Povežite se sa nama

OKO NAS

UMJETNICI U CRNOJ GORI I KORONA: Borba za opstanak

Objavljeno prije

na

Umjetnici iz gotovo svih branši žestoko su osjetili COVID19 krizu

 

Odloženi festivali. Zatvorene koncertne sale, muzeji, biblioteke. Siromašni repertoari u pozorištima. Poneka stidljiva izložba. Lokali bez žive muzike. Rijetke proslave bez fotografa da ovjekovječe upečatljive momente. Takav je svijet umjetnosti od pojave virusa COVID19. A kako žive umjetnici?

,,Od aprila ne radimo. Pojedinci imaju druge poslove. Ja, kao i mnogi, nemam”, kaže za Monitor Marko Kovačević, jedan od članova popularnog podgoričkog benda Kuba.

Da je u muzičkom životu Crne Gore došlo do pauze i da se ne nazire trenutak kada će se ponovo začuti refren, smatraju i iz Crnogorskog orkestra mladih (COM). ,,Kriza je uzela maha i evidentno je da je potrebno sistemsko rješenje. Ministarstvo kulture je za nezaposlene umjetnike organizovalo konkurs na kojem je veliki broj njih dobio novčana sredstva kako bi prevazišli poteškoće usljed širenja virusa. To je bila značajna pomoć, ali kratkoročna”.

Iz Ministarstva kulture su Monitoru objasnili da je taj javni konkurs bio među prvim setovima mjera podrške stvaraocima. ,,Mogli su da budu prijavljeni projekti čija je realizacija predviđena u kućnom ambijentu, a prezentacija i promocija putem online platformi i društvenih mreža, ili radio i TV stanica, kao i  drugih srodnih formata. Podržano je njih 145 i obezbijeđena finansijska pomoć u iznosu od 346. 840 eura”.

Da je naišao stravičan trenutak za umjetnika, smatra i crnogorska glumica Ana Vučković. ,,Mnogo glumaca nema posao i to je problem koji odavno postoji. Kod nas samo dva pozorišta sadrže ansambl – Gradsko pozorište i Crnogorsko narodno pozorište (CNP), kao i nikšićko pozorište koje broji četvoro glumaca. Virus je samo ogolio realno stanje stvari…”, kaže Vučkovićeva za Monitor.

Direktorica JU Kulturno-informativnog centra Budo Tomović Podgorica Snežana Burzan-Vuksanović za Monitor kaže da su, poštujući mjere Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), od marta ove godine otkazali ili odložili oko 50 planiranih programa. ,,Poštujemo važeće preporuke i mjere, uz slogan distanca, ruke, maska, kao i to da može biti do 50 posjetilaca u Velikoj sali. U skladu sa tim i publika se vratila u sale. Već smo organizovali koncert beogradskog kantautora Dušana Strajnića Dukata, a u toku je i revija Svjetska književnost na filmu. Slijedi i regionalni festival stand up-a Opuč od 15. do 17. oktobra. Promovisaćemo i knjigu Mihaila Radojičića Smrt je uvijek u modi i prirediti koncert veoma nadarenog violiniste Viktora Hutera. Podgorica će, krajem oktobra, biti po prvi put i domaćin festivala Olimpijada poezije”, navodi Burzan -Vuksanović.

Ova kulturna ustanova do daljnjeg, u skladu sa važećim mjerama protiv širenja virusa COVID19, neće organizovati probe više stotina članova folklornog ansambla KIC-a, hora Zvjezdice, KIC pop hora, baletske škole Princeza Ksenija, kao ni probe DODEST-ove radionice glume.

COVID19 krizu osjetio je i Ivan Mandić, fotograf i videograf iz Podgorice. ,,Za mene, kao nekog ko je direktno zavistan od događaja, ali i raznih drugih projekata koji podrazumijevaju okupljanje više ljudi, ova godina je puno oskudnija. Pogotovo s proljeća, kada je sve stalo, a baš tada, po pravilu, bude najviše posla”, objašnjava.

Mandić za Monitor ističe da se većina njegovih kolega bavi isključivo fotkanjem i snimanjem proslava, a da je za one, sa kojima to nije slučaj, bilo posla na manjim,   lokalnim festivalima i dešavanjima, kao i u okviru nekih dugoročnih projekata.

Iz Ministarstva kulture kažu da su, u okviru mjera podrške, pored planiranih 100 hiljada eura za godišnji konkurs za finansiranje projekata iz oblasti kreativnih industrija, uvećali iznos fonda podrške za dodatnih 50 hiljada eura. U julu su, kako navode, donijeli odluku o podršci 221 projekta i programa iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, sa ukupnim iznosom od 726.200 eura. Podrška je namijenjena opštinskim ustanovama kulture i autorskim projektima. ,,U avgustu i septembru su relativno brzo obezbijeđeni uslovi za rad i normalizaciju funkcionisanja jednog broja ustanova kulture, kao drugih programskih aktivnosti koje se odnose na pozorišne kuće i kulturno-umjetničke manifestacije. Inicirali smo i finansirali projekat Online Art market, koji treba da sprovede Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, a koji će obezbijediti velikom broju crnogorskih likovnih umjetnika ne samo široku prezentaciju umjetničkih djela, već otvoriti i mogućnost njihove ekonomske valorizacije”, napominju iz ovog Vladinog resora.

Slikarka i inicijatorka platforme Kulturna baza Kunst, koja služi za online promociju stvaralaštva crnogorskih umjetnika, Ivana Stanić za Monitor kaže da se umjetnik, kako u Crnoj Gori, tako i na globalnom nivou, bori za opstanak u najbanalnijem smislu. ,,Umjetnici nemaju nikakav status, ako su van ugovora ili van institucije, mada im je i tamo klimavo, jer govorimo o privremenom angažovanju. Veliki broj kolega radi druge poslove koji nemaju dodirnih tačaka sa njihovim  pozivom. Ako na sve ovo dodamo planetarni problem pandemije i karantina, jasno je da prostora za udisaj nema, a kamoli za život pristojan življenja”.

Prema njenim riječima, većina se otisnula na online predstavljanja i osvajanja virtuelnog tržista. ,,Ono, opet, nije svima dostupno”, upozorava.

Stanić napominje da bi bilo dobro da se odredi paket mjera pomoći autorima iz svih branši. ,,Muzičari ne sviraju, glumci ne glume, likovnjaci ne izlažu, pisci ne objavljuju, a ako se i realizuje koja izložba, koncert ili predstava, sve je svedeno na minimum i samo zadovoljava formu radi forme. Sve podsjeća na volonterizam i privid žive kulturne scene koja može da se samoodržava. Uvijek smo se osjećali kao građani trećeg reda, kako zbog kulturno-socioloskog konteksta, tako i zbog vrlo male ili nikakve finansijske podrške i zaštite”, objašnjava.

Kao pozitivan primjer kako umjetnost može da živi i tokom pandemije korona virusa, Crnogorski orkestar mladih navodi ovogodišnji festival KotorArt. ,,Održali smo svečani koncert, koji je uspješno realizovan poštujući sve zdravstvene propise. To je rezultat kad se ima volje za prevazilaženje prepreka”, smatraju iz COM-a.

Direktorica KIC-a kazala je da će, u zavisnosti od epidemiološke situacije, teći najavljeni programi. ,,Radi se o koncertu Damira Imamovića, promociji knjige Dušana Vesića Zamisli život, trećem festival Stare note – novi zvuci, Danima ukrajinske kulture, Fashion week-u, radu na projektu Glasovi mira, koji je dio regionalnog programa Dijalog za budućnost, a uveliko radimo i na dopuni monografije KIC-a povodom 55 godina rada. Kultura je uvijek bila i biće važan dio naše svakodnevice, bez dileme. Ipak, zdravlje je prioritet”, navodi Burzan Vuksanović.

Ana Vučković poručuje: ,,Ako je virus vječan, nek’ bude vječnije pozorište. Vjerujem da je ono snažnije od svake krize. Vjerujem u vječnost entuzijazma i da će se moja zemlja više baviti kulturom i ljudima koji zaslužuju svojim talentom i radom da budu nagrađeni”.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo