Dritan Abazović bio je, i nakon izbora, precizan da pobjeda donosi ekspertsku vladu. Ostali pobjednici su se složili. I potpisali Sporazum. A onda su nekima iz pobjedničkih lista, osobito liderima DF-a, porasli apetiti. Abazović bi morao da istraje na obećanju, o prirodi vlade. Crnoj Gori trebaju političari koji drže riječ. I judi koji će znati da iskoriste šansu
U novoformiranom parlamentu, na prvoj sjednici nakon konstitutivne Skupštine, često je pominjana riječ – opasnost. Bilo je različitih verzija opasnosti. Andrija Popović, lider Liberalne partije, upozorio je, sav uzrujan, sa komitskom zastavom preko usta, zar da na smrt prepadne virus – da je nakon 30. avgusta „počela okupacija Crne Gore“. Složila se koleginica iz Demokratske partije socijalista, Aleksandra Vuković, sa maskom i šeširom. Odgovorio mu je Milan Knežević, jedan od lidera Demokratskog fronta, opet, sa odgovarajućom maskom zastavom – štrumpfom i natpisom „ne damo svetinje“ – „Nije u opasnosti država, u opasnosti su klan iz Granda, klan iz Mojkovca, hidrocentrale, vjetroelektrane…“. Njegov partijski kolega Slaven Radunović zaključio je da je opasnost od okupacije tek sad prošla. „Uklonili smo opasnost“, kazao je.
Ono, dobro zvuči, ali opasnosti nijesu prošle. Ni približno. Dok se još vode pregovori o formiranju nove vlade, DPS-ov vojni ministar Predrag Bošković vodi pohod na Sinjajevinu, RTCG planira upošljavanje još 160 radnika, iako je trebalo da ih smanjuje, bezbjednosni šefovi se sastaju u tajnosti po restoranima i planiraju da iz sjenke vode policiju i službe, masovno se upošljava u državnim firmama. Verica Maraš dok daje ostavku na mjesto direktorice Plantaža, predlaže novog direktora. I tako redom. Kako to kaže profesor Milan Popović, na sceni je dvovlašće. S tim što nova vlast još nije zauzela svoje pozicije. A čeka ih težak posao demontiranja, odnosno monitranja sistema, i borba sa ekonomskom krizom.
Srećko Crnogorac, savjetnik mandatara Zdravka Krivokapića, govoreći o pregovorima oko formiranja vlade, kazao je ove sedmice da nema opasnosti da Demokratski front dovede u pitanje Sporazum lidera tri pobjedničke liste, i da DF neće usporiti formiranje vlade. „To su časni ljudi i drže svoju riječ“, izvukao je glavni argument. Držanje riječi u politici zaista je vrlina. No, nijesmo je se baš nagledali. U ne tako davnoj prošlosti, gledali smo kako brojne opozicione partije, a među njima posebno Demokratski front, krše Sporazum o budućnosti i obećanja građanima, kako bi zadržali svoje pozicije. Sada imamo novi Sporazum, novo obećanje građanima, u kom je jedna od prvih tačaka obećanje da će nova vlast, odnosno tri pobjedničke liste formirati ekspertsku vladu. Ali, sudeći po interpretacijama i tumačenjima šta je to eksperetska vlada, upitno da li ćemo je stvarno i dobiti.
Ove sedmice i mandatar Zdravko Krivokapić i njegov savjetnik Srećko Crnogorac iznijeli su najnoviju verziju ekspertske vlade. ,,Ne znači da se u ekspertskoj vladi ne mogu naći i političari koji su stručnjaci”, rekao je Crnogorac i dodao da je idealna kombinacija profesionalni političar sa stručnim znanjem. Ili, kako je kazao Krivokapić: „Nemoguće je u našem ambijentu da vlada bude potpuno ekspertska, ali političari koji uđu u vladu moraće da pokažu stručnost u resorima koje vode“. U redu, ima političara sa stručnim znanjem. Završili su škole. Ali treba znati i drugo: ako političari mogu biti stručni, zašto eksperti ne mogu biti politička bića?
Lider liste Crno na bijelo Dritan Abazović bio je, i nakon izbora, precizan da nas nakon pobjede čeka ekspertska vlada. Ostali su se složili. Osobito izričit je u tome bio lider koalicije Za budućnost Crne Gore. Uostalom, takva vlada, kad se sve presabere, je najpotrebnija njemu kao budućem premijeru. Ona bi ga najbolje štitila od onih koji pokazuju želju da ga pretvore u englesku kraljicu. Neki sa pobjedničkih lista, poput lidera Fronta, zaboravili su kako su došli do snage u parlamentu i ko ih je u tolikom broju tamo doveo. Dok su oni, tokom kampanje imali zadatak da ćute kao drevni mudraci. Da što ne pokvare. U međuvremenu porasli su im apetiti i želje da stanje u paralamentu prevedu u moć u vladi.
Abazović bi, kao što nije pokleknuo pred pritiscima da ne pruži ruku spasa DPS-u, morao da istraje i u obećanju građanima o prirodi nove vlade. Razumni kompromisi su mogući. Ali, vlada čiju okosnicu ne bi činili eksperti, nedstranačke ličnosti koje uživaju povjerenje građana raznih profila, nije ono za šta su glasali birači URA-e. Crnoj Gori trebaju političari koji drže riječ. I ljudi koji će znati da iskoriste ovu šansu.
Milena PEROVIĆ