Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ RADIJA OZON: Kad sudovi fabrikuju

Objavljeno prije

4 godine

na

Nezavisni Radio Ozon u Kolašinu je nakon što ga je preuzeo SDP ugašen. Žrtva otimanja radija bio je advokat Budislav Minić koji je sudski osuđen za pronevjeru na osnovu razlike u cijeni dva kompjutera, za koje se ispostavilo da i ne postoje, a čiju procjenu cijene je dala firma koja se komjuterima ne bavi

 

Organizacija KOD je protekle nedjelje počela sa objavljivanjem serije studija pod nazivom Čekajući pravdu. Riječ je o dokumentovanju sudskih slučajeva gdje je, kako navode, našeg višemjesečnog istraživanja utvrđen čitav niz okolnosti, procesnih i suštinskih, slučajnih i/ili namjernih propusta, koji upućuju na jasan zaključak: zarobljenost pravosudnog sistema od strane političkih moćnika.

Prvi slučaj u ovom serijalu posvećen je Radiju Ozon iz Kolašina. Preuzimanje radija je, kako navode u studiji KOD-a, izvršeno nakon trogodišnjeg krivičnog progona advokata Budislava Minića, autora i nosioca projekta nezavisnog Radija Ozon, zbog navodne ,,pronevjere” inostrane donacije. U te tri godine diskreditovanja Minića zbog „nezakonitosti“ kojima se bave sudovi, prema dokumentaciji koju KOD prezentuje, radio je preuzet od funkcionera tadašnje partije na vlasti Socijaldemokratske partije (SDP). Nikada, do potpunog uništenja radija, Miniću nije isplaćen vlasnički udio od najmanje 40% vrijednosti koja se mjerila desetinama hiljada eura, niti značajan dio naknade po osnovu pojekata koje je ovaj realizovao u uvećanju vrijednosti osnovnih sredstava i ukupne imovine radija.

Trogodišnjem krivičnom postupku, prethodila je takođe trogodišnja uvertira u kojoj je Državno tužilaštvo dva puta odbacivalo krivičnu prijavu i odustajalo od krivičnog gonjenja. Nakon izbora Vesne Medenice za državnog tužioca, viši tužilac je preuzeo gonjenje i ustupio ga ODT-u Kolašin. Tokom sljedeće tri godine krivičnog postupka, optužnica za pronevjeru 45.852,59 DM će se, svesti na „pronevjerenih“ 7.191,00 DM iz dijela donacije SR Njemačke za studijsku opremu.

Osnovni sud krajem 2007. godine oslobađa advokata optužbe za pronevjeru. No, onda slijedi obrt. Prema navodima advokata u spisima krivičnog predmeta, stavovi i ocjene suda se drastično mijenjaju nakon razgovora Vesne Medenice, sada predsjednice Vrhovnog suda CG, sa Mirjanom Čepić, predsjednicom Vijeća prvostepenog suda u jednom kolašinskom restoranu, neposredno nakon objave oslobađajuće presude, o tome kako će glasiti ukidajuća odluka Višeg suda i kako sudija ima da postupi u ponovnom postupku.

„Znali smo šta te čeka kada je stiglo ukidno rješenje Višeg suda, doslovno sa ukidnim razlozima koje je Vesna saopštila Miri u tom razgovoru“ rekao je advokatu, nekolike godine kasnije, službenik suda koji je bio prisutan u pisarnici suda kada je predsjednica sudskog vijeća, po povratku, prepričavala kritički razgovor iniciran od strane Medenice.

U ponovnom postupku iste činjenice i isti dokazi od strane istog vijeća istoga suda cijenjeni su suprotno u odnosu na prethodni postupak pa je, kompromisom između pritiska iz vrha pravosuđa i savjesti sudije, uslijedila uslovna osuda na strane presude.

Viši sud u Bijelom Polju je presudom iz 2009. godine preinačio prvostepenu presudu i izrekao advokatu kaznu efektivnog zatvora u trajanju od četiri  mjeseca i, iako imovinsko-pravni zahtjev nije bio predmet postupka, obavezan je da „oštećenom“ preduzeću/mediju naknadi „štetu“ u iznosu 7.191 DM.

Dok je u Bijelom Polju čekao prijem u zatvor, Minić  je dobio poziv iz prvostepenog suda da „ne ulazi u zatvor jer je iz kabineta Predsjednika CG  stigao akt o pomilovanju“.

Činjenice koje KOD prezentira govore da donator iz Njemačke, kao i Kancelarija OSCE-ODIHR u Podgorici, nije imala nikakve primjedbe na  utrošak novca koji je dobijen za donaciju. Nije pomoglo ni to što je ugovorom o donaciji precizirano da je za sva sporna pitanja nadležan Sud za građanske sporove Njemačke. Donacija je u cjelosti i bez ijedne primjedbe namjenski realizovana, pod istim uslovima za Radio Ozon, kao i po istovjetnom postupku za  Reviju Polje iz Bijelog Polja i Radio Panorama iz Pljevalja.

Cijeli spor je formalno vođen oko novca utrošenog za kupovinu opreme. U toku sudskog postupka policijski inspektor i vještak konstatuju – nespornim pregledom i sravnjenjem na licu mjesta da nađena oprema koja je popisana apsolutno odgovara po vrsti i tipu onoj opremi i sredstvima koja su naznačena u ispostavljenim računima Pande i Čip kompjutersa.

Nakon toga drugi vještak Ilija Bubanja ustanovio je da je vrijednost kupljene opreme manja za 7.191 marku od one u zapisniku. Sud presudu zasniva na ovom vještačenju po kome je utvrđeno da postoji  razlika ne samo u vrijednosti robe već i u vrsti i marki robe. ,,Izvjesna razlika” je nastala zbog dva kompjutera – procesora LG 52xMax, kako navodi vještak.

Minić tvrdi da Viši sud nije cijenio činjenice da u opremi nabavljenoj od donacije ne postoje dva pomenuta računara, te da ih je sud izmislio. I ne samo to – do cifre od 7.191, koliko navodno koštaju dva računara, sud je došao na osnovu cjenovnika ELTA iz Novog Sada, iako se ovo preduzeće nikada nije bavilo prometom računara ili računarskih djelova, pa nije ni imalo cjenovnik na koji se sud poziva. Sam tip procesora je nepoznat, i potvrdili su da ga nikada nisu prodali, kompanije CHIP Computers, Čikom, Panda, kao i ovlašćeni distributer LG-a za Crnu Goru CT Computers i Tehno-centar Knežević.

,,Naručenim lažima iskonstruisan je temeljni dokaz – falsifikat  na kojem je presudom isfabrikovana osuda nevinog, a što je Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju, na čelu sa njegovim predsjednikom, Tofilom Žujovićem, „ojačalo“ novim neistinama u obrazloženju te presude’’, navodi Minić.

Ilija Bubanja, sudski vještak ekonomsko-finansijske struke kasnije je dao pismenu izjavu o spremnosti da u ponovnom postupku, na poziv suda, razobliči faslifikate i podmetanja na kojima je sazdana odluka Višeg suda, navode u studiji KOD-a. Nakon toga sudija Žujović je kod Komisije za postavljenje i razrješenje sudskih vještaka, pri Vrhovnom sudu CG, inicirao postupak za brisanje sa spiska sudskih vještaka Bubanje.

Priloženo je više desetina pisanih dokaza o novim činjenicama kojima se pobija svaki navod osuđujućih presuda, navodi se u studiji. Nijedan od više desetina tih dokaza nije izveden niti cijenjen niti je u pogledu tih novih dokaza ili novih činjenica dat ijedan jasan i ubjedljiv razlog ni u jednoj od 10 do 15 odluka postupajućih sudova od osnovnih do Apelacionog suda Crne Gore, do sada. Ilustrativno je postupanje Sudskog vijeća Apelacionog suda Crne Gore u sastavu: Milivoje Katnić, predsjednik i sudije Seka Piletić i Svetlana Vujanović, članice vijeća. Nakon što je to vijeće dva puta usvojilo žalbe Minića protiv rješenja Višeg suda u Bijelom Polju, isto vijeće u istim/nepromijenjenim uslovima u istoj stvari odbija žalbu izjavljenu iz istovjetnih razloga kao u prethodna dva slučaja protiv istovjetnog rješenja Višeg suda u Bijelom Polju kakva su bila i prethodna dva ukinuta rješenja istog vijeća istog suda.

Minić je inicirao krivično gonjenje brojnih aktera ovog procesa, počev od Tofila Žujovića, predsjednika Višeg suda u Bijelom Polju, pa do brojnih sudija, tužilaca i sudskih vještaka. Bez efekta. Kancelariji Sudskog savjeta za prijavu korupcije u sudstvu Minić je podnio Prijavu masovne korupcije, opisujući nezakonitosti i imenujući aktere, uključujući sami vrh sudstva. Do danas nema odgovora.

Iz KOD-a navode da su seriju slučajeva započeli onim koji se odnosi na Minića, koji je član njihove organizacije, da bi se početni eventualni pritisak bilo kojeg  moćnika mogao pratiti i dalje dokumentovati.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

7 dana

na

27 Decembra, 2024

Objavio:

U Briselu, 26. juna, Crna Gora je dobila IBAR,  ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon dva dana, parlamentarna je većina izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na glas Crne Gore za Rezoluciju UN o Srebrenici.  Iz Hrvatske su račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za  zatvaranje poglavlja 31

Godina je počela svađom premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, dok su Andrija Mandić i Milan Knežević sve glasnije insistirali na rekonstrukciji 44. Vlade.

Na sjeveru nije bilo snijega ni skijanja, ali je odjeknula vijest da je  u Kolašinu porcija kačamaka 30 eura. „ Pita Podgoričanin djevojku sa kojom je došao u Kolašin: Hoćeš da idemo na kačamak ili da ti kupim patike?“, smislili su duhoviti.

U januaru je završena Vladina akcija Stop inflaciji, pa su cijene ponovo vraćene na staro – skupo.

Saznali smo i da Skupština ima 35 automobila, a od njih 10 kupljenih 2023. i pored zaklinjanja u racionalizaciju. U februaru novi podatak – registrovano 4.658 vozila u državnom vlasništvu, za 377 više nego u odnosu na 2022.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić primio je u goste mitropolita SPC Joanikija. Za tu priliku Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, a mitropolit se pohvalno izrazio o radu Skupštine. Opozicija je protestovala, trobojka ostala.

Zbog kritike visokih predstavnika SPC pred podgoričkim sudom za prekršaje počelo je krajem  januara suđenje istoričaru Bobanu Batrićeviću. Peticiju podrške Batrićeviću potpisalo je 1.800 građana. Postupak je kasnije obustavljen.

Monteput je raspisao javni poziv za izradu projekta autoputa Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare, dužine oko 50 kilometara.

Krajem januara, Milorad Marković izabran je za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. Njegovim izborom završeno je petogodišnje vd stanje  nakon što je mandat istekao  Ivici Stankoviću.

Izbori i u DPS-u,  Danijel Živković postao je lider te partije. Četvrti u istoriji te stranke, nakon Momira Bulatovića, Milice Pejanović- Đurišić i Mila Đukanovića.

Dobili smo i prve preliminarne rezultate popisa – broj stanovnika se od 2011. do 2023. povećao samo za dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova za 26 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije

Objavljeno prije

7 dana

na

27 Decembra, 2024

Objavio:

Više sudskih postupaka u najvećim predmetima sporo klacka u mjestu.Slučaj  Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, vraćen je   na početak. Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda ili  on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu

 

 

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila 2022. godine. Iako je tužilaštvo već u oktobru iste godine podiglo optužnicu, sud je nakon gotovo dvije godine predmet vratio na ponovno suđenje.

Medenica je gotovo 20 godina bila alfa i omega crnogorskog pravosuđa, a koliko je ta institucija urušena pokazuje njen sudski proces koji jedva da je i počeo, a moraće da počne ponovo. Nakon godine, 10 mjeseci i četiri dana od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, Viši sud u Podgorici odlučio je da konačno zamijeni predsjednicu Vijeća suda Nadu Rabrenović, koja je zadužila predmet.

„Rješenjem predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, predmet je oduzet predsjednici Vijeća suda, sudiji Nadi Rabrenović, i on je, metodom slučajne dodjele, zadužen u rad kod sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević“, precizirali su iz Višeg suda.

Predsjednik suda je, navode, to učinio jer je riječ o pritvorskom predmetu ,,koji je hitne prirode“. Predmeti, čija je hitna priroda propisana zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija zbog spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno, odnosno, u zakonskom roku. Zbog odsustva sutkinje  Rabrenović, od 2. oktobra se čeka odluka o još jednom u nizu prijedloga da se Milošu Medenici uz jemstvo da neće pobjeći, omogući da se brani sa slobode. On je u pritvoru od 25. maja 2022.

Shodno zakonu, Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda i on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu. Sud je dužan da u roku od tri godine od podizanja optužnice donese presudu, u protivnom nema pravo da optuženima dalje produžava pritvor.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

2 sedmice

na

20 Decembra, 2024

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Član Odbora za antikorupciju, gradonačelnik Nikšića i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević pozdravio je hapšenje: ,,Mora se odati priznanje, ali i konstatovati da smo samo dotakli mali vrh debelog brijega kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Inače, parlamentarna većina mjesecima odbija da se izjasni o zahtjevu tužilaštva da se poslaniku Kovačeviću ukine imunitet.

S druge strane Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra, izjavila je da je ponosna na sve što je njen suprug učinio za Crnu Goru.  ,,Ovom prilikom želim da kažem da sam veoma ponosna na ono što je moj suprug proteklih 20 i kusur godina uradio za ovu državu. I da uzdignute glave hoda cijela naša porodica širom Crne Gore za sve ono što je učinio u sektoru poljoprivrede tokom svog rada”, rekla je Simović.

Prema podacima u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP), a koje se odnose na 2015., 2016. i 2017. godinu, određene isplate sa budžetske linije za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu pokazuju da su pojedinim NVO plaćani iznosi od par stotina eura, pojedinim po više hiljada eura, a nekima u desetinama hiljada. Iz ASP-a navode da je novac namijenjen poljoprivredi isplaćivan nevladinim organizacijama koje se bave kulturom, socijalnom zaštitom, dječjim pravima, mentalnim zdravljem, studentima, kao i sportskim organizacijama – fudbalskim i biciklističkim. ,,Pored toga, sa pozicije subvencija za poljoprivredu i ribarstvo novac je u desetinama hiljada eura tokom 2015. godine i 2016. godine plaćan i jednoj turističkoj agenciji u Podgorici”, navode iz ASP-a.

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine. ,,Čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura”, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.

Agrobudžet u vrijeme dok je Ivanović bio na čelu resora poljoprivrede u Vladi premijera Mila Đukanovića tokom 2014. godine iznosio je 14 miliona, a naredne 2015. godine nepunih 15 miliona. SDT vjeruje da je šema nezakonite isplate novca NVO u manjem obimu funkcionisala sve do ljeta 2019. godine, kada je Agrobudžet iznosio 22 miliona eura.

Milutin Simović bio je od 2016. do 2020. godine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade u vrijeme dok je premijer bio Duško Marković. Bio je Simović i dugogodišnji gradonačelnik Nikšića. Poljoprivredom je rukovodio i početkom 2000-ih ih kada je izbila afera oko prosipanja 50.000 litara mlijeka zbog kvara u fabrici mlijeka Zora u Beranama. Optužio je tada ministar Simović novinare za dezinformacije: ,,neprijatelji ne daju Zori da svane”. Kasnije je direktor fabrike Tom Hodž uhapšen i odležao je godinu dana zatvora, dok njegovi domaći pomagači nikada nijesu kažnjeni.

Petar Ivanović bio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, a potom je obavljao posao poslanika u Skupštini. Ivanović je od 2018. do maja 2023. godine bio ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Budimir Mugoša je takođe bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine, a bio je i na čelu Opštinskog odbora SDP-a u Podgorici.

Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od januara 2013. do oktobra 2017. u vrijeme dok su ministri bili Petar Ivanović, kratko Budimir Mugoša i kasnije Milutin Simović. U septembru 2017. godine, Katnić je prešao u Ministarstvo finansija, gdje je obavljao poslove vezane za finansijsko upravljanje i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola IPA programa.

Ivanović je uhapšen u kući u Doljanima, a brojni policijski pripadnici satima su pretresali vilu, imanja i vinograd u vlasništvu funkcionera Demokratske partije socijalista i bliskih mu srodnika. Javnost je na TV snimcima mogla da vidi luksuznu vilu i vinograde bivšeg ministra. Pretres Ivanovićeve imovine u Podgorici, Baru i Kotoru trajao je puna dva dana.

Monitor je 2021. istraživao finansije tada odlazećeg predsjednika Opštine Nikšić Milutina  Simovića koji jeu septembru 2019. godine kupio imovinu vrijednu 242.000 eura. Ispostavilo se da prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, zaključeno je u istraživanju, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac.

Simović se tako hapsi i pušta za 8.200 eura. A političari sada više i ne pominju dugo najavljivani u pripremama Zakon o porijeklu imovine.

 

 

Abu Dabi fond

Viši sud krajem oktobra ove godine potvrdio je optužnicu za aferu Abu Dabi fond, a sudski postupak u tom predmetu očekuje okrivljene bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugošu, koje SDT optužuje za zloupotrebu položaja u ovom slučaju.Optužnicom je obuhvaćen i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Na optužnici za nenamjensko trošenje kreditne linije od 50 miliona dolara (plasirana je, otprilike, polovina tog novca) su i nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović i procjenitelj Milan Adžić.

Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović više je puta govorio o navodnim nezakonitostima koje je zatekao u tom resoru, nakon smjene DPS vlasti u  avgustu 2020.

U februaru 2021. godine, pred novinarima je govorio o dokumentaciji o kreditu iz Abu Dabi fonda, rekavši tada da je bivši ministar Ivanović otvorio specijalni račun u Prvoj banci na koji su legle dvije tranše kredita iz Abu Dabi fonda u ukupnom iznosu od 29,6 miliona dolara, mimo državnog trezora.Tada je rekao i da je kompletnu dokumentaciju predao SDT-u.

,,Novac je prebačen na specijalni račun u Prvoj banci koji se nalazi van sistema državnog trezora. Nemamo informacije ko je otvorio ovaj račun, niti o tome ima podataka u Ministarstvu finansija.Sva plaćanja koja se tiču državnog novca moraju ići preko sistema trezora”, rekao je Stijović tada.

Kazao je i da su od Prve banke tražili informacije o tome ko je otvorio specijalni račun u Prvoj banci, gdje je novac uplaćivan po nalozima bivših ministara Simovića i Ivanovića, dok je Nemanja Katnić ,,pratio cijeli posao”, a Blagota Radulović odobravao.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo