Pljevaljske rijeke Vezišnica i Ćehotina odavno nose „titulu“ rijeka koje su među najzagađenijim u Evropi. Za veliku brigu je, tvrde ekolozi, kvalitet još nekih vodotoka na području te opštine. Bistrije vode očekuju tek nakon ekološke rekonstrukcije TA
U Informaciji o stanju životne sredine, za minule dvije godine, piše da je rijeka Vezišnica ubjedljivo najzagađeniji vodotok na području pljevaljske opštine. U tu rijeku ulivaju se otpadne vode iz Termoelektrane (TA), a kontrola kvaliteta vode obavlja se na njenom ušću u Ćehotinu. Zbog toga su i vode Ćehotine najzagađenije u dijelu toka ispod gradske zone, odnosno, od ušća Vezišnice. Stanje kvaliteta vode tog vodotoka, precizirano je u Informaciji, samo je 26,6 odsto u propisanoj klasi. Ćehotina je, ističu u tom dokumentu, zagađena i ispod i iznad gradske zone. Podaci govore da je ta rijeka ugrožena na još nekoliko načina.
„Ugrožena je i kanalizacionim vodama. Prosječno, njene su vode ugrožene u 62,5 odsto slučajeva. Veliki je problem i to što se na obalama Ćehotine nalaze velike količine otpada, posebno na lokacijama ispod gradske zone.Vode rijeke, na dionici Gradac, imaju loš izgled, osjeća se neprijatan miris i primjećuje se velika količina otpada“, piše u dokumentu.
Navodi se i da je na području opštine Pljevlja rijeka Voloder, koja se uliva u Ćehotinu u selu Brvenica, za sada jedini nezagađeni vodotok. Međutim, otpadnim vodama ugrožena je i rijeka Breznica.
Sve je to dokumentovano, objašnjava Milorad Mitrović iz NVO Breznica i rezultatima ispitivanja kvaliteta vodotoka na koje utiče TE Pljevlja i otpadnih voda Rudnika olova i cinka u Šulima.
„Centar za ekotoksikološka ispitivanja prije dvije godine obavio je uzorkovanje vode na lokaciji Šula – Gradir – Mjedenički potok, prije i poslije flotacije (tehnološki postupak odvajanja korisnih od nekorisnih sastojaka mineralnih sirovina). Prema rezultatima analize, voda iz Mjedeničkog potoka ne odgovara nijednoj od klasa Uredbe o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda. To je tako zbog smanjenja pH vrijednosti, povećane elektroprovodljivosti, mutnoće, HPK, sulfata, rastvorenog gvožđa, mangana, cinka, kobalta, nikla, kadmijuma i olova“, kaže sagovornik Monitora.
Mitrović objašnjava i da su rezultati analize površinskih, podzemnih i otpadnih industrijskih voda „TE Pljevlja”, takođe, porazni. Uzorkovane su i površinske vode akumulacije, koje, zbog povećanog sadržaja nitrita i HPK, takođe, ne odgovaraju nijednoj klasi Uredbe.
„Vode Paleškog potoka nizvodno od deponije pepela i šljake ne odgovaraju nijednoj od klasa Uredbe zbog povećane pH vrijednosti, sadržaja suspendovanih materija, nitrita, amonijum jona, cijanida… U istom stanju su i podzemne vode na lokaciji deponija Maljevac – Tijelo brane. Voda iz Obodnog kanala, prije ispusta u Vezišnicu na lokaciji TE Pljevlja, ne odgovara uslovima Pravilnika zbog povećanog sadržaja sulfata“, kaže Mitrović.
On podsjeća i na probleme sa postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda, koje ne radi i oko kojeg traje spor na relaciji loakalna uprava – španska kompanija Akvalija. Zbog toga fekalana kanalizacija završava u rijeku.
Takođe, objašnjava, veliki problem je i što TA uzima „ispravnu“ vodu iz brane Otilovići, „dovodi je do pogona i uništenu ispušta“. To je, podsjeća on, neviđene praksa „u normalnim društvima“.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) zatražila je, prije desetak dana, od Uprave za inspekcijske poslove da odobre ponovno ispuštanje otpadnih voda u rijeku Vezišnicu „na kontrolisan i ekološki prihvatljiv način“. Sve to, kako su objasnili, zbog porasta nivoa vode na deponiji Maljevac .
Nalogom Ekološke inspekcije, ventil je blindiran nakon velikog pomora ribe u julu prošle godine. Za uništenje ekosistema u Vezišnici i Ćehotini, u dužini toka od oko 15 kilometara, tužilaštvo u Pljevljima je optužilo EPCG i četiri rukovodioca TA.
Dok je za ekologe ponovno otvaranje ventila dodatno ugrožavanje životne sredine, iz EPCG kažu da je pod hitno potrebno iznaći rješenje za regulaciju nivoa vode na deponiji Maljevac.
Iz tog preduzeća upozoravaju i na to da se u neposrednoj blizini deponije nalazi klizište na kome je izgrađen energetski objekat „preko koga se obavlja djelatnost od javnog interesa“. Sa prvim kišnim danima, upozoravaju, „sa sigurnošću može očekivati da će doći do prelivanja i odronjavanja brane“.
Ekolozi kažu da je Vezišnica uzvodno od TE normalnog izgleda, dok je nizvodno njeno korito prekriveno bijelom bojom. Oni sumnjaju da se ni sada ne poštuju mjere ekološke inpekcije. Iz Sportsko-ribolovnog kluba (SRK) Lipljen nedavno su optužili TE da i dalje nekim nepoznatim kanalima ispušta opasne vode u Vezišnicu.
Mitrović za Monitor objašnjava da je EPCG „u velikom problemu jer projekat ekološke rekonstrukcije značajno kasni i tvrdi da je TE već potrošila 20. 000 dozvoljenih radnih sati“. Prema njegovim riječima bilo je dovoljno vremena da se nađe način za „adekvatno ispuštanje opasnih voda“. Njegov predlog je da se, do ekološke rekonstrukcije, TE zatvori.
U junu ove godine EPSCG je potpisala Ugovor o realizaciji projekta ekološke rekonstrukcija Bloka I TE „Pljevlja“.
Realizacija tog projekta, najavljeno je, teći će „uz poštovanje najstrožih graničnih vrijednosti emisija“. Ekološka rekonstrukcija podrazumijeva izgradnju sistema za odsumporavanje, sistema za denitrifikaciju, za tretman otpadnih voda, rekonstrukciju unutrašnjeg sistema transporta pepela i šljake, rekonstrukciju pomoćne kotlarnice itd.
„Crna Gora će tako postati prva zemlja u regionu koja će izvršiti potpunu tehničko-ekološku sanaciju objekta starog blizu 40 godina. Izrada Glavnog projekta i ekološka rekonstrucija će biti izvedeni u skladu sa idejnim projektom i uz puno poštovanje elaborata o zaštiti životne sredine koje je izradila referentna kompanija Steag Energy Services Gmbh iz Njemačke“, saopštili su ljetos iz EPCG.
Projekat je vrijedan više od 54 miliona eura, a planirano je da se ekološka rekonstrukcija odvija do 2023. godine. Navodno, kad taj posao bude završen, uticaj TA na životnu sredinu će biti sveden na minimum, u skladu sa najstrožim ekološkim EU standardima.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ