Izletište na rijeci Zeti, koje se nalazi u neposrednoj blizini vijadukta u Rogamima, na putu ka Piperima, devastirano je, što zbog građevinskog otpada odloženog tik uz rijeku, što zbog problema sa atmosferskom kanalizacijom i bukom
,,U Crnoj Gori imate privilegovane firme koje mogu da rade šta hoće, kako hoće i kad hoće. O tome najbolje svjedoči podatak na koji način je, sve do sada, obezbijeđeno gradilište oko vijadukta u Rogamima, na putu ka Piperima”, tvrdi Milovan Marković, mještanin Pipera i ekološki aktivista.
Izletište na rijeci Zeti, koje se nalazi u neposrednoj blizini vijadukta, prema tvrdnjama mještana, dijelom je devastirano građevinskim šutem sa gradilišta vijadukta. Od početka nije bilo zatvoreno, nije imalo upozoravajuću signalizaciju, niti je do skoro postojala tabla koja obavještava da su radovi na putu. I rizik da se neko od posjetilaca povrijedi je veliki, ukoliko bi se šut, koga ima u ogromnim količinama, krenuo obrušavati u rijeku. Milovan Marković revoltiran je odnosom izvođača radova – kompanije Bemax prema ovom popularnom mjestu za odmor i rekreaciju. ,,Stanje koje sam zatekao na terenu posljednji put je gore od onoga što sam očekivao. Izgled samog lokaliteta potpuno je izmijenjen i time je značajno ugrožen prirodni potencijal koji ovo mjesto ima. Sasvim je izvjesno da nikada neće moći povratiti svoj prvobitan izgled i ono što ga je krasilo”, upozorava Marković.
Projekat rekonstrukcije puta Rogami – Spuž čine dvije cjeline, vijadukt Rogami i trasa dužine pet kilometara. Iz Bemaxa tvrde da su, zbog efikasnosti i obima radova oformili tri privremene deponije. Poriču i tvrdnje mještana da će deponovani materijal trajno oštetiti izgled izletišta. ,,Na deponiji, na lokaciji vijadukta Rogami, nema šuta, već je riječ o materijalu iz iskopa koji ne može štetiti, a koji je tu privremeno deponovan. Nakon njegove ugradnje, lokacija vijadukta, kao i ostale privremene deponije, će se urediti i vratiti u prvobitno stanje”, kaže za Monitor Jovana Vuksanović, diplomirana inženjerka građevine i koordinatorka za niskogradnju kompanije Bemax.
Prilikom jedne od posjeta gradilištu, zajedno sa gradonačelnicom Danilovgrada Zoricom Kovačević i direktorima Uprave za saobraćaj i kompanije Bemax, Savom Paračom i Veselinom Kovačevićem, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković saopštio je da je bilo mnogo problema sa rješavanjem imovinskih odnosa pri realizaciji ovog projekta. Postavlja se pitanje – kako je onda uopšte bilo moguće započeti projekat?
Iz Bemaxa za Monitor kažu da su radovi na trasi bili obustavljeni jer nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi, dok su se radovi na vijaduktu nesmetano izvodili, jer je na toj lokaciji eksproprijacija bila završena. Gradnja se nastavila 4. maja, jer su se rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa u dužini od tri kilometra u kontinuitetu stekli uslovi za nastavak. ,,Prema informaciji od investitora Uprave za saobraćaj za preostala dva kilometra trase još je u toku rješavanje imovinsko pravnih odnosa”.
Monitor je uputio nekoliko pitanja ovim povodom različitim službama Glavnog grada, međutim do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovore.
Valja ukazati na to da je, prema ranijim informacijama, vijadukt poklon Glavnom gradu od firme Civil Engineer, koja pored Bemaxa, obavlja radove. U neformalnom razgovoru sa zaposlenim iz Službe glavnog gradskog arhitekte rečeno nam je da nije u nadležnosti Glavnog grada da nadgleda kako teku radovi na vijaduktu i da li se poštuju svi propisi. Dakle, Glavni grad nema obavezu da vodi računa o onome što se gradi na njegovoj teritoriji. Logično.
Na pitanje zbog čega na gradilištu donedavno nije postojala ni tabla o radovima na vijaduktu, već samo ona na kojoj piše da su svi radovi trebali biti završeni u decembru 2019. godine, iz Bemaxa odgovaraju: ,,Vijadukt je sastavni dio trase koja se rekonstruiše pa za njegovu izgradnju nije bila potrebna posebna gradilišna tabla. Ona sa informacijama o izvođenju radova na rekonstrukciji regionalnog puta Cerovo – Rogami, dionica Rogami – Spuž, postavljena je kada su i započeti radovi, u julu prošle godine. Od tada nije pomjerana“.
Milovan Marković smatra da su žal i ljutnja mještana Pipera ipak opravdani, i da je ovom mjestu bila neophodna samo rekonstrukcija skretanja koje je već postojalo. ,,Tako bi se sačuvala okolina i korito rijeke Zete, estetski bi izgledalo skladnije, uštedio bi se novac, a piperski kraj ne bi bio paralisan već mjesecima, što znatno otežava život poljoprivrednicima iz ovog kraja. Ni građanima Podgorice, u nadolazećim ljetnjim mjesecima, ne bi bio uskraćen boravak na jednoj od najljepših lokacija – uz rijeku”.
Agencija za zaštitu životne sredine dala je mišljenje da za rekonstrukciju ove dionice nije predviđen postupak sprovođenja procjene uticaja štetnosti na životnu sredinu. I pored toga, zakoni koji regulišu ovo pitanje bi se morali poštovati. ,,Shodno Zakonu o vodama, a imajuću u vidu da je Zeta rijeka od državnog značaja, 30 metara sa obje strane rijeke odlaganje građevinskog otpada na obalu ne bi trebalo da bude praksa”, ističu iz NVO Green Home za Monitor.
Ugovorena vrijednost za izvođenje radova na rekonstrukciji regionalnog puta
Cerovo – Rogami i dionici Rogami – Spuž je 3.100,000 eura sa PDV-om, od čega vrijednost radova na izgradnji samog vijadukta iznosi oko 700.000 eura sa PDV-om.
Nadležna inspekcija dužna je da naloži izvođaču radova da sanira gradilište, kako bi se spasilo što se spasiti može. Osim što je građevinski materijal odložen tik uz rijeku, kraj ima i problema sa atmosferskom kanalizacijom koja donosi otpatke bačene na kolovoz.
,,Trebalo bi razmotriti na koji način će riješiti pitanje atmosferske kanalizacije. Ona se mora izmjestiti van zone izvora koji je ispod samog vijadukta. Neophodno bi bilo na njega staviti rešetke za hvatanje grubog otpada”, ističe Marković.
Više neće biti ni moguće u potpunosti koristiti blagodeti rijeke Zete kao nekad, jer će, kako je put bliži plaži, i buka i količina izduvnih gasova od automobila biti mnogo veća.
I pored toga što je Crna Gora odavno u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, otvorivši Poglavlje 27 o životnoj sredini i klimatskim promjenama, odnos koji nadležni organi godinama imaju prema prirodnim ljepotama širom zemlje se ne mijenja. ,,Nepromišljen je i nedomaćinski”, kaže ovaj ekološki aktivista.
Krajem prošle godine rijeka Zeta je proglašena Parkom prirode. Taj proglas bi trebalo da doprinese njenom očuvanju. No on, po svemu sudeći, ostaje samo mrtvo slovo na papiru. Umjesto da se ovo mjesto koje je zasluživalo detaljan plan razvoja, nakon kojeg je moglo da bude uvršteno u turističku ponudu Glavnog grada, sačuva od devastacije, izgubljeno je. Time je Podgorica izgubila još jednu od ionako malobrojnih oaza mira.
,,Mi koji vodimo računa o životnoj sredini nismo ni u kom slučaju protiv razvoja putne infrastrukture. Naročito u poljoprivrednim krajevima. Ali, kada se već nešto unapređuje, onda ne treba unazađivati prirodu”, ističe Marković.
Vijesti o desetkovanju rijeka širom Crne Gore ovih dana ne manjka. Zato se teško otrgnuti utisku da je Crna Gora nešto više negoli društvo privilegovanih pojedinaca, koji prirodne resurse koriste samo zarad sticanja lične materijalne dobiti.
Andrea JELIĆ
Stav4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FELJTON3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
OKO NAS3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice