Povežite se sa nama

MONITORING

DA LI JE IZBJEGNUT CRNI SCENARIO: Zdravstveni radnici opravdali epitet heroja

Objavljeno prije

na

Brojke koje padaju ulivaju nadu da bi mogli da izbjegnemo scenario koji je tokom protekle nedjelje najavio pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić da ﮼ako se ponove prethodna sedmica ili ona tamo unazad 14 dana, plašim se zdravstveni sistem neće moći da izdrži”

 

Nakon dramatične protekle nedjelje u kojoj se broj oboljelih od korona virusa dnevno približavao broju od 300, sa 16 umrlih u samo tri dana, posljednjih dana registrovan je manji broj oboljevanja. Laboratorije Instituta za javno zdravlje registrovale su dnevno ispod 200 novoinficiranih, s tim da je 1.300 testova poslato na analizu u Njemačku.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić izjavio je da je Dom zdravlja Podgorica samo 24. septembra imao čak 671 pacijenta u jednom danu, te da od tog dana bilježe pad broja pacijenata od devet do 30 odsto.

Sve to uliva nadu da bi mogli da izbjegnemo scenario koji je tokom protekle nedjelje najavio pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić da ,,ako se ponove prethodna sedmica ili ona tamo unazad 14 dana, plašim se da zdravstveni sistem neće moći da izdrži”.

Konačno je reagovalo i Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) pa je zbog povećanja broja novooboljelih u osam crnogorskih opštinama uvelo restriktivne mjere. U Andrijevici, Beranama i Nikšiću od 28. septembra do 12. oktobra zabranjeno je napuštanje objekata stanovanja od 22 sata do pet ujutro, zabranjen je rad ugostiteljskih objekata i kućne posjete. I u Rožajama će narednih četrnaest dana biti zatvoreni ugostiteljski objekti, dok će u Budvi, Kotoru, Pljevaljima i Podgorici raditi do 22 sata. Da je bio posljednji čas da se nešto uradi, govori podatak da je u Nikšiću broj oboljelih u periodu od 12. do 25. septembra bio 1.423 zaražena na 100.000 stanovnika.

,,Cijele familije su zaražene. Žena u ambulanti, muž na spratu na respiratoru… Provodimo sate u specijalnim  kombinezonima, u kojima si kao u turskom kupatilu, sa duplim maskama, sa duplim rukavicama, vizirima. Piješ vodu ili ubaciš u kljun nešto kad završiš da ne pokupiš virus u momentima popuštanju žeđi ili gladi”, prenio je iskustvo iz kovid bolnice u Nikšiću na svom Fejsbuk profilu internista Goran Jovanović, koji je kao ispomoć kolegama u Nikšiću došao iz kotorske bolnice.

Ljekari su prethodnih dana upozoravali građane da ne liječe koronu na svoju ruku i da se oni koji imaju imaju simptome obavezno jave svom izabranom ljekaru. ,,Da zaista ne čekaju dugo, jer nedopustivo je, recimo, da se u svojoj režiji u kućnim uslovima liječe bez konsultacije sa izabranim ljekarima. Imali smo slučaj, recimo, u Kliničkom centru Crne Gore, primili smo pacijentkinju, vrlo mladu osobu, koja se u svojoj režiji liječila prethodne dvije sedmice i došla u jednom jako lošem stanju”, istakao je Nermin Abdić, šef Kriznog medicinskog štaba.

Iz Odljeljena za pulmologiju Interne klinike Kliničnog centra Crne Gore upozoreno je da virus ne bira godine i da je zavidan broj pacijenata mlađe životne dobi na liječenju sa teškim kliničkim slikama.

Crna Gora je i dalje u vrhu regiona i Evrope po broju oboljelih sa 541 oboljelim na 100.000 stanovnika, broj hospitalizovanih od 42 na 100.000 stanovnika je takođe najveći u regionu. Smrtnost od korona virusa u Crnoj Gori je najmanja u regionu i iznosi 1.57 odsto, U Hrvatskoj je 1.69, Srbiji 2.23, Sloveniji  2.64, Albaniji 2.84, BiH 3.13, Kosovu 4 i Sjevernoj Makedoniji 4.11 odsto.

Mjesec dana kasnije nego u ostatku Evrope, a nakon što je u martu prekinuta, ove nedjelje dio đaka će se vratiti u škole. Iz Ministarstva prosvjete je saopšteno je da će nastavu pohađati đaci prvih šest razreda osnovne škole, kao i prvog razreda srednje, a ostali onlajn, uz konsultacije u školi na svakih petnaest dana. Obećali su i ono što bi trebalo da je normalno, ali do sada nije bila praksa u ovdašnjim vaspitno obrazovnim ustanovama, da će sve biti opremljene dezinfekcionim i drugim sredstvima.

Škole su počele sa radom i u najugroženijim opštinama, a dikretor Instituta Boban Mugoša je objasnio: ,,Djeca od sredine marta ne idu u školu i to može imati značajne i dalekosežne posljedice. Djeca idu u školu koja je kontrolisano mjesto i nas toliko škola ne brine kao škola, brine nas onaj dio do škole i slobodno vrijeme koje će djeca provoditi. Zato je prilika da roditelji iskažu odgovornost, da vode računa
da djeca provode vrijeme na takav način da, koliko je god moguće, poštuju mjere koje imamo kad nisu u školi. U školi već postoji način kako će se sve sprovoditi”, rekao je Mugoša.

Mnogi roditelji su u nedoumici da li djecu slati na nastavu. Analiza Evropske pedijatrijske akademije govori da djeca imaju 44 odsto manje šanse da dobiju korona virus u odnosu na odrasle. Specijalista pedijatar dr Siniša Vuleković izjavio je da su kod kovid slike kod djece do sada bili više zastupljeni stomačni problemi nego respiratorni, te da šarenolikost simptoma zna da zbuni, i istakao da će bilo kakva infekcija kod djece značiti isključivanje iz kolektiva, a to su povećana temperatura, dijareja, respiratorni problemi.

U prve tri nedjelje, od 1. septembra kada su škole počele sa radom u Srbiji, virus je potvrđen kod 33 učenika i 17 nastavnika. U Bugarskoj je od početka ove školske godine 110 učenika i djece iz vrtića ili 0,01 odsto pozitivno na korona virus, pozitivno je i 74 učitelja, odnosno 0,08 procenata.

Gradski odbor Sindikata prosvjete je dobio informaciju da je više kolega u nekoliko podgoričkih škola inficirano koron avirusom. Predsjednik Sindikata Slobodan Savović izjavio je: ,,Strahujemo da je ovo samo početak. Odmah smo reagovali i poslali upozorenje direktorima ustanova da će biti tuženi ako se u školama ne budu poštovale mjere NKT”.

Crna Gora je, do skoro, bila jedna od rijetkih država koja je dugo uspjela da sačuva stariju populaciju u domovima. Ove nedjelje je objavljeno da je koronavirusom zaraženo deset korisnika Doma starih Grabovac u Risnu, oboljelo je i sedam zaposlenih. Vijesti su krajem avgusta objavile da su u Domu starih Grabovac periodično organizovane večernje igranke, a radi bolje animacije štićenika nerijetko su bili angažovani i muzičari, iako je ta ustanova trebalo da bude u karantinu i da ne propušta nikog. Tada su iz uprave odgovorili da za štićenike organizuju prigodne programe za državne praznike, ali i druge proslave.

Negativni epidemiološki rezultati crkvenih i patriotskih izbornih okupljanja, neodgovornost građana, političara i posebno institucija koje su bile zadužene za prevenciju epidemije, ostavile su zdravstvene radnike same da se bore sa virusom. Infektolog Milovan Živković se nakon oporavka od korone vratio u beransku bolnicu. Za Slobodnu Evropu je govorio o ličnoj i ljekarskoj borbi protiv kovida: ,,Ovakvo nešto nijesam pomišljao da čovjek može da izdrži. Nas je dvoje infektologa. Pripadaju nam opštine Berane, Rožaje, Plav, Andrijevica, Gusinje, Petinjica i pridodato nam je Bijelo Polje i Mojkovac, dakle nekih 150.000 stanovnika. U julskim i agustovskim vrelim danima obući odijelo i boraviti u njemu 8 i 10 sati, pa nekad i više, zaista je naporno”. Pozvao je da se poštuju mjere i kazao da je smrtnost od dva odsto mnogo: ,,Oni koji se nađu među dva posto, njima je to sto odsto”.

I internista u Opštoj bolnici Pljevlja dr Mirha Hasanbegović apelovala je na Pljevljake da pomognu medicinskim radnicima koji su na izmaku snage. ,,Od 15. septembra dežurna sam u COVID punktu OB Pljevlja 24 sata. Zbrinjavam sa moje tri medicinske sestre 14 hospitalizovanih pacijenata s upalom pluća, kao i brojne pacijente koji dolaze iz Doma zdravlja, prethodno liječene danima najprije kući, onda u Domu zdravlja. Kada nađem vremena spustiti glavu na jastuk, računam sa koliko je ko kiseonika te noći, i da li će biti pogoršanja koja su tako okrutno nenajavljiva u ovoj bolesti”, napisala je na svom FB profilu.

,,Ima onih koji negiraju postojanje virusa, ali praštamo. Odavno nacija ne čita dovoljno, pa kako može i da zna? Muče se mnogo i kolege iz Nikšica, Brezovika, KCCG… Javite se na vrijeme na pregled, svi pacijenti koji su duže od sedam dana imali febrilnost a nisu se javili ljekaru, ili se liječili na sebi znane načine, razvili su opsežnije promjene na plućima koje je bilo teško liječiti, a ako se izbore s bolešću, dugo traje oporavak.
Budimo solidarni u ovoj borbi, budimo jedno”, apelovala je dr Hasanbegović.

NKT je predložio da Ministarstvo zdravlja donese odluku o novčanoj nagradi zaposlenima u zdravstvu koji rade sa KOVID pacijentima.

Ne tako davno crnogorski zdravstveni sistem je bio rangiran među najgorima u Evropi. Zdravstveni radnici su od početka epidemije, a posebno posljednjih mjesec dana kada su bili primorani da se sami bore protiv virusa, pokazali da zaslužuju svako poštovanje.

 

TESTIRANJE

Oni koji imaju simptome korona virusa, testiranje na korona virus mogu da izvrše besplatno u lokalnim kovid ambulantama ili domovima zdravlja.  Za uputsva je potrebno nazvati kol centar Instituta za javno zdravlje na broj 1616.

Građani koji se testiraju zbog putovanja u druge države dobijaju mejl adresu osobe kojoj proslijeđuju podatke o kojoj se državi radi, koji su razlozi putovanja i koje je planirano trajanje putovanja.

Testove na koronavirus po PCR metodi, pored Instituta za javno zdravlje Crne Gore, rade i privatne zdravstvene ustanove Poliklinika MojLab u Podgorici i Dnevna bolnica Zejnilović u Baru. Testovi na prisustvo korona virusa u privatnim zdravstvenim ustanovama koštaju oko 80 eura.  Iz Ministarstva zdravlja saopštili su da ELISA testove na antitjela rade biohemijske laboratorije koje imaju ELISA aparat, u opštim bolnicama, KCCG,  IJZCG i privatnim biohemijskim laboratorijama. Privatne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori koje nude mogućnost testiranja na antitijela na koje se čeka 24 sata, testiranje rade po cijeni od 17 do 25 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADRIRANJE  U BEZBJEDNOSNOM SEKTORU: Familija, opet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kumovi, ujaci, partijski drugovi, supruge, politički dogovori,  prate imenovnja u bezbjednosnom sektoru.  Prema dobro obaviještenim izvorima Monitora odlučujući uticaj na izbor  Ivice Janovića na čelo ANB imao je Janovićev kum Branko Krvavac,  šef kabineta premijera

 

Zaspali smo s jednim, probudili se s drugim šefom ANB-a. Na telefonskoj sjednici, u sitnim večernjim satima, Vlada je krajem prošle sedmice na brzinu izabrala vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbijednost, Ivicu Janovića. Prethodni  šef ANB, Boris Milić  je  „iz ličnih razloga“ podnio  ostavku.  Lični razlozi pojavili su se nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem.  Ne smetaju da  ostane u Agenciji.

Janović je četvrti direktor ANB u protekle četiri godine. Njegov izbor nijesu podržali samo potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević, oboje iz redova Demokratske narodne partije.  Sudeći po naknadnim i  rijetkim pojašnjenjima mnistara koji su glasali Janovića, svi ga mahom površno poznaju.  Preporuka mu je, kako je to objasnio ministar pravde Bojan Božović –   premijerovo povjerenje.  “Za mene je najveća preporuka Spajićeva odluka. Spajić ima veliko povjerenje u njega”, objasnio je Božović.

Da se premijer oko izbora novog šefa ANB nije konsultovao  sa partnerima u vladi, tvrdi lider DNP Milan Knežević. “Spajić nikoga nije upoznao sa radnom biografijom novoimenovanog šefa ANB-a”, kazao je.

Novog direktora ANB ne poznaju ni u  bezbjednosnom sektoru.. Prosto, ne dolazi iz tog resora. Privatni je preduzetnik, a prema registru Privrednog suda među osnivačima je dvije kompanije –   La Bottega Company  i Gvardija. Bio je oficir Plovidbene straže na Italijanskoj kompaniji MSC. Od 2018. godine se bavi turizmom, vlasnik je Vile L Palace u Budvi.

Janovića dobro poznaju u vrhu  Pokreta Evropa sad (PES).  Mediji su već objavili, on je rođak poslanika te partije Tonćija Janovića, suprug predsjednice Upravnog odbora Morskog dobra Zvezdane Janović, imenovane na tu funkciju u aprilu ove godine.  Novi šef ANB je  i kum Spajićevog šefa kabineta Branka Krvavca.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROGRAM ES2, FUNKCIONERI I OSTALI: A kolika je vaša plata?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaka od zarada sa popisa 2.000 najvećih, isplaćenih iz budžeta za mjesec oktobar, podigla je do državnog prosjeka između pet i 15 osoba koje su tog mjeseca primile minimalnu zaradu. Sve skupa, to je između 20-25 hiljada zapošljenih koji postanu statistički prosjek dok u stvarnosti jedva sastavljaju kraj s krajem

 

 

Ovih dana bili smo, ne bez razloga, zatrpani zanimljivim statističkim podacima serviranim iz državnih službi koji se tiču najvećih, najmanjih, prosječnih zarada u Crnoj Gori.

Od Poreske uprave saznali smo da je najveća obračunata i isplaćena zarada u ovoj godini iznosila 187.308,22 eura bruto (oko 140.000 eura neto). Srećni dobitnik bio je državljanin Crne Gore zaposlen u sektoru koji se vodi pod šifrom djelatnosti “nespecijalizovana trgovina na veliko“. Koji dan ranije, iz Ministarstva finansija stigao nam je, nakon višemjesečnog zatišja, popis 2.000 najvećih zarada isplaćenih iz državnog budžeta za mjesec oktobar. Prethodno se oglasio i Monstat, saopštavajući da je prosječna oktobarska neto zarada iznosila 944 eura neto (1.137 eura bruto).

“Prosječna zarada u statističkom istraživanju za mjesec oktobar ne odnosi se na sve oktobarske zarade koje veliki broj izvještajnih jedinica isplaćuje u novembru, već će one biti sastavni dio istraživanja za novembar koje će biti objavljeno 30. decembra”, napominje se u saopštenju kojim se objašnjava da su u njihovu računicu ušle samo isplaćene oktobarske zarade. Zato, zaključili su u Monstatu, “efekti Vladinog programa Evropa sad 2 nisu u potpunosti sastavni dio ovog saopštenja, već će biti potpuno obuhvaćeni narednim”.

Ovaj dodatak saopštenju kupuje vrijeme premijeru Milojku Spajiću koji je, ne jednom, obećao kako će podnijeti ostavku ukoliko, sa isplaćenom oktobarskom zaradom, prosječna (neto) plata u državi ne bude 1.000 a minimalna 700 eura. U skladu sa predizbornim obećanjima Pokreta Evropa sad iz proljeća prošle godine. Ne bi trebalo da začudi ukoliko Monstat objavi kako je novembarska, a možda i korigovana oktobarska prosječna zarada, bliža zacrtanom cilju od sada nedostajućih 56 eura. Ako, i ne dosegne obećanu hiljadarku. U prosjeku.

To će pokazati da je premijer bio u pravu, uz malo finansijske gimnastike kojom smo dobili dva minimalca (u zavisnosti od školske spreme ali i od sistematizacije radnih mjesta). Ali neće utješiti mnogobrojne na ovdašnjem tržištu rada koji  su se nadali da će, dolaskom na vlast Milojka Spajića i njegovog PES-a, minimalac koji primaju porasti na 700 eura. A on je  600, ili 16 posto manji. Tako će, za 12 mjeseci, zapošljeni koji primaju minimalnu zagarantovanu zaradu  biti uskraćeni tačno za dvije plate.

Drugi problem uočljiv iz prilično šture statistike pokazuje da su minimalna i prosječna zarada sve bliže jedna drugoj. Što znači da je sve više zapošljenih u Crnoj Gori čija se zarada kreće u rasponu od stvarne minimalne (600 eura) do iznosa koji je od minimalca veći do 50 odsto. Ili tek nešto preko toga (prosječna zarada je oko 57 odsto veća od minimalne). Zvanično nemamo te podatke, ali je osnovano predpostaviti da je riječ o ubjedljivoj većini onih koji imaju zvaničan posao i primaju legalno obračunatu zaradu.

Za primjer: onaj Crnogorac što je jednog mjeseca u ovoj godini primio 140.000 eura (država se tu ovajdila za skoro 50 hiljada eura) tada je, statistički, 407 isplaćenih minimalnih zarada pogurao do državnog prosjeka. Iako su ti ljudi kući ipak donijeli samo 600 eura. Jasno nam je da to nije redovna plata, jer da jeste primao bi istu ili sličnu svakog mjeseca, ali sistem je tako prepoznaje.

Može i ovako: svaka od zarada sa popisa 2.000 najvećih isplaćenih iz budžeta za mjesec oktobar, podigla je do državnog prosjeka između pet i 15 osoba koje su tog mjeseca primile minimalnu zaradu. Sve skupa, to je između 20-25 hiljada zapošljenih koji postanu statistički prosjek dok u stvarnosti sastavljaju kraj s krajem. Ni onima koji stvarno primaju zarade u visini državnog prosjeka nije mnogo lakše.

Da se razumijemo, nije problem što jedan mali dio zapošljenih ima plate koje liče na evropske, ili su u rangu sa njima. Problem je što velika većina preostalih nije u sličnom položaju, uprkos svom znanju i trudu.

Kada bi se Monstat, Poreska uprava, Fond PIO, ili svi skupa, potrudili da izračunaju medijalnu zaradu – to je iznos u odnosu na koji tačno polovina zapošljenih prima veću, a druga polovina manju platu – dobili bi mnogo realniju sliku o stvarnom standardu zapošljenih, ali i o tome šta i u kojoj mjeri utiče na raspon zarada u Crnoj Gori (obrazovanje, zvanje, politička podobnost,  državi/privatni poslodavac, sektor u kome se zarađuje…).

Možda je to i razlog što ne znamo medijalu. Bez nje, možemo pratiti samo podatke po sektorima, onako kako ih selektuje i prezentuje Monstat. Ti podaci kažu da zapošljeni u državnoj upravi i odbrani (23 hiljade zapošljenih, 996 eura prosječna oktobarska plata) zarađuju, u prosjeku, 13 eura više od 15 hiljada zapošljenih u zdravstvu i 41 euro više od prosječne zarade u obrazovanju (18 hiljada zapošljenih). Istovremeno, u prerađivačkoj industriji prosječna plata je skoro 250 eura (ili 25 odsto) manja nego u državnoj upravi. Za sada.

Vlada je pripremila Nacrt izmjena i dopuna Zakona o zaradama u javnom sektoru, javna rasprava je završena 8. decembra i sada čekamo da prema Skupštini krene prijedlog novog Zakona. Jedna od novina koja je izazvala najveću pozornost javnosti jeste naum da se plate javnim funkcionerima, izmjenom koeficijenata, povećaju za 30 odsto.

Vlastima nije pomoglo ni objašnjenje da javni funkcioneri nijesu samo političari (poslanici, ministri, predsjednici Skupštine, Vlade i države) već i rukovodeći ljudi sudske vlasti, VDT, glavni i ostali tužioci Specijalnog državnog tužilaštva, lokalni funkcioneri, članovi Senata Državne revizorske institucije, ombudsman, predsjednik Državne izborne komisije…

Sada  pojedini službenici u sistemu imaju veću platu od nadređenih rukovodilaca, pokušao je opravdati taj naum ministar finansija Novica Vuković. Ni to se  objašnjenje u javnosti nije primilo kako treba. Jedni su insistirali da je političarima i sadašnja plata prevelika u odnosu na učinak, drugi nabrajali privilegije: od službenih automobila i telefona, preko zapošljavanja savjetnika, službenih putovanja i dnevnica, naknada za članstvo u raznoraznim komisijama i plaćanje “dodatnih” angažmana koji, često, podrazumijevaju isti posao za koji su i redovno plaćeni.

Zato su u Ministarstvu finansija odlučili da obnove praksu objavljivanja 2.000 najvećih plata isplaćenih iz budžeta. Ne bi li javnost uvjerili kako, za razliku od ljekara-specijalista, univerzitetskih profesora, sudija i tužilaca sa vrha hijerarhije pravosudog i tužilačkog sistema, po kojeg policajca… političari ne stoje baš najbolje sa zaradama.

Tu je praksu ministar Vuković uveo na početku svog mandata, ali su brojne falinke u evidenciji dobar naum učinili krajnje upitnim. Pokazalo se da Ministarstvo finansija ne razlikuje zaradu i naknade, redovne ili vanredne, koje se periodično isplaćuju (godišnje, polugodišnje…). Pa sabira babe i žabe. Istovremeno, Vlada nije  javnostii ponudila podatke o zaradama političara koji platu zarađuju upravljajući državnim, lokalnim i javnim preduzećima. Po dubini. Iako dobar dio njih nije plaćen ništa manje od onih koje su se našli na vrhu objavljenih lista. Dok je dio njih od javnosti skrivao svoju zaradu. Tako podaci NVO Institut alternativa pokazuju da trećina izvršnih direktora i više od polovine članova odbora direktora crnogorskih državnih preduzeća nije prijavilo zaradu.

Uglavnom, na listi 2.000 najvećih  ni jednom nijesmo imali dva puta istu osobu na njenom vrhu. Tako je ovomjesečni pobjednik – direktor Instituta za biologiju mora (oktobarska zarada 5,56 hiljada eura) na prethodno objavljenoj listi imao zaradu nešto veću od dvije hiljade eura, što ga je pozicioniralo na 1.177 mjesto. Valjda jedina korist od ovih nepotpunih i ponekad netačnih podataka bilo je što je direktor RTCG Boris Raonić odlučio da sebi smanji platu nakon što je u februaru zasjeo na čelo liste. Sada je 39. sa platom od skoro  3,4 hiljade eura.

Da država, i kada su plate u pitanju, može biti i majka i maćeha pokazuje i podatak o prosječnoj zaradi u zdravstvu. Koja je jedva desetak eura iznad državnog prosjeka, i ako vidimo da na listi 2.000 ljekara ne fali. Ali ih zato nema dovoljno u državnim bolnicama. Pošto su negdje drugo spremni da ih plate više, uz manje rada.  Kao što ni mladih sudija i tužilaca nema u sudnicama, uprkos stalno otvorenim konkursima. Dok Vlada istrajava na stavu da se trogodišnji pripravnički staž u pravosuđu odrađuje za minimalac od 600 eura. Baš toliko će, otprilike, porasti plata ovdašnjim političarima kada izglasaju već pripremljeni zakon.

Zoran RADULOVIĆ    

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo