitetna istraživanja, u suprotnom bi i odluka bila sasvim drugačija. Odgovorni u Ispitnom centru i Zavodu za školstvo, kao i uvijek, mijenjaju teze, a količina njihove nadmenosti prema nastavnicima i učenicima prelazi sve granice. Umjesto da budemo partneri u odlučivanju, svedeni smo na pasivne sprovodnike nebuloznih odluka”, kaže profesorica Milošević.

Ni učenici nijesu zadovoljni. ,,Kvalitet nastave je, zbog pandemije, znatno smanjen. Brojne nastavne jedinice nisu izučavane, što nam pravi velike poteškoće prilikom spremanja gradiva, jer se sve nadovezuje jedno na drugo. Izrada maturskih ispita ove školske godine biće preveliki zalogaj za sve maturante, uzimajući u obzir činjenicu da redovne ocjene još uvijek nisu završene, a da je u toku i priprema prijemnih ispita”, kaže za Monitor jedna maturantkinja Gimnazije Slobodan Škerović u Podgorici, koja je željela da ostane anonimna.

Kako ističe, zbog nedostatka vremena, organizacije, ali i volje profesora da pomognu učenicima, nije zadovoljna odlukom o neukidanju maturskih ispita.

Iz MPNKS-a su kazali da je, da bi se učenicima olakšali praćenje nastave i priprema za eksterne ispite, Zavod za školstvo za nastavne predmete u osnovnoj školi, gimnaziji, kao i za opšteobrazovne predmete u stručnim školama dostavio plan realizacije nastave u kojima je izvršena redukcija gradiva. Tako se, kako tvrde, pri sastavljanju testova  vodilo računa da nastavni sadržaji koji se obrađuju u završnom razredu budu zastupljeni na osnovnom nivou i da zahtjevniji zadaci u testu budu iz gradiva koje je obrađivano prije izbijanja epidemije.

Profesorica Milošević upozorava da je problematičan kvalitet nastavnih planova, posebno za drugo polugodište. ,,Redukovani planovi sastavljeni su u posljednjem trenutku, neposredno pred početak drugog polugodišta. Pitanje je i koliko su nastavnici imali vremena da se pripreme za njihovu realizaciju. Ispiti su potrebni, navodno, da bi se analizirala razlika u rezultatima prije pandemije i sada. A gdje su dosadašnje analize i izvještaji, kakvog su kvaliteta i kojom su meotodologijom izvedeni? Do prvog ispita ostalo je manje od mjesec dana, a djeca posljednje dvije nedjelje ne idu u školu”.

Maturant iz Srednje ekonomske škole Mirko Vešović za Monitor napominje da su, zbog online nastave, ali i loše tehničke podrške, određeni nastavni sadržaji i oblasti samo prelijetani i nedovoljno izvježbani.

I generacija maturanata JU Gimnazije Stojan Cerović u Nikšiću saglasna je sa svojim vršnjacima iz Podgorice. Obratili su se resoru ministarke Bratić sa molbom za ukidanje maturskog i stručnog ispita. ,,Opcija redukovanog gradiva za maturski ispit nam ne olakšava situaciju. Mnogo učenika sprema prijemne ispite za inostrane fakultete, što priprema mature dodatno otežava. Mnoge evropske države sa zavidnim nivoom obrazovanja, poput Velike Britanije i Francuske ukinule su eksternu provjeru znanja“, navodi se u saopštenju maturanata nikšićke Gimnazije.

Monitor je od resora ministarke Bratić pokušao da dobije odgovore na nedoumice profesora i učenika. Do zaključenja ovog broja, nisu stigli.

Profesorica Jasminka Milošević upozorava da odluka o neukidanju eksternih ispita podstiče diskiminaciju djece na nekoliko nivoa: ,,Kako će djeca koja su oboljela od virusa, koja su u izolaciji, ili su imala teže bolesnike, pa čak i smrtni slučaj u porodici, polagati ispite? I to u zemlji sa zabrinjivajućim brojem oboljelih i smrtnih slučajeva! Osim toga, učenici koji su za ispit odabrali drugi strani jezik ili matematiku, polažu ga u vrijeme kada se polažu i obavezni maturski ispiti – dakle mjesec dana prije učenika koji su birali druge predmete. Očigledno je da su ovi učenici diskriminisani u odnosu na ostale. Šta tek treba da kažemo za djecu koja žive na sjeveru i u planinama, gdje su nestanci struje uobičajena stvar, a kvalitet interneta, kao po pravilu daleko slabiji? O psihičkom i fizičkom zdravlju djece koja su konstantno pod stresom da i ne govorimo”.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) takođe smatraju da bi eksterne provjere znanja trebalo ukinuti do kraja pandemije. Tu inicijativu su i uputili MPNKS-u.  ,,Eksterna provjera znanja jeste zakonska obaveza, ali postoje i zakonski osnovi za njeno ukidanje. Nijednim zakonom o obrazovanju nije propisan online model nastave. Ne zalažemo se za trajno ukidanje eksterne provjere znanja, već za racionalno djelovanje u uslovima nove realnosti”, navodi se u saopštenju više pravne savjetnice u CGO-u Snežane Kaluđerović.

Maturanti su se i prošle godine sa istim zahtjevom obraćali institucijama. Uzalud.

 

Profesorima u 5 do 12 traženi redukovani nastavni planovi

Profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Jasminka Milošević tvrdi da su profesori filozofije noć prije početka drugog polugodišta dobili poziv od Zavoda za školstvo da pripreme skraćene planove za drugo polugodište i da ih dostave u roku od nekoliko sati. ,,Kolege su me zvale i ja sam insistirala na tome da se odgovorni iz Zavoda jave našem Udruženju profesora filozofije da formalno traže planove, kao i da nam daju dva dana da to završimo. Odbili su. Na kraju su školama poslali godišnji plan koji je urađen samo u skicama, bez ishoda za svaki pojedinačni čas. Koleginica koja je autor tog plana nije dala saglasnost za javno publikovanje“, kaže Miloševićeva.

Prema njenim riječima, i kolege koje predaju druge predmete zahtjev za predaju redukovanih planova dobili su sedam dana prije početka polugodišta. ,,Time su nastavnici logike, etike i filozofije stavljeni u neravnopravan položaj i diskriminisani.“, zaključuje Miloševićeva.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo