Prva odluka nove Vlade u borbi protiv korona virusa liči na one koje je donosio ugašeni NKT – ublažili su preventivne mjere ne osvrćući se na broj oboljelih i preporuku Instituta za javno zdravlje. Nepoštovanje struke, selektivna primjena mjera i udovoljavanje dijelu građana, uveliko nas je i dovelo do crnih brojki

Nova Vlada i Ministarstvo zdravlja počeli su borbu protiv korona virusa po ugledu na staru, nepoštojući preporuke stuke. Institut za javno zdravlje (IJZ) predložio je početkom ove nedjelje Ministarstvu zdravlja da produži mjere protiv širenja koronavirusa, ali one su ublažene.

Iz Ministarstva zdravlja, na čijem je čelu Jelena Borovinić-Bojović, saopšteno je da su od srijede na snazi nove mjere, kojima je zabrana kretanja pomjerena sa 19 na 22 sata, a produžen je rad  supermarketa i tržnih centara do 20 časova. Novina je i što su dozvoljeni vjerski obredi uz prisustvo vjernika, ukoliko vjerske zajednice obezbijede najmanje 10 metara kvadratnog prostora po osobi, te da odrede osobu koja će kontrolisati da li vjernici nose zaštitne maske i poštuju fizičku distance. Kako je do sada ta kontrola vršena i koliko su mjere poštovane, imali smo priliku više puta da vidimo. Precizirano je i da je zabranjeno dodirivanje i bilo kakav fizički kontakt sa predmetima od zajedničke upotrebe. Ministarstvo preporučuje da se sahrane obavljaju u krugu porodice, sa najviše 10 osoba.

I dok mnoge evropske zemlje nastavljaju sa rigoroznim mjerama, Crna Gora ih ublažava, iako smo i dalje ubjediljivo prvi po broju oboljelih u regionu, i među prvima u Evropi. Koliko je situacija alarmantna govore podaci Instituta o stopi aktivnih slučajeva na 100.000: Kotor 2.483, Budva 2.670, Cetinje 2.338, Podgorica 2.390, Bijelo Polje 2.093…

Iako se očekivalo početkom ove nedjelje, Vlada još nije formirala Savjet i Komisiju koji su planirani da budu krovne institucije u borbi protiv korona virusa. Premijer Zdravko Krivokapić je objasnio da će Savjet biti formiran pri Vladi i preuzeti funkciju ugašenog NKT-a. Vlada će na osnovu preporuka Savjeta donositi plan mjera. Savjet će mjere predlagati u saradnji sa Komisijom, koja će se formirati pri Ministarstvu zdravlja. Krivokapić je još kazao da će mjere prvo predlagati Institut za javno zdravlje. Za sada se zna da preporuka Instituta nije ispoštovana, a ko je odlučio o tome i ko su članovi Savjeta i Komisije do zaključenja ovog broja Monitora nije objavljeno.

Građani su popuštanje mjera u medijima uglavnom komentarisali povoljno. Krivokapić je ranije obećao da će se sprovesti „istraživanja među građanima i na osnovu njihovih rezultata prilagoditi dalji plan mjera“. Ne treba zaboraviti da je prije par mjeseci dio građana tražio da NKT-a ponovo objavljuje spiskove osoba u samoizolaciji. Bili si uporni, iako je Ustavni sud utvrdio da su NKT i Vlada odlukom da se objave imena lica koja su u samoizolaciji povrijedili osnovna ljudska prava i slobode.

Nepoštovanje struke, selektivna primjena mjera i udovoljavanje dijelu građana nas je uveliko i dovelo do crnih brojki koje sada imamo sa preko 10.000 oboljelih i 556 umrlih.

Bivši ministar zdravlja Kenan Hrapović raspustio je protekle nedjelje Nacionalno tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti. Prestanak rada pratio je prigodni hvalospjev: „Ovo tijelo je u proteklih devet mjeseci pravovremenim epidemiološkim mjerama i odgovornim pristupom uspjelo u najvećoj mjeri da sačuva živote i zdravlje građana, njihovu bezbjednost i javni red i mir…“,  i dalje sve u tom uzvišenom stilu. O tekovinama NKT-a i samog Hrapovića govori saopštenje Zavoda za hitnu medicinski pomoć da nemaju dovoljno zaštitne medicinske opreme i da su dobili obavještenje od Montefarma da su im zalihe pri kraju. Iz Fonda za zdravstveno osiguranje su naveli da su prinuđeni da novac za ljekove protiv kancera preusmjere za nabavku potrebne zaštitne medicinske opreme i vakcinacije protiv gripa.

Na napade iz URA da se radi o „beskrupuloznom nehatu prema građanima i potpunom urušavanje javnog zdravstvenog sistema“, iz Hrapovićevog NKT-a  su opet odgovorili svojim argumetima: „Crna Gora je kroz krizu izazvanu pandemijom korona virusa prošla daleko bolje od mnogo razvijenijih i bogatijih država…“, dosljedno i do kraja izvrćući stvarnost.

Početkom ove nedjelje direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša podnio je ostavku na to mjesto. Kazao je da ostaje u Institutu a da ovim potezom želi da olakša proceduru novoj ministarki da formira tim koji će dalje raditi na razvoju zdravstvenog sistema.

Predsjednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša je za Novu M izjavio da „ako nastavimo ovakvom dinamikom nema srećnog epiloga“. Mugoša, koji radi kao kardiohirurg u Kliničkom centru, upozorio je da je u Centru za kardiohirurgiju ove godine urađeno 50 odsto manje operacija u odnosu na prethodnu.

Od ponedjeljka u Kliničkom centru ponovo su počeli da se obavljaju specijalistički i subspecijalistički pregledi. Zbog korona virusa ambulante u KCCG bile su zatvorene dva puta po mjesec i po, a građani se žale da na dijagnostiku i liječenje u Kliničkom centru čekaju i po pet mjeseci.

Stručnjaci su jedinstveni da je situacija i dalje veoma složena i teška, te da su nam preventivne mjere jedini lijek za suzbijanje širenja virusa.

Do čega dovodi nepoštovanje mjera, svjedoči i situacija u Nikšiću. U Opštoj bolnici broj postelja za liječenje kovid pacijenata povećan je sa 100 na 120. Iz ove bolnice rekli su da se broj oboljelih povećava zbog nepoštovanja mjera, te da su povećali broj kreveta zbog velikog broja pacijenata na kućnom liječenju koji će možda morati biti hospitalizovani.

Strože epidemiološke mjere urodile su plodom u Herceg Novom, pa iz tamošnjeg doma zdravlja kažu da je primjetan pad broja osoba koje dolaze u kovid ambulante kao i nešto manji broj novozaraženih.

Brzu reakciju nove ministarke zdravlja traže porodice i prijatelji preminulih od kovida u Opštoj bolnici Bar. Oni protestuju i traže odgovornosti za smrt više pacijenata i smjenu rukovodstva u bolnici. Optužuju barske ljekare da nijesu pokazali saosjećajnost već otpor i aroganciju kada god su željeli da se informišu o stanju pacijenata. U ovoj bolnici od kovida je oboljelo pet ljekara i 14 medicinskih tehničara.

Nova Vlada sa epidemijom ima pune ruke posla i trebalo bi da što prije i što jasnije počne sa rješavanjem brojnih problema koje muče iscrpljene građane, privredu i posebno zdravstvene radnike.

Vakcina diplomatija

Kanadske vlasti saopštile su ove nedjelje da su odobrile vakcinu proizvođača Fajzer-BioNTek, čime je Kanada postala treća zemlja koja je odobrila tu vakcinu protiv koronavirusa poslije Velike Britanije i Bahreina.

Očekuje se i da će vlasti Evropske unije do 29. decembra odlučiti o odobravanju za upotrebu prve vakcine protiv korone. Njemačka već sprema posebne centre za vakcinaciju te zvaničnici ove zemlje navode da bi taj proces mogao početi u prvim danima januara 2021.

Pored vakcina sa Zapada, Rusi su primjerke svoje vakcine Sputnjik V distribuirali Srbiji i Mađarskoj, a Ukrajini su ponudili da vakcinu proizvode i na njenoj teritoriji. Pošiljke vakcine Koronavak, koju proizvodi biofarmaceutska kompanija Sinovak iz Pekinga, stigle su u Indoneziju kao priprema za masovnu vakcinaciju. Ova kompanija je pored Indonezije,  ugovorila isporuke za Tursku, Brazil i Čile.

BBC piše da analitičari ukazuju na želju Kine da pobijedi u diplomatskoj trci oko vakcina na globalnom nivou, a tome u prilog ide i navodna izjava kineskog predsednika Sija Đinpinga da će za afrički kontinent izdvojiti dvije milijarde dolara, a zemljama Latinske Amerike i Kariba ponuditi zajam od milijardu dolara za kupovinu vakcina.

Iako je Svjetska zdravstvena organizacija kroz projekat Kovaks uspjela da obezbjedi 700 miliona doza vakcina koje će se distribuirati u 92 zemlje sa nižim standardom, sve su glasnija mišljenja da će siromašne zemlje teško dolaziti do vakcina i da će moći da vakcinišu samo mali dio populacije.

Iz organizacija poput Amnesti Internešnala, Oksfama i Global Džastis Nau tvrde da neće biti dovoljno vakcina za sve, a zvuči utopistički njihov poziv farmaceutskim kompanijama da bi trebalo da podijele tehnologiju kako bi se obezbjedilo više doza.

Njihova analiza je pokazala da su bogate zemlje kupile dovoljno doza da vakcinišu čitave populacije i to po tri puta, ukoliko se vakcine odobre. Iako bogate zemlje predstavljaju 14 odsto čitave svjetske populacije, one su kupile 53 odsto svih vakcina koje su do sada proizvedene, piše BBC i navodi da je Kanada naručila dovoljnu količinu vakcina da zaštiti pet puta sve Kanađane.

Odlazeći predsjednik SAD Donald Tramp je ove nedjelje obavijestio javnost da je potpisao izvršnu naredbu kojom se obezbjeđuje da vakcinu protiv korone prvo dobiju Amerikanci, a tek poslije toga moguća je njena distribucija drugim državama.

Predrag NIKOLIĆ