Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PUTOVANJA NAKON KORONE: Turizam na respiratorima

Objavljeno prije

5 godina

na

U zemljama u kojima virus jenjava počela je trka za otvaranjem granica i spašavanjem barem dijela turističkih prihoda. Crna Gora, koja živi od turizma, počela je da se reklamira kao prva država bez korone, ali vijesti o probijanju rekorda ove godine nećemo slušati

 

U Crnoj Gori već 16 dana nije registrovan nijedan slučaj oboljevanja od korona virusa. Unutrašnji saobraćaj je normalizovan, ukinuta je zabrana kretanja nakon 23 sata, počeli su sa radom ugostiteljski objekti i tržni centri, otvorene su plaže. Rijetke zabrane koje su ostale na snazi su zabrana rada noćnih klubova i diskoteka, kao i bioskopa.

Počela je i turistička sezona pa se i Crnoj Gori, kao i većini turističkih zemalja, žuri da se što prije otvore granice i barem donekle ublaže dosadašnji katastrofalni učinci pandemije i na turizam.

„Ako budemo dovoljno mudri, Crna Gora će biti država koja je posljednja registrovala slučaj korone i prva zemlja bez korone u Evropi”, izjavio je nedavno ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Vlasti  naglašavaju da će o svemu, kao i do sada, odlučivati struka. Iz Instituta za javno zdravlje su u više navrata naglasili da je uslov za prestanak epidemije da 28 dana nema nijednog registrovanog slučaja na teritoriji države. Ako se ovaj trend nastavi, početkom juna to bi moglo da se desi u Crnoj Gori. Epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Sanja Medenica ocijenila je da još postoji opasnost od širenja infekcije, jer se svakodnevno iz inostranstva vraćaju naši građani zbog čega nema uslova da proglase kraj epidemije. Do sada je uspješno vraćeno oko 17.000 građana, a na povratak mjesecima čeka više stotina pomoraca.

Direktorka Turističke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić izjavila je da je uslov svih uslova za turizam otvaranje granica. Najavila je da prva faza turističkog oporavka u Crnoj Gori krenuće u julu. Prošle, rekordne  godine, veći priliv turista zabilježen je krajem juna i početkom jula. „Cilj nam je stvaranje ‘zelenih avio-koridora’ sa određenim zemljama koje su na sličnom epidemiološkom nivou kao Crna Gora, među kojima su Njemačka, Austrija, Slovenija, Slovačka, Češka…”, kazala je Radak- Kukavičić.

Blagi optimizam za turizam unijela je najava Evropske komisije o otvaranju granica 15. juna uz fleksibilni set preporuka. Evropska komisija je pozvala na ponovno uspostavljanje „neograničenog slobodnog kretanja” u Evropi, sa planovima koji uključuju nošenje maski u avionima i  distancu u vozovima. Sloboda kretanja i putovanja po Evropi je temelj evropskog projekta, međutim u vrijeme pandemije, Evropa je dužna da obezbijedi više od toga: slobodu sigurnog putovanja u EU, naglašeno je iz EK. Turizam ima udio od 10 odsto u BDP-u u EU. Oko  267 miliona Evropljana, ili dvije trećine populacije, jednom godišnje odlazi na privatno putovanje.

Najveća svjetska turistička kompanija TUI najavila je kako bi odmor ovog ljeta mogoao da izgleda – turisti više neće moći da se poslužuju sa švedskih stolova pošto će restorani sa samouslugom, noćni klubovi i saune biti ukinuti. Od turista se očekuje da drže fizičku distancu od 1,5 do 2 metra. To znači da će u restoranima biti manje stolova. Grupni sportovi poput fudbala biće zamijenjeni drugim – poput tenisa. Odmor će početi mjerenjem temperature na aerodromima, maskama u avionima i većim brojem autobusa za transfer gostiju.

Jedna od država kojoj se najviše žuri sa otvaranjem granica je Italija, koja je najteže pogođena virusom sa preko 32.000 umrlih. Vlada ove države najavila je da će omogućiti ulazak evropskim turistima, uz ukidanje karantina od 14 dana, već 3. juna. Turizam je jedan od glavnih sektora italijanske privrede i predstavlja oko 13 odsto bruto domaćeg proizvoda.  A u jednom od simbola turizma Veneciji nema više ni golubova. Nema turista koji bi ih hranili.

I grčka vlada predložila je otvaranje svojih granica od 1. juna za poslovna putovanja, sezonske radnike i članove porodica koji žive u drugim zemljama, dok je za turistička putovanja otvaranje granica najavljeno za 15. jun. S druge strane, uprkos kritikama i protestima zbog preventivnih mjera, Vlada Španije je ove nedjelje zatražila od parlamenta da se vadredno stanje produži do 7. juna.

Baltičke zemlje Estonija, Litvanija i Latvija, prošle nedjelje, otvorile su granice između sebe, stvarajući, prvi u Evropi, takozvani ,,putnički balon”.

Austrija je ove nedjelje otvorila granične prelaze prema Njemačkoj, Švajcarskoj, Lihtenštajnu, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj, a ulaz i izlaz je dozvoljen pod određenim uslovima. Svi koji žele da uđu u tu zemlju moraju da imaju ljekarsku potvrdu da su negativni na korona virus, ne stariju od četiri dana ili u protivnom idu u karantin. Otvaranje granica najavljuju Njemačka i Češka.

U regionu, Slovenija je ukinula restrikcije za one koji ulaze u ovu zemlju iz Hrvatske. U Hrvatsku dolaze prvi turisti. Pored testa koji dokazuje da su negativni na koronu, obavezno je da na granici predoče i dokaz o rezervaciji smještaja i podatke poput broja telefona i imejla. „Obitelj iz Češke će u Hrvatskoj ostati do kraja mjeseca, a ne smeta im ni  činjenica da će po povratku morati u 14-odnevni karantin ”, izvještavaju mediji u Hrvatskoj. U ovoj zemlji najavljuju uspostavljanje bilateralnih odnosa s evropskim državama, po uzoru na ugovor sa Slovenijom, nadaju se da će od 1. juna otvoriti granice i uspostaviti sporazume sa Mađarskom, Austrijom, Češkom i Slovačkom. I u Bosni i Hercegovini planiraju da otvore granice 1. juna, ali još  nijesu poznati uslovi ulaska u ovu državu.

U Srbiji su najavili da će 1. juna otvoriti granice za državljane BiH, Albanije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a dogovoreno je i otvaranje granica sa Rumunijom, Bugarskom i Grčkom. Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore izjavili su da im se javilo 170 studenata koji se školuju u Srbiji da se informišu za odlazak u ovu zemlju zbog junskog ispitnog roka. Najavili su da se moraju sa svakom zemljom posebno dogovoriti uslovi o prelasku granice.

Nakon što je u Srbiji najavljeno da će za prelazak granice biti neophodan test na korona virus, ne stariji od 72 sata, koji će koštati oko 60 eura, ove nedjelje stiže novi predlog. Od petka 22. maja za ulazak u Srbiju neće biti potreban test, niti posebna dozvola kako za domaće, tako i za strane državljane, preporučeno je Vladi Srbije na sjednici tamošnjeg Kriznog štaba.

Srbija je jedina država koja se odlučila na ovakav korak, pri ulasku u ostale zemlje biće, za sada, neophodan test na korona virus. Sudeći po sadašnjim cijenama testova, oni će često  biti skuplji od putovanja. U BiH cijene variraju od entiteta, pa u Tuzli košta 125, a u Banjaluci 100 eura. Test na KOVID-19 najskuplji je u regionu u Hrvatskoj – 200 eura, kao i u Njemačkoj i Austriji – 190 eura, Grčkoj 120 eura… Najavljeno je smanjenje cijena testova u Hrvatskoj na 90 eura, Njemačkoj između 60 i 120 eura, zavisno od proizvođača. U Sloveniji je test najjeftiniji, samo 20 eura. Kolika će biti cijena testiranja u Crnoj Gori još nije poznato, najavljeno je da će ona biti minimalna – pretpostavlja se između 50 i 70 eura.

Na plažama nas očekuje novi red. Institut za javno zdravlje je propisao da plažni mobilijar mora da se dezinfekuje svakodnevno, veće mjere higijene u ugostiteljskim i ostalim objektima, na šest metara kvadratnih samo jedan komplet ležajki, razmak između ležaljki i suncobrana najmanje dva metra… Već je zabilježeno da je na jednoj budvanskoj plaži umjesto 110 ležaljki u skladu sa novim mjerama moglo da stane samo 60.

Turističi radnici ponavljaju da su rezervacije za jun otkazane ili prebačene za sljedeću godinu, dok se nadaju boljitku u julu i avgustu. Vlasnik Carina Čedo Popović koji ima par hotela na primorju, od kojih jedan posluje po standardima španskog hotelskog giganta Iberostara, za Pobjedu je govorio o turističkim pritiscima na vlast: „Imamo incijativu od Iberostar grupe koja je upućena premijeru i Nacionalnom koordinacionom tijelu da što prije otvore granice zbog toga što je Crna Gora jedina destinacija bez korona virusa već duže vremena, što može biti vrlo pozitivno za nas”.

Turizam čini četvrtinu crnogorskog bruto domaćeg proizvoda. Turizam i čitava ekonomija zavise od toga da li će, kada i pod kojim uslovima biti otvorene granice, jer čak 95 odsto turističkog prometa ostvaruju strani gosti. Na onih pet odsto domaćih turista nadležni ne računaju. Na pitanje imaju li plan i novac da građanima podijele besplatne turističke vaučere kako bi ljetovali u Crnoj Gori, što rade mnoge zemlje – Slovenija, Hrvatska, Srbija…, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma i član NKT-a Damir Davidović je kazao da razmatraju nekoliko modela podrške za domaći turizam. O domaćim turistima ni riječi.

U Hrvatskoj i Italiji najavljuju drastična smanjenja cijena. Turistički radnici u Crnoj Gori o tome ne razmišljaju.

 

Avio saobraćaj

 

Aerodromi Crne Gore su otvoreni ove sedmice za letove generalne avijacije koji mogu biti privatnog ili poslovnog karaktera. Direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić istakao je da je ovo bitna poruka za sve u Crnoj Gori i šire jer pokazuje namjeru države da se na ozbiljan, odgovoran i fazni način otvori za strane državljane u susret turističkoj sezoni.

Država će na račun Montenegro erlajnsa uplatiti malo više od pola miliona eura. Ova sredstva biće isplaćena nacionalnoj aviokompaniji za više od 50 čarter letova koje je imala u jeku pandemije korona virusom.

Vlada je prije nekoliko sedmica usvojila odlaganje sprovođenja posebnog zakona o ulaganju i konsolidaciji državnog avioprevoznika. Ocijenjeno je da treba analizirati odluku o dodjeli državne pomoći od 155 miliona MA, a analiza će nadležnoj agenciji poslužiti kao osnova za izjašnjenje po pitanju legalnosti državne pomoći državnom avioprevozniku.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

BURA OKO ZAKUPA CRNOGORSKIH PLAŽA: Novi tender, novi uslovi

Objavljeno prije

2 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Vladina odluka da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra izazvala je velika negodovanja kod starih zakupaca. Posebno zbog povećanja cijena početnih naknada zakupa, te novog načina bodovanja prijava na tenderima po kom oni koji su godinama gazdovali pojedinim djelovima morske obale, ulagali i razradili veliki biznis na plažama, plažnim barovima i terasama –  neće imati prednost  prilikom ocjenjivanja ponuda

 

 

Odluka o raspisivanju javnog poziva za zakup plaža na Crnogorskom primorju, na osnovu pravilnika o Izmjenama i dopunama Programa  privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 – 2028. godine kojeg je Vlada donijela 11. februara, izazvao je pravu buru nezadovoljstva među dosadašnjim korisnicima u pojedinim primorskim opštinama.

Javno preduzeće Morsko dobro sa sjedištem u Budvi, objavilo je u ponedjeljak 17. februara Javni poziv za zakup 96 kupališta na području budvanske rivijere. Dan kasnije isto je učinjeno i za plaže na području Bara i Ulcinja, zatim Tivta i Kotora.

Riječ je o javnim kupalištima, dugim prirodnim pješčanim plažama, stjenovitim uvalama i novoizgrađenim malim terasama, kojih na Crnogorskom primorju ima ukupno 563, uključujući nova 74 gradska kupališta izgrađena u organizaciji JP Morsko dobro.

Za 70 hotelskih kupališta biće raspisan tender za novi zakup nešto kasnije, kada se završi posao iznajmljivanja javnih kupališta. Izuzetak čine plaže koje su pod dugoročnim investicionim ugovorima.

Svi ugovori o zakupu kupališta na cijelom primorju su nevažeći. Tender nije bio raspisan prošle godine zbog kašnjenja nadležnog ministarstva sa usvajanjem dokumentacije, zato su odlukom Vlade ugovori sa starim zakupcima po drugi put bili aneksirani. Prethodno su na isti način produženi ugovori 2023. godine, nakon čega je Državna revizorska institucija (DRI) upozorila Vladu da se gube prihodi od zakupa obale zbog produžavanja ugovora sa cijenama i uslovima iz 2019. godine., i dala preporuku da se to ispravi.

Protiv odluke da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra glasali su potpredsjednik vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministar javne uprave Maraš Dukaj. Ministri iz redova Demokrata i ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka, nisu učestvovali u glasanju, dok su ostali članovi Vlade podržali ovu odluku.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

JAVNO ZDRAVSTVO I PRIVATNI INTERESI: Novca ima, magnetnih nema 

Objavljeno prije

2 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Dok bolnice javnog zdravstva kubure sa magnetnim rezonancama,  Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO) je tokom prošle godine za snimanje magnetnom rezonancom isplatio 738.783 eura privatnim zdravstvenim ustanovama. Novac su dobile tri klinike sa kojima Fond ima ugovore i to Hipokrat 490.942 eura, Konzilujum 208.435 eura i Moj Lab – 39.406 eura

 

 

Nikšićka i bjelopoljska, dvije najveće opšte bolnice u Crnoj Gori, više od dvije godine čekaju obećane aparate za magnetnu rezonancu (MR). Tenderi su raspisani ali i poništeni. Posljednji put u avgustu prošle godine kada nije podnijeta nijedna ispravna ponuda i ponuđači su isključeni iz postupka javne nabavke.

Cijela procedura kreće ispočetka, pa će ove bolnice u novom postupku tražiti aparate za magnetnu, vrijednosti od po milion eura, drugačije specifikacije, jer su prethodno poručeni već prevaziđeni. Iz Ministarstva zdravlja još su planirali kupovina MR aparata za Klinički centar Crne Gore (KCCG) i KBC Kotor.

Crnogorsko javno zdravstvo raspolaže sa četiri aparata za magnetnu rezonancu koja su u funkciji. Tri ima Klinički centar, od kojih je jedan u Dječijoj klinici, jednu magnetnu rezonancu ima KBC Berane, dok je jedan novi uređaj namijenjen Opštoj bolnici u Baru u fazi instalacije.

Dok javno ne nabavi svoje, građani ove usluge koriste u privatnim zdravstvenim ustanovama. Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO)je tokom prošle godine, za snimanje magnetnom rezonancom isplatio 738.783 eura privatnim zdravstvenim ustanovama.Novac su dobile tri klinike sa kojima Fond ima ugovore i to Hipokrat 490.942 eura, Konzilujum 208.435 eura i Moj Lab – 39.406 eura.

Preglede i liječenje osiguranika Fonda za zdravstvo u privatnim klinikama država je 2023. godie platila ukupno oko 2.700.000 eura. Najviše novca je i tokom te godine plaćeno klinici Hipokrat za preglede magnetnom rezonancom – 820 hiljada eura, značajno više nego ove.

U maju prošle godine ova klinika podnijela je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SPO) protiv direktora Fonda zdravstva Vuka Kadića zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

1 sedmica

na

14 Februara, 2025

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Na sajtu Vlade na kome je prezentiran broj zaposlenih u upravi precizira se- ,,u ovaj obuhvat ne spadaju privredna društva u većinskom vlasništvu države i opština”.

Kada se broju zaposlenih dodaju i ova privredna društva ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu. Ukupno 76.481 zaposlenih.

Prema poralu Moj novac,Instituta Alternativa, u državnim preduzećima zaposleno je 22.105 ljudi. U privrednim društvima na državnom nivou 13.702, a u opštinskim preduzećima 8.403.

I pored neumoljive statistike koja se čita i sa vladinog sajta, premijer tvrdi da već imaju uspjeha u racionalizaciji državne uprave. ,,Centralna vlast je smanjila broj zaposlenih za 400 od novembra 2023. do novembra 2024. godine. Ukupno, zajedno sa lokalnim samoupravama, broj ljudi u javnom sektoru je manji za 150 što znači da su lokalne samouprave više zapošljavale. Čak i u javnim preduzećima je manje zaposlenih, pa je recimo u Rudniku uglja, broj zaposlenih manji za 100, bilo je je 1.300, sada je oko 1150. U Eektroprivredi je isti slučaj. Polako smanjujemo broj zaposlenih, a ove godine ćemo brutalno krenuti u razračunavanje sa ovim problemom”, kazao je Spajić.

Podaci sa sajta Vlade govore da dosadašnje razračunavanje izgleda ovako – do najvećeg povećanja zaposlenih je došlo u Generalnom sekretarijatu Vlade i ministarstvima. U ovim institucijama se broj zaposlenih sa 3.095 u novembru 2021, povećao na više od duplo – 7.353 u decembru prošle godine. Samo od septembra 2024, kada je bilo 7.047 zaposleno je preko 300 novih radnika. Skok je još značajniji od juna 2024. kada je bilo samo 3.379 zaposlenih u ministarstvima i Generalnom sekretarijatu.

Značajan pad zaposlenih u organima javne uprave zabilježen je pod stavkom Organi u sastavu ministarstava –  sa 12.188 iz novembra 2021, na 7.490 u decembru 2024.

Iako premijer pominje smanjenje zaposlenih čak i u javnim preduzećima, statistika svjedoči o velikom povećanju broja radnika u posljednje četiri godine.

Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica (CEDIS) –  od promjene vlasti 2020. godine kada je bilo 1.360 zaposlenih, došlo se do 1.721 radnika u 2023. godini. Broj radnika se povećao i u Pošti Crne Gore sa 988 u 2020. godini na 1.189 u 2023, Aerodromi Crne Gore sa 961 na 1.124 u 2023. godini. Prema premijerovim podacima o 1.300 zaposlenih u Rudniku uglja Pljevlja, broj radnika se u toj državnoj kompaniji povećao skoro duplo u odnosu na 2020. kada je bilo 691 zaposlenih. Podaci sa sajta Moj novac govore da je zaposlenih u 2023. bilo 1.168.

Lokalna preduzeća su uglavnom u gubitku, ali im to im ne smeta da zapošljavaju radnike. Tako je podgorička Čistoća 2020. godine imala 489 zaposlenih, a 2023. čak 641. Iste godine zabilježila je rekordni gubitak od 1,7 miliona eura.

U susret najavljenoj racionalizaciji uprave, premijer je obećao da država neće zaboraviti svoje bivše zaposlenike. Suština je da se nađe način da se ti ljudi zaposle u privatnom sektoru, kazao je premijer i najavio program Iskra. ,,Inicijativa Iskra će pomoći tehnološkom opismenjavanju građana i za samo tri mjeseca kampa građani će moći da se zaposle na konkurentnim mjestima i primaju dobre zarade”, kazao je Spajić.

Zanimljivo je da je premijer Spajić istakao ,,da je laž da je aktuelna vlast nastavila politiku partijskog zapošljavanja”!

Brojni medijski tekstovi i istraživanja o premrežavanju uprave i državnih preduzeća partiskim, rođačkim i kumovskim kadrovima, govore da je nova vlast ne nastavila, nego čak i unaprijedila partijsko zapošljavanje i nepotističke prakse.

I dok premijer najavljuje otpuštanja, iz Ministarstva javne uprave, koje je zaduženo za ovu problematiku, tvrde da u ovom trenutku nije zahvalno govoriti o višku zaposlenih u javnim ustanovama.

Iz ovog ministarstva Danu su saopštili da Crnu Goru na putu pristupanja EU očekuju brojne obaveze, pa iz tog razloga se očekuje jačanje postojećih kapaciteta javne uprave a čak i regrutovanje novih kadrova.

„Činjenica koja to potvrđuje jeste i da EU, u iznosu od 5,6 miliona eura kroz dva projekta, podržava jačanje kapaciteta u javnoj upravi na centralnom i lokalnom nivou, uključujući usvajanje Plana zapošljavanja i obuku novih državnih službenika za upravljanje EU fondovima, s fokusom na dva pilot sektora (zaštita životne sredine, zapošljavanje i socijalna politika)“, naveli su  iz Ministarstva javne uprave.

Premijer je, s druge strane, izjavio da je ova vlada dva puta slala rješenja Evropskoj komisiiji za smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi. ,,I oni su to oba puta odbili”, rekao je Spajić.

Nadu uliva procjena Ministarstva javne uprave da će u trenutku pristupanja Crne Gore u EU između 100 i 150 službenika biti delegirano na rad u institucijama EU.

Kad će početi i kako će se odvijati smanjenje državne uprave još uvijek ne znamo. Ono što znamo je da ona puno košta.

Svake godine iznova saznajemo da državna uprava nemilice troši novac građana. Tokom protekle godine trošak službenih putovanja u zemlji i inostranstvu koštao nas je 8,4 miliona, a za reprezentaciju (ručkovi, večere, jela, zakuske) oko 950 hiljada eura, odnosno ukupno oko 9,4 miliona eura za te svrhe. Sve to je bilo za oko 2,7 miliona eura više nego što je bilo predviđeno rebalansom budžeta za proteklu godinu.

Saznali smo i da ručkovi lokalnih i državnih funkcionera često koštaju preko hiljadu ili par hiljada eura, da poslanici tokom godine uspiju o našem trošku da obiđu preko 10 inostranih destinacija, da se i pored preko 4.500 službenih automobila i dalje izdvajaju stotine hiljada za kupovinu novih… Uobičajeno, glomazni državni aparat ima svoje potrebe i prohtjeve koje građani plaćaju. Sve do neke racionalizacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo