Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO SU OBJELODANJENA IMENA TAJNIH AGENATA I OPERACIJA: Ko je zatajio – ANB ili poslanici?

Objavljeno prije

na

VD direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić pokrenuo je internu istragu u ANB-u kako bi utvrdio da li je došlo do namjernog propusta, dok tužilaštvu utvrđuje da li postoji krivična odgovornost

 

Na sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost,  krajem prošle sedmice došlo je do odavanja podataka najvišeg stepena tajnosti, koje posjeduje Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB). Navodno su u materijalima, koje je vršilac dužnosti ANB Dejan Vukšić dostavio poslanicima, bila nezaštićena imena stranih i domaćih agenata, kao i aktuelna misije stajne službe jedne partnerske države – članice NATO. Iako su članovi tog odbora pod zakletvom o čuvanju tajni iz bezbjednosnog sektora, zbog čega i imaju pristup pojedinim dokumentima sa visokim stepenom tajnosti, ovoj informaciji,  tvrde i poslanici većine i opozicije,kao i pojedini članovi Vlade, nijesu smjeli da imaju pristup.

Vukšić je u Agenciji za nacionalnu bezbjednost pokrenuo internu istragu kako bi utvrdio kako su tajni podaci završili na stolu poslanika, dok i podgoričko Više tužilaštvo ispituje da li je u ovom slučaju počinjeno krivično djelo. On je kazao da sumnja da mu je neko namjerno podmetnuo nezaštićene podatke, ali ida to ne umanjuje njegov propust kao rukovodioca tajne službe koji je stavio potpis na sporne materijale.

Skandal je izbio nakon što su članovi Odbora za bezbjednost potvrdili da su informacije najvišeg stepena tajnosti dostavljene u okviru izvještaja ANB-a o susretima zvaničnika vlade sa lažnim američkim diplomatom Stevanom Simijanovićem.

Više poslanika opozicije i predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević, optužili su Vukšića da je odao tajne podatke jedne zemlje članice NATO-a članovima Odbora. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović istog je dana kazao da je Vukšić napravio propust, dok je premijer Zdravko Krivokapić dan kasnije tvrdio da je VD direktora nepravedno optužen, te da nije otkrio podatke dobijene od NATO-a, već da se radi o internom dokumentu Agencije.

Izvor Monitora kaže da su prema zakonu, raznim bilateralnim i međunarodnim sporazumima, definisana djelovanja stranih agenata na teritoriji Crne Gore. Postoji procedura po kojoj se upisuju tajni agenti partnerskih zemalja koji imaju misije u Crnoj Gori. To su  podaci sa najvišim stepenom tajnosti i njihovo curenje ozbiljno ugrožava integritet bezbjednosne Agencije i države.

Predsjednik Odbora za odbranu i bezbjednost Milan Knežević (DF) kazao je ranije je da smatra da to nije neka „spektakularno skandalozna stvar“.“Koliko sam shvatio Vukšića, radi se o propustu njegovih saradnika, zato je potrebno još jedno kontrolno saslušanje”, kazao je Knežević. On je najavio da će krajem marta ili početkom aprila biti održano novo kontrolno saslušanje Abazovića i Vukšića u vezi sa mogućim kršenjem tajmosti podataka.

Dok (ne)postojanje krivičnog djela ispituje tužilaštvo, moguće propuste u proceduri Agencije treba da provjerava njen generalni inspektor, kaže dobro upućeni izvor Monitora. Njegova uloga je da istraži da li je došlo do kršenja Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i da li su ispoštovane interne bezbjednosne procedure. Generanog inspektora ANB-a, međutim,  nema, jer je Krivokapićeva Vlada smijenila generalnu inspektorku Goranku Serhatlić, a njen nasljednik još nije imenovan. To je potvrdio i poslanik Socijal-demokratske partije Raško Konjević.

“Vlada je smijenila generalnog inspektora u Agenciji koji bi trebalo da sprovede internu istragu shodno zakonskim ovlašćenjima. Vlada nije imenovala drugu osobu na tu funkciju. Cijenim da je sada na potezu tužilaštvo da preduzme mjere iz svoje nadležnosti prikupi činjenice i donese odluku utemeljenu na zakonu”, kaže Konjević, bivši ministar unutrašnjih poslova.

Konjević tvrdi da je Vukšić prekršio Zakon o tajnosti podataka i da postoji objektivna sumnja da je počinjeno krivično djelo odavanja tajnih podataka. Njegove sumnje da je riječ o kršenju zakona, kaže, potvrđuju pokušaji VD direktora ANB-a tokom sjednice odbora da zamijeni sporni „dokument“.  Ocjenjuje da je Vlada morala da reaguje smjenom Vukšića kako bi se umanjila šteta od kompromitacije Agencije i države pred međunarodnim partnerima.

Član Odbora iz Demokrata Dragan Krapović, međutim, smatra da su njegove kolege iz opozicije prekršile zakon neprimjerenim javnim istupima, a indirektno je prozvao i Konjevića. „, Što se tiče nekoliko opozicionih kolega iz Odbora i njihovih javnih istupa, njima je, očigledno, ovo, prije svega, dnevnopolitičko i opoziciono djelovanje, a za mene je posebno zabrinjavajuće što se tako ponašaju kolege koje su pokrivale visoke funkcije u bezbjednosnom sistemu Crne Gore”, rekao je on.

Tužilaštvo nije preciziralo da li će istraživati eventualnu odgovornost poslanika, nakon što ga je premijer pozvao da podnesu krivičnu prijavu protiv članova parlamenta koji su “nedostojni funkcije” i koji su javnosti dostavili tajne podatke. Konjević je Krivokapića optužio da ne zna kako funkcioniše parlamentarna demokratija i proces kontrole i nadzora nad radom službi bezbjednosti.

„Obaveza poslanika je da javnosti i institucijama ukaže na sve moguće nezakontosti i zloupotrebu ovlašćenja. To je i urađeno. Poslanici nijesu otkrili tajne podatke nego upravo suprotno. Ukazali su da je direktor ANB prekršio zakon…”, pojašnjava Konjević.S obzirom na to da je riječ o bezbjednosnoj tajni, nijesu poznati detalji podataka koje je otkrio Vukšić.

Iako je izbio incident u bezbjednosnom sektoru koji može imati ozbiljne međunarodne posljedice, predstavnici građana u državnim institucijama tjeraju po  starom. Opozicija optužuje Vladu da je prekršila zakon i traži smjene, vladajuća većina optužuje opoziciju za opstrukcije i kršenje zakona,. Povjerenje građana i međunarodne zajednice u pouzdanost crnogorskih institucija opada.

 

Medojević: Apsolutno neznanje ili namjeran propust

Poslanik Pokreta za promjene Nebojša Medojević smatra da je Vukšić  direktno odgovoran za odavanje tajnih podataka, a objektivnu odgovornost ima premijer Zdravko Krivokapić.

“Rad Agencije je bez suštinske kontrole jer Vlada još nije imenovala generalnog inspektora ANB-a, a premijer javno traži hapšenje poslanika članova Odbora za odbranu i bezbjednost koji je Ustavom ovlašćen da obavlja civilnu demokratsku kontrolu vojske i službi bezbjednosti“, rekao je Medojević.

On smatra da direktor Agencije ima direktnu odgovornost za curenje tajnih informacija stranih država, posebno jer je prethodno upozoren.

„Može se, dakle, govoriti ili o apsolutnom nepoznavanju načina funkcionisanja ANB-a i upravljanja tajnim podacima, ili o namjeri da se nanese šteta i ANB-u i državi Crnoj Gori“, kazao je Medojević.

 

Konjević: Dokumentacija ANB-a pokazuje da Simijanović nije bio slučajni prolaznik

Konjević je kazao da postoji diskrapanca između onoga što govori potpredsjenik Vlade Dritan Abazović i onoga što je zapisano u dokumentaciji ANB-a, koja im je dostavljena.

“Stevan Simijanović po dokumnetaciji ANB-a nije neki slučajni prolaznik kroz Crnu Goru, a još manje naivna osoba koja ovdje nije imala određene legitimne ciljeve koje je ANB očigledno imala u vidu”, rekao je Konjević.

Abazović je kazao da se nakon parlamentarnih izbora susreo sa mnogo ljudi, te da Simijanović vjerovatno nije jedina osoba koja se lažno predstavila. Istakao je da je nakon jedinog susreta sa Simijanovićem koji je imao nakon što je stupio na dužnost, tražio da se uradi provjera, te da je dobio podatke da se radi o lažnom predstavljanju američkog diplomate.

Konjević smatra da svi treba da budu zabrinuti kako je osoba koja je falsifikovala službenu putnu ispravu druge države ni nakon više od mjesec, od nadležnih službi bezbjednosti nema pravovremene informacije kako je napustio teritoriju Crne Gore, kako mu je vraćen telefon i zašto je nakon lišenja slobode imalo neku vrstu privilegovanog tretmana.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo