Gotovo godinu dana devet osnovnih i jedno Više tužilaštvo su u VD stanju, dok je od oktobra u VD stanju i Vrhovno državno tužilaštvo, nadležno za kontrolu nižih tužilaštava
Rukovodilac državnog tužilaštva dužan je da organizuje rad u svom resoru, kako bi se poslovi obavljali efikasno i zakonito. Zaslužan je za uspjehe svog tužilaštva, ali i odgovoran za neuspjehe i greške, koje su uvijek vidljivije. Takav čovjek trenutno nedostaje u većini crnogorskih tužilaštava.
Devet osnovnih državnih tužilaštava (od 13) gotovo godinu je bez rukovodioca, nakon što je bivšim istekao petogodišnji mandat. Riječ je o tužilaštvima u Podgorici (sa najviše predmeta), Nikšiću, Beranama, Rožajama, Pljevljima, Kolašinu, Ulcinju, Herceg Novom i na Cetinju. Isti slučaj je sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, koje procesuira najveći broj teških krivičnih djela u državi.
Da stvar bude usklađena – i Vrhovno državno tužilaštvo, odgovorno za sva niža tužilaštva, je u VD stanju. U oktobru prošle godine vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću istekao je mandat. Jedini organ koji uživa zakonski legitimitet da rukovodi institucijom tužilaštva je Tužilački savjet, kojem je javni legitimitet poljuljan kada je Stankovića postavio za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca, u trenutku kad ga je odbjegli biznismen Duško Knežević sa sve pratećim snimcima optužio za korupciju. Dodatan razlog za javno nepovjerenje u Tužilački savjet je i to što čelo tog organa po Zakonu o državnom tužilaštvu, pripada vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću.
On nikada nije uspio da popuni prazne rukovodeće funkcije u osnovnim tužilaštvima i podgoričkom Višem tužilaštvu. Tužilački savjet i Vrhovno državno tužilaštvo, kojima rukovodi Stanković, međutim, tvrde da rukovodeća mjesta u tužilaštvima nijesu upražnjena, već da su do izbora novih imenovani zamjenici bivših rukovodilaca.
Iz Tužilačkog savjeta odgovorili su Monitoru da su konkurse za ta radna mjesta raspisali još prošle godine, ali nijesu jasno kazali u kojoj fazi je izbor novih rukovodilaca.
,,Tužilački savjet raspravljao je o kandidatima u postupku izbora rukovodilaca državnih tužilaca. O daljoj proceduri povodom postupka izbora državnih tužilaštava javnost će biti blagovremeno obaviještena”, navodi se u odgovoru Tužilačkog savjeta.
Dobro upućeni izvori Monitora tvrde da se iza odugovlačenja izbora rukovodilaca tužilaštava krije namjera da se još jednom izigra zakon i Ustav.
Prema informacijama Monitora, na prošlogodišnje konkurse za rukovodeća mjesta u tim resorima prijavili su se tužioci i tužiteljke koji su te funkcije obavljali do isteka mandata. Značajan broj njih ispunio je zakonski limit od dva mandata na mjestu rukovodioca i ukoliko bi ih Tužilački savjet ponovo izabrao, to bi bio treći mandat. Na primjer, jedine prijavljene za rukovodeća mjesta u tužilaštvima sa najviše posla – Osnovnom i Višem tužilaštvu u Podgorici – su tužiteljke koje su do prošle godine pokrivale ta mjesta, Ljiljana Klikovac i Sanja Jovićević.
Jovićević je na čelu Višeg tužilaštva od 2009. Klikovac na čelu podgoričkog Osnovnog tužilaštva od 2013. Prethodno tri godine obavljala je tu funkciju u VD stanju.
Izvori Monitora ne isključuju mogućnost da bi kao u slučaju trećeg mandata počasnog predsjednika Filipa Vujanovića i predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, i Tužilački savjet mogao naći „rupu u zakonu“ da i ovim tužiocima omogući treći mandat.
Ta „rupa“ bio bi, objašnjava izvor, novi Zakon o državnom tužilaštvu iz 2015. godine. Prema tom zakonu, umjesto dotadašnjih osnovnih, (viših) državnih tužilaca i zamjenika, uvode se rukovodioci tužilaštava i državni tužioci. Rukovodiocima su proširena ovlašćenja. Tako se može, tvrdi, tumačiti da im je 2015. godine počeo prvi mandat rukovodioca Državnog tužilaštva, dok se prethodne godine na čelu Državnog tužilaštva ne bi računale jer su tada vršili mandat na mjestu osnovnih (viših) državnih tužilaca.
Tužilački savjet je izborom Ivice Stankovića za VD-a vrhovnog državnog tužioca zakoračio na klizav teren, ali očito nijesu željeli dodatno da komplikuju situaciju davanjem spornog trećeg mandata tužiocima. Pitanje je koliko će Stanković još moći da odugovlači sa izborom rukovodilaca. Upućeni tvrde da će vruć krompir pokušati da „uvali“ narednom vrhovnom državnom tužiocu.
Stankoviću je dat mandat da neograničeno vrši funkciju VDT-a do izbora novog vrhovnog državnog tužioca. To bi, imajući u vidu odnos snaga u Skupštini, moglo potrajati.
,,Podsjećamo da je zajednički stav proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva i Udruženja državnih tužilaca Crne Gore, da bilo koje vremensko ograničenje trajanja vršenja dužnosti vrhovnog državnog tužioca, osim do izbora vrhovnog državnog tužioca, ne bi obezbjeđivalo pravilno i potpuno vršenje zakonom propisanih dužnosti vrhovnog državnog tužioca, kao odgovornog za zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva”, piše u odgovoru Tužilačkog savjeta.
Pravnici smatraju da zakonski nije jasno koliko se dugo može razvući VD stanje, ali da to, po definiciji, treba biti vanredno i privremeno.
Bivši ministar pravde i advokat Dragan Šoć smatra da VD stanje znači privremeno, odnosno vanredno stanje. „Koji je motiv nekome ko je tu privremeno, da pokrije položaj dok se ne izabere novi rukovodilac, da posao obavlja najbolje što može? Kako će on da odgovara ako ne bude dobro radio svoj posao i kome će da odgovara ako je i Vrhovno državno tužilaštvo u VD stanju“, kaže Šoć za Monitor.
Na prošlogodišnje konkurse nije se prijavila većina aktuelnih zamjenika rukovodilaca, kojima su, nakon isteka mandata kolegama, povjerena tužilaštva na upravljanje. Početkom ove godine njima su produženi VD mandati. Zakon kaže da za svaku kalendarsku godinu sjednica Državnog tužilaštva, određuje vršioca dužnosti, na predlog rukovodioca tog Državnog tužilaštva. Stoga se postavlja pitanje da li su dotadašnji rukovodioci predložili sebe za ponovne vršioce dužnosti šefova državnih tužilaštava i, ukoliko to nije slučaj, ko ih je predložio za te funkcije.
Ostaje nejasno ko se stara o tome da vršilac dužnosti rukovodioca Osnovnog državnog tužilaštva efikasno i zakonito vodi svoju instituciju ili odgovara za svoje postupke. VD vrhovnog državnog tužioca (VDT) ili Tužilački savjet na čijem je čelu VD vrhovnog državnog tužioca? Da li će vršilac dužnosti VDT-a konačno donijeti, makar i nezakonitu, odluku o (ne)izboru rukovodilaca u nižim tužilaštvima ili ćemo čekati novog vrhovnog državnog tužioca da to obavi? Naposljetku, ono glavno: do kada ćemo mi „vršiti dužnost“ građana koji slijepo vjeruju da masovni VD čelnici institucija „vrše dužnost“ u javnom interesu?
Izbor Lidije Vukčević u skupštinskoj proceduri
Predlog Tužilačkog savjeta da na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva bude dugogodišnja državna tužiteljka i aktuelna zamjenica glavnog specijalnog tužioca Lidija Vukčević trenutno se nalazi u skupštinskoj proceduri. Još nije poznato da li će se njeno imenovanje naći na dnevnom redu aktuelnog zasjedanja Skupštine.
Trenutni odnos snaga u Skupštini govori da su male šanse da Vukčevićeva dobije dvotrećinsku podršku, potrebnu za mandat vrhovne državne tužiteljke.
Ivan ČAĐENOVIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice